ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Naravno, čuli ste za "svinjogojstvo". No jeste li ikada čuli za nešto što se zove "svilogojstvo"? Svila se uglavnom vezuje uz Daljnji Orijent, uz Kinu i Japan no zanimljivo je da je u drugoj polovici 18.
stoljeća u hrvatskim krajevima zabilježen pravi boom "svilogojstva" i "svilarstva" u sklopu merkantilističke politike potaknute od tadašnjih austrijskih vlasti.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Naravno, čuli ste za "svinjogojstvo".
No jeste li ikada čuli za nešto što se zove "svilogojstvo"? Svila se
uglavnom vezuje uz Daljnji Orijent, uz Kinu i Japan no zanimljivo je
da je u drugoj polovici 18. stoljeća u hrvatskim krajevima
zabilježen pravi boom "svilogojstva" i "svilarstva" u sklopu
merkantilističke politike potaknute od tadašnjih austrijskih
vlasti. #L#
Prva svilana u Hrvatskoj utemeljena je 1767. godine u sklopu
isusovačkog posjeda u Požegi! Nakon toga uslijedilo je osnivanje
mnogobrojnih "bubarnica i predionica", a kasnije i "svilana".
Prije više od stotinu godina u zagrebačkome 'Gospodarskom listu'
objavljivani su članci o uzgoju dudova svilca. Prije toga naputke o
uzgoju o dobivanju svilene niti iz "galeta" ili "kokona" izdavali
su dvorski nadzornici koje su u slavonskim krajevima nazivali
"bagudarima". U uzgoju dudova svilca prednjačili su školski
vrtovi. Prvi takav školski vrt osnovan je 1840. u Vrbovcu,
napominje se u napisu posvećenom pučkom svilogojstvu i svilarstvu
autorice mr. Lucije Franić-Novak u putnoj reviji 'ET'.
U Dubrovniku, Zadru, Šibeniku i Kotoru te u prigradskim i seoskim
sredinama u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj svilena nit bila je
nezaobilazna u izradi crkvenog ruha. U tom su poslu sudjelovale
brojne vezilačke udruge, pa i crkvene kakve su, primjerice, bile
"Trećoretkinje ili dumne picokare" koje su djelovale u starom
Dubrovniku.
Danas smo svjedoci obnove starih svilarskih umijeća. Vrijedno
podsjećanje na duboke veze hrvatskog i europskog svilarstva.
(Hina) ld ld