RFE 2. XI. KLIMAVI TEMELJI HRVATSKOG BUDŽETA

RADIO GLAS EUROPE - RFE 2. XI. 2002. Alkemija preživljavanja: klimavi temelji hrvatskog budžeta. Prilog Milana Gavrovića. Analitičari u Hrvatskoj drže da je izrađujući prijedlog proračuna za sljedeću godinu koalicijska vlada u prvom redu vodila računa o predstojećim izborima. U zadnjoj godini mandata kasno je za bilo kakve ozbiljnije promjene. Jedina je preostala ambicija vlasti da se umili biračima i spriječi svaku moguću neugodnost na političkoj pozornici. To se može jasno pročitati iz rasporeda budžetskog novca kakav se planira za godinu 2003. godinu. Tako se najviše povećavaju rashodi privrednih ministarstava, posebno Ministarstva gospodarstva. Taj je novac namijenjen spašavanju brodogradnje, ali i gašenju požara koji bi mogli buknuti u nekim drugim poduzećima. U izbornoj godini strankama na vlasti ne trebaju prosvjedi nezadovoljnih radnika koji su ostali bez plaća ili i bez posla. Ministarstvu obrane smanjuju se izdaci za obranu, ali ono zato dobiva veliki novac za zbrinjavanje viška zaposlenih. Umirovljenici su dobili tvrdu riječ da će i ubuduće primati dodatak kojim im se dosad vraćao stari dug. Ubuduće on postaje dio njihovih mirovina. Zaposlenima će se plaće povećati za četiri posto, jer se povećava neoporezivi dio dohotka, a vlada istodobno najavljuje i niz poreznih olakšica - za kupnju stana, za školsku djecu, za nabavku lijekova itd. U prošle skoro tri godine svog mandata vlast je, međutim, propustila šansu da ubrza gospodarski rast, u prvom redu povećanjem izvoza. Zato je potpuno nejasno otkuda novac za sve to čime ona sada želi steći naklonost što većeg broja birača. Odnosno, kako misli uskladiti rashode s prihodima. Tu je, zasad, toliko proturječnosti da je jedan ugledni ekonomist izjavio kako je riječ o alkemiji koju on uopće ne razumije. Tako se istovremeno najavljuje smanjivanje poreza i povećanje budžetske potrošnje koja se financira porezima. Ili, ministar financija dr. Mato Crkvenac kaže da će se budžetski deficit smanjiti s ovogodišnjih 6, na 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Ali samo krediti koji za cestogradnju, posebno famoznu autocestu Zagreb - Split, iznose 3,5 posto, dok se budžet namjerava zadužiti za još skoro 5 posto bruto domaćeg proizvoda. Ipak, postoji stari način da se, barem na papiru, usklade rashodi i prihodi i tako automatski srede sve računice. Budžet se, naime, ne ravna prema postojećim, već prema očekivanim prihodima. Treba dakle samo planirati dovoljno velik rast bruto domaćeg proizvoda, pa će sve biti u redu. Hrvatsko je ministarstvo financija, predvidjelo za 2003. godinu visoki rast od 5 posto. Ako su klimavi temelji, takva će biti i zgrada. (RFE)