POSLOVNI PREGLED BROJ 287

POSLOVNI PREGLED broj 287 26. - 31. listopada 2002. SADRŽAJ: VLADA PRIHVATILA PAKET POREZNIH ZAKONA 2 UTVRĐEN PRIJEDLOG REBALANSA DRŽAVNOG PRORAČUNA 2 VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 2003. 3 MOMSP POTIČE OSNIVANJE I RAZVOJ PODUZETNIČKIH CENTARA 3 ZA TRI GODINE SVI S LISTE POS-A U ZAGREBU U SVOJIM STANOVIMA 4 DO KRAJA SIJEČNJA 2003. ZNAT ĆE SE STVARNO STANJE HRVATSKE POLJOPRIVREDE 4 INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA ZA 6,5 POSTO 4 RBANALIZA: OVOGODIŠNJI RAST BDP-A 3,8 POSTO, IDUĆE GODINE 3,4 POSTO 4 HRVATSKI GRAĐANI U BANKAMA IMAJU VIŠE OD 8 MILIJARDI EURA 5 DOVRŠEN BUSINESS PLAN OSNIVANJA BANKE MALOG PODUZETNIŠTVA 6 HBOR-OVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O POTICANJU IZVOZA 6 NAKON SPAJANJA "HVB" I "SPLITSKA BANKA" POSTAJU "SPLITSKA BANKA" 6 ESB: DEPOZITI PORASLI 46 POSTO 7 OTVORENO NOVO SJEDIŠTE RAIFFEISENBANK U PULI 7 DOBIT KARLOVAČKE BANKE U PRVIH DEVET MJESECI 8,4 MILIJUNA KUNA 7 WUERSTENROT: BROJ UGOVORA PORASTAO 40 POSTO 7 POTPISAN UGOVOR O GRAĐENJU ZA RADOVE NA DIONICI ZADAR 2 - BENKOVAC 8 U ĐURI ĐAKOVIĆU ZAVRŠEN NOVI MODEL TERETNOG VAGONA 8 KARLOVAČKA PIVOVARA I ADACTA SKLOPILE UGOVOR O INFORMATIZACIJI 8 DOGOVORENA SURADNJA LUČKIH UPRAVA RIJEKE I ROSTOCKA 8 PREDSJEDNIK MESIĆ U PLETERNICI NA OTVORENJU SERVISNO-PRODAJNOG CENTRA 8 CERTIFIKATI POLAZNICIMA PRVOG TRENINGA ČISTIJE PROIZVODNJE 8 PRIJE GODINU DANA HRVATSKA POTPISALA SSP 9 PROJEKT SVJETSKE BANKE ZA OČUVANJE NACIONALNIH PARKOVA 9 VLADA ODBACUJE OPTUŽBE SEVERA DA BLOKIRA RAD GSV-A 9 SINDIKAT EKN-A POZVAO SINDIKATE NA UJEDINJENJE 10 SPORAZUM "PARTNERSTVO ZA RAZVOJ" ZAMRZNUT NA NEKO VRIJEME 10 SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI TRAŽE POČETAK PREGOVORA O PLAĆAMA I NAKNADAMA 10 PROBLEM "ĐURE ĐAKOVIĆA" MORA SE RIJEŠITI DO KRAJA STUDENOGA 10 PRODULJEN PRISILNI GODIŠNJI ODMOR RADNICIMA ŽELJEZARE 10 STEČAJNO VIJEĆE TVRTKE "NAPRIJED" PRODUŽILO UGOVORE O RADU 10 HRVATSKI INOVATORI NA MEĐUNARODNOJ IZLOŽBI INOVACIJA U NUERNBERGU 11 HRVATSKI INOVATORI NA BRITANSKOM SAJMU INOVACIJA 11 HRVATSKA NA KONFERENCIJI "TELEKOMUNIKACIJE 2002." 11 POLITIČKI RAZLOZI ODGODIT ĆE INTEGRACIJU HRVATSKE U EU DO 2007. 11 HRVATSKO GOSPODARSTVO IMA ŠANSE POSTATI LIDER U REGIJI 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA PRIHVATILA PAKET POREZNIH ZAKONA Hrvatska Vlada prihvatila je u četvrtak paket poreznih zakona, kojima se predviđa i niz poreznih olakšica u zdravstvenoj zaštiti, rješavanju, odnosno poboljšavanju stambenog statusa, kao i uvođenje imovinske kartice. Tim prijedlozima na nepromijenjenu bruto plaću može se očekivati rast neto plaće od jedan, dva posto, sve do oko šest posto, izračunao je ministar financija Mato Crkvenac. Izmjene Zakona o porezu na dohodak koje Vlada šalje na raspravu Saboru predviđaju povećanje osnovnog osobnog odbitka sa 1.250 na 1.500 kuna mjesečno (sa 15.000 na 18.000 kuna godišnje). Veći iznosi osobnog odbitka, koji idu od 2.250 do 3.750 kuna mjesečno ovisno o kojoj je skupini područja posebne državne skrbi riječ, se zadržavaju, ali bi se priznavali ne u mjesečnim već u godišnjim obračunima. Crkvenac je najavio i niz poreznih olakšica koje bi građani mogli ostvarivati od iduće godine, odnosno po prvi ih put prijaviti na poreznoj prijavi za 2003., a koju će predavati početkom 2004. Porezne olakšice građani bi mogli ostvariti za nabavu lijekova, ortopedskih pomagala, operacije i tu nema ograničenja iznosa. Niz je poreznih olakšica, odnosno uvećanja osobnog odbitka predviđeno kod kupnje ili izgradnje kuće ili stana, kao i adaptacije stanova. Građani koji se odluče na to, moći će koristiti osobni odbitak od najviše 12.000 kuna godišnje na ime izdataka za te namjene, ili na ime kamata za stambene kredite. Za ostvarivanje te olakšice nema dohodovnog cenzusa, kazao je Crkvenac. Novina je i da se za kupnju prvog stana kojim se rješava stambeno pitanje više neće naplaćivati porez na nekretnine od 5 posto. Olakšicu će moći ostvarivati i podstanari i to za 50 posto slobodno ugovorene najamnine, a najviše 12.000 kuna godišnje. Tu olakšicu neće moći ostvarivati zaštićeni najmoprimci, kazao je Crkvenac. Predloženo je i da se utvrditi stopa poreza na dohodak od iznajmljivanja imovine, ona bi bila 15 posto i bila bi konačna. Tako bi npr. iznajmljivači stana plaćali, s obzirom na 30 posto priznatih izdataka, porez od 10 posto, a iznajmljivači u turizmu po stopi od 7,5 posto (s obzirom na priznavanje izdataka od 50 posto). Time i podstanare i iznajmljivače dovodimo u situaciju da uđu u sustav, kazao je Crkvenac. Po podatcima ministra javnih radova Radimira Čačića u najmu je oko 200.000 stanova, tek je oko 40.000 njih registrirano, a ima gradova u kojima je to farsa, ističe Čačić. Kao primjer naveo je Split u kojem je, kaže, registrirano 11 ugovora o najmu. Novost predloženih izmjena je i uvođenje imovinskih kartica. U tim karticama imovina bi se evidentirala sa stanjem 1. siječnja 2003., uz obvezu prijave promjene imovine veće od 75.000 kuna godišnje. Predloženim se izmjenama proširuje i krug obveznika poreza na dohodak i to na poljoprivrednike koji su u sustavu poticaja. Procjenjuje se da će predložene izmjene smanjiti prihode od toga poreza za oko 630 milijuna kuna. U drugo čitanje Vlada je uputila zakonski prijedlog o obveznom osiguranju po kojemu će rad učenika i studenata biti vezan samo uz plaćanje doprinosa za ozljedu na radu. Autorski i umjetnički honorari neće biti podvrgnuti plaćanju doprinosa, dok će se kao osnovica doprinosa za samostalne umjetnike utvrđivati najniža mjesečna osnovica. Prema prijedlogu doprinos za mirovinsko osiguranje obračunavao bi se i plaćao iz osnovice, odnosno na teret osiguranika, dok bi se doprinos za zdravstveno i zapošljavanje plaćao na plaću, odnosno na teret poslodavca. Prijedlogom bi ukupna stopa za mirovinsko bila 20 posto, a za zdravstveno 15,5 posto. Vlada je utvrdila i prijedlog izmjena Općeg poreznog zakona, kao i izmjene zakona o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Izmjenama posljednjeg predlaže se povećanje mirovinskog faktora za nezaposlene korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad sa 0,66 na 0,8 posto, što bi povećalo te mirovine za oko 20 posto. Promjene se odnose i na prijevremenu starosnu mirovinu, korekciju instituta najniže mirovine, i sl. Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju uređuje se da se djeca do navršenih 18 godina s prebivalištem u Hrvatskoj smatraju osiguranima i imaju sva prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, predviđa se da se svi troškovi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti idu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja i sl. UTVRĐEN PRIJEDLOG REBALANSA DRŽAVNOG PRORAČUNA Hrvatska Vlada utvrdila je u srijedu prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna kojim se, uz uštede i smanjenje nekih rashoda, zbog probijenih rashoda zdravstva, ukupni proračunski rashodi povećavaju za 370 milijuna kuna. U proračunu su ostvarene ukupne uštede od 1,168 milijardi kuna, ali se neki rashodi povećavaju za 540 milijuna kuna (zbog povećanih rashoda plaća i proboja nekih stavki), objasnio je ministar financija Mato Crkvenac. Time se, dodaje, ostvaruju neto uštede od 628 milijuna, a sa 133 milijuna ušteda kod fondova za razvoj i za regionalni razvoj uštede su ukupno 761 milijun kuna. No, tu sliku mijenjaju povećani rashodi zdravstva i to za 1,1 milijardu kuna više od plana. Stoga se, kaže Crkvenac, ukupni rashodi proračuna povećavaju za 370 milijuna kuna. Ukupna proračunska smanjenja predviđena rebalansom iznose oko 1,168 milijardi kuna, a najveće je predviđeno kod Ministarstva financija (smanjenje kamata za izdane vrijednosne papire i kamate za primljene zajmove, te otplate glavnica zajmova). Značajnija smanjenja proračunskih sredstava predviđena su i kod ministarstava prometa (gotovo 205 milijuna kuna), javnih radova (108 milijuna), gospodarstva 77,9 milijuna kuna), itd. Uštede su ostvarene smanjenjem izdataka za materijalne troškove, službena putovanja, intelektualne usluge, otplate glavnica i kamata, manje troškove vezane za plasirane obveznice, gradnju i obnovu nekih objekata itd. Rebalansom, odnosno izmjenama proračuna, više sredstava se predviđa za ministarstva unutarnjih poslova (90 milijuna kuna), prosvjete i športa (130 milijuna), zdravstva (107,3 milijuna kuna), znanosti i tehnologije (121 milijun), pravosuđa (26,1 milijun). Više će dobiti i Državna uprava za vode (16 milijuna), Državni zavod za zaštitu obitelji (40 milijuna) itd. Uz rebalans proračuna, Vlada je bez rasprave prihvatila i izmjene planova prihoda i rashoda fondova za razvoj i zapošljavanje te regionalni razvoj, zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 2003. Hrvatska Vlada je u srijedu na izvanrednoj sjednici utvrdila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim su ukupni rashodi i izdaci planirani u iznosu 80,2 milijardi kuna, što je četiri posto više nego ove godine. Dodaju li se tom iznosu planirane otplate inozemnih zajmova i izdanih vrijednosnih papira od 7,67 milijardi kuna, državni je proračun za 2003. planiran u svoti od 87,879 milijardi kuna. Značajkama proračuna za iduću godinu ministar financija Mato Crkvenac navodi smanjivanje proračunskog deficita, te usporavanje zaduživanja. Novo zaduživanje smanjuje se s ovogodišnjih oko 4 milijarde na 1,68 milijardi kuna, kazao je ministar. U strukturi proračunskih rashoda za iduću godinu, najviše - 39,79 milijardi kuna planirano je za naknade građanima i kućanstvima, a 14,94 milijardi kuna su rashodi za zaposlene. Proračun predviđa rast mase plaća, što bi bio porast bruto plaće od 2,5 posto, rekao je Crkvenac. Tomu, kaže, treba dodati i rast od 3 do 4 posto neto plaća i to kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak. Crkvenac ističe i da mirovine neće pasti, a to će se osigurati primjenom indeksacija i nastavkom primjene financijskih efekata koji proizlaze iz 'malog mirovinskog zakona'. Od 24,9 milijardi kuna, previđenih za Ministarstvo rada i socijalne skrbi, 21,6 milijardi kuna su rashodi za mirovine. Kao proračunske prioritete Crkvenac je izdvojio znanost i obrazovanje koji bi trebali dobiti 10,3, odnosno 6 posto više proračunskog novca. Taj će porast biti uvjetovan reformama. Reforme se očekuju i kod drugih proračunskih prioriteta, a premijer Ivica Račan poručuje da stoga očekuje i njihov doprinos razvoju. Ako više dajemo znanosti, onda s pravom očekujemo da ona kvalitetnije doprinese razvoju Hrvatske. To tražimo i od obrazovanja, reforme pravosuđa, poljoprivrede, poručio je. Ministar Crkvenac ističe da pravosuđe u idućoj godini može računati na 16,8 posto više sredstava. U pravosuđu se, kaže, u 2003. očekuje i zapošljavanje oko tisuću novih ljudi, uglavnom sudaca. Poljoprivredi, koju također prate reforme, država planira dati oko 20 posto više sredstava. Za taj je resor predviđeno ukupno 2,3 milijarde kuna, od čega 1,96 milijardi za subvencije i potpore. Vlada u proračunu naglašava razvojne stavke u gospodarskim ministarstvima. Tako je za Ministarstvo gospodarstva predviđeno 35,87 posto više sredstava, a za Ministarstvo obrta 19,36 posto. Na manja sredstva iduće godine mogu pak računati ministarstva obrane (4,1 milijardu, ili 5,91 posto manje nego ove godine), te MUP (oko 3 milijarde kuna, ili 5,31 posto manje nego ove godine). Potpredsjednik Vlade Goran Granić drži da bi predloženi proračun bio prikladniji za prvu, nego četvrtu godinu Vladina mandata. U četvrtoj godini idemo sa snažnim reformama, suprotnim ideji da se (u izbornoj godini) svidimo biračima, rekao je Granić. Vlada je usvojila i prateće proračunske dokumente, među kojima i prijedlog zakona o izvršenju proračuna u idućoj godini. Tim se prijedlogom dopušta zaduženje od 1,6 milijardi kuna za različite izdatke proračuna, te ovlašćuje Vlada da se može zadužiti za razvoj i izgradnju autocesta u iznosu 3,9 milijardi kuna. Predloženi proračun Vlada je uputila Hrvatskom saboru koji će o njemu raspravljati u dva čitanja. Uz ocjenu da je zaduženost u Hrvatskoj pod kontrolom i da razina zaduženosti nije visoka, članovi Vlade su upoznati i s podatcima o javnom dugu. Javni dug u ovoj će se godini zadržati na razini od oko 50,7 posto BDP-a, ta razina zaduženosti nije visoka i ne može se izvoditi ocjena o prezaduženosti, rekao je Crkvenac. Potkrijepio je to podatkom da javni dug primjerice zemalja EU iznosi oko 68,4 posto BDP-a. Crkvenac je odbacio usporedbe Hrvatske i Argentine tumačeći da je inozemni javni dug Hrvatske od 5,8 milijardi dolara u ovom trenutku sa 97 posto pokriven deviznim rezervama HNB-a. MOMSP POTIČE OSNIVANJE I RAZVOJ PODUZETNIČKIH CENTARA Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) i u ovoj je godini nastavilo s programima dodjele potpora poduzetničkim centrima, zonama i inkubatorima, čija je uloga važna za afirmaciju tržišnog gospodarstva i stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja. Tako su u ovoj godini potporu do sada dobila 23 centra, u vrijednosti približno od tri milijuna kuna, saznaje se iz tog ministarstva. U Programu razvoja poduzetničkih centara za ovu godinu, MOMSP doznačuje sredstva za besplatne savjetodavne i konzultantske usluge u poduzetništvu, za besplatno informiranje i info-točke za poduzetnike, organiziranje poduzetnika i informiranje o programima hrvatske Vlade i Ministarstava, usluge istraživanja tržišta i marketinga za poduzetnike, izradu poduzetničkih projekata i elaborata za kredite itd. U 2001. godini 28 poduzetničkih centara, koji djeluju kao središta stručne i savjetodavne pomoći poduzetnicima, dobilo je potpore u vrijednosti od 2,5 milijuna kuna, izvijestili su iz MOMSP-a. ZA TRI GODINE SVI S LISTE POS-A U ZAGREBU U SVOJIM STANOVIMA Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić izjavio je u srijedu da će svih 7.803 građana Zagreba koji su na listi za kupnju stana po Vladinom programu društveno poticane stanogradnje (POS), za tri godine useliti u svoj stan. Lista će trajati tri godine i ne bi se smjelo niti pomišljati da se do tada neće izgraditi svi stanovi, rekao je Čačić na konferenciji za novinare. Paralelno s gradnjom stanova po POS programu u Zagrebu, potrebnim smatra donošenje Generalnog urbanističkog plana (GUP), kojeg bi nakon cijelog niza odgoda trebalo donijeti do kraja ove godine. Pomoćnica ministra za stanogradnju Alenka Košiša Čičin Šain ponovno je apelirala na sve nadležne službe u Zagrebu da srede imovinsko-pravne dokumente za lokacije na kojima će se graditi, bez čega, kako je rekla, nema daljnjeg građenja. DO KRAJA SIJEČNJA 2003. ZNAT ĆE SE STVARNO STANJE HRVATSKE POLJOPRIVREDE Upisnik poljoprivrednih gospodarstava dat će stvarnu sliku stanja hrvatske poljoprivrede, odnosno, konačno će se saznati koliko se obiteljskih gospodarstava, tvrtki ili zadruga bavi poljoprivredom. Novi Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava usvojen je u rujnu ove godine, a njegova će provedba, kako je nedavno istaknuo ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, biti opsežniji posao od popisa stanovništva. Upisnik je osnova za poljoprivrednu reformu, predstavljat će jedinstvenu bazu podataka o poljoprivrednim gospodarstvima, a upis u upisnik pretpostavka je za ostvarivanje poticaja i prodaju poljoprivrednih proizvoda za tržištu. Utoliko će biti važan i za suzbijanje 'sive ekonomije' u poljoprivredi. Upisnik je nacionalni program koji bi se trebao provoditi svake godine (od kraja prosinca do kraja siječnja) i kojim bi se stvorila baza podataka o poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj na osnovu koje će se lakše moći utvrditi ciljane skupine za dobivanje državnih potpora. To je, prema riječima ministra Pankretića, ujedno i svojevrstan "kontroling" onoga što se događa u poljoprivredi, a novim će se Upisnikom izbjeći i mnoge dosadašnje netočne procjene o poljoprivrednom zemljištu i stočnom fondu u Hrvatskoj. Tako će izrada upisnika osim broja poljoprivrednika omogućiti da se zna broj stočnog fonda, tj. svaka će domaća životinja dobiti svoju iskaznicu koja će je pratiti od izlegnuća do potrošača. Upisnikom poljoprivrednih proizvođača pojednostaviti će se upravljanje sustavom poticaja u poljoprivredi, smanjit će se zlouporabe sustava i olakšati inspekcijski nadzor. Upisnik će proizvođače podijeliti na komercijalne i nekomercijalne, što je temelj za poljoprivrednu reformu koja obuhvaća i reformu sustava poticaja. Naime, reforma sustava poticaja prvi je korak u procesu stvaranja konkurentnog poljoprivrednog sektora, a značajan dio reforme upravo je utvrđivanje razlike između komercijalnih i nekomercijalnih gospodarstava. Na taj će se način razdvojiti održiva gospodarstva koja proizvode uglavnom za prodaju na tržištu od malih netržišno orijentiranih poljoprivrednika. Njihovim razdvajanjem omogućiti će se primjena odgovarajućih mjera poljoprivredne politike na različite ciljane skupine. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA ZA 6,5 POSTO Industrijska je proizvodnja u razdoblju od srpnja do rujna ove godine veća od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prošle godine za 6,5 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku. Podatak je to izračunat na temelju indeksa trend-ciklusa, serije desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Promatrano po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti u razdoblju srpanj-rujan ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najveće povećanje industrijske proizvodnje, od 29,5 posto bilježi rudarstvo i vađenje, potom opskrba električnom energijom, plinom i vodom 11,9 posto, dok je povećanje kod prerađivačke industrije 4 posto. RBANALIZA: OVOGODIŠNJI RAST BDP-A 3,8 POSTO, IDUĆE GODINE 3,4 POSTO Rast bruto domaćeg proizvoda u Hrvatskoj bi, unatoč skromnom rastu BDP-a u Europskoj uniji, za ovu godinu mogao iznositi 3,8 posto a za 2003. godinu 3,4 posto, procjene su iz najnovijih Makroekonomskih prognoza i analiza Raiffeisen bank Zagreb (RBA), koje se osvrću na boravak delegacije MMF-a u Hrvatskoj kao na iznimno važan događaj za hrvatsko gospodarstvo. Aktualni pregovori hrvatske Vlade s misijom MMF-a o novom stand-by aranžmanu uoči predizborne godine pokazuju da je Vlada odlučila prije izbora zadržati ono što je u Hrvatskoj prisutno već punih devet godina a to je makroekonomska stabilnost, ocjena je iz RBAnaliza. Sporazum sa MMF-om, koji bi treba biti zaključen na godinu dana, ključan je za proces smanjivanja fiskalnog deficita te omogućuje Hrvatskoj nesmetan izlaz na međunarodno tržište kapitala i zadržavanje dosadašnjeg dugoročnog investicijskog rejtinga BBB- odnosno Baa3. U političkoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi potvrda postojećeg rejtinga je izuzetno važna, ocjenjuje glavni ekonomist RBA Ante Žigman, napominjući kako je refinanciranje postojećih dugova i financiranje proračunskog deficita kreiralo potrebu za financiranjem na inozemnom tržištu koje značajno ovisi o kreditnom rejtingu. Hrvatska bi, po njegovom mišljenju, sebi mogla dopustiti luksuz izlaska na svjetsko tržište bez sporazuma sa MMF-om samo ako bi u kratkom roku učinila iznimno snažnu fiskalnu prilagodbu koja bi joj priskrbila kredibilitet i bez MMF-a. Strane investicijske kuće, napominje se u RBAnalizama, naglašavaju važnost stand by aranžmana s MMF-om. Uglavnom očekuju da će Hrvatska postići pozitivne makroekonomske rezultate, a jedino će fiskalna situacija biti predmet detaljnije rasprave s MMF-om. Prema tome očekuje se da će MMF odrediti nove fiskalne ciljeve za konsolidirani opći državni proračun, zaključuje se RBAnalizama. Budući je Vlada odlučila sklopiti stand by aranžman s MMF-om, u 2003. godini, premda predizbornoj, prema do sada raspoloživim parametrima neće se voditi opuštena fiskalna politika. Jedna od glavnih primjedbi pri ocjenjivanju ekonomskog stanja u Hrvatskoj upravo je provedba reformi u fiskalnoj politici u smjeru smanjenja tekućeg deficita i smanjenja deficita opće države. Prema RBAnalizama ovogodišnji bi deficit proračuna opće države trebao iznositi oko 6,5 posto BDP-a, odnosno oko 11 milijardi kuna. Iduće godine će deficit opće države vjerojatno biti niži, odnosno oko 5,5 posto BDP-a, ali ovakav deficit još uvijek stvara potrebu za dodatnim zaduživanjem. Kada je riječ o očekivanjima stopa ekonomskog rasta treba imati u vidu da zemlje EU s kojima je Hrvatska najviše povezana neće ove ni slijedeće godine zabilježiti značajnije stope ekonomskog rasta, što će se odraziti i na izlazak hrvatskih izvoznika na tržište EU. Prema publikaciji MMF-a "World Economic Outlook" očekuje se da će ove godine EU zabilježiti rast BDP-a od 0,9 posto, a iduće godine 2,3 posto. RBAnalize za Hrvatsku procjenjuju rast u idućoj godini od 3,4 posto, a očekuju značajan doprinos rastu BDP-a od investicija, prije svega u cestogradnju, te nešto manji doprinos osobne potrošnje u usporedbi s ovom godinom. U trećem tromjesečju, kao i svake godine, očekuje se značajan doprinos prihoda od turizma, od kojeg očekuju da će rasti po stopi od 3 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HRVATSKI GRAĐANI U BANKAMA IMAJU VIŠE OD 8 MILIJARDI EURA Svjetski dan štednje, 31. listopada, Hrvatska i ove godine dočekuje uz nastavljanje trenda porasta štednje, što potvrđuju i podatci o štednji građana. Tako su krajem rujna kunski i devizni depoziti građana u bankama dosegnuli iznos od gotovo 66,4 milijardi kuna, od čega je glavnina - gotovo 61 milijarda kuna deviznih depozita, dok su kunski depoziti oko 5,4 milijardi kuna. Istodobno kunski i devizni krediti stanovništvu zadnjeg dana rujna iznosili su 39,3 milijardi kuna, od čega se na stambene kredite odnosi 11,3 milijarde kuna, podaci su Hrvatske narodne banke. I ti podatci HNB- a s kraja rujna još jednom pokazuju da hrvatski građani ponajviše štede u devizama. Tomu u prilog ide i podatak da se od ukupnih deviznih depozita u bankama, koji su iznosili 72,2 milijarde kuna, čak 84 posto odnosi na devizne depozite stanovništva. Krajem rujna građani su tako na deviznim računima u domaćim bankama imali gotovo 18 milijardi kuna štednih te 43,1 milijardu kuna oročenih depozita. To je ukupno oko 61 milijarda kuna (ili gotovo 8,2 milijarde eura), što je na godišnjoj razini porast od 45,2 posto. Dobra likvidnost i narasli depoziti kod banaka krajem prošle i početkom ove godine najavljivali su takvo intenzivnije kreditiranje u 2002. Najave da bi masa kredita mogla u ovoj godini narasti za oko 20 posto već se ostvaruju. Neki analitičari upozoravaju i na opasnosti takve snažne kreditne ekspanzije. U bankarskom sektoru razvidan je nastavak oštre konkurencije u kreditiranju privatnog sektora, naročito prema sektoru stanovništva. Snažan rast kreditne aktivnosti banaka nastavljen je i u trećem tromjesečju 2002. godine. Za razliku od prve polovice godine, kada se rast plasmana financirao smanjenjem neto inozemne aktive, rast plasmana u trećem tromjesečju ponovo se temelji na domaćim izvorima financiranja. Tomu ponajviše pridonosi oporavak rasta deviznih depozita krajem drugoga i u trećem tromjesečju. Istodobno sa depozitima, treba promatrati i rast kredita. Gledano po sektorima, najbrži rast kredita prisutan je upravo kod stanovništva, dok krediti poduzećima rastu znatno sporije. I dok su krediti stanovništvu u 2001. porasli 29,3 posto, po podacima za prvih osam mjeseci ove godine rast je na godišnjoj razini dosegnuo 45,2 posto kod stanovništva, a kod poduzeća je ostao jednak onom iz 2001. godine - 21,3 posto. U dosadašnjem dijelu 2002. povećan je udio kredita odobrenih stanovništvu, koji je na kraju kolovoza iznosio 46,8 posto ukupno odobrenih kredita, što je povećanje u usporedbi s krajem 2001. za 3 postotna boda. Udio kredita javnim trgovačkim društvima iznosio je 4,3 posto, dok su krediti ostalim trgovačkim društvima činili 48,9 posto ukupno odobrenih kredita. DOVRŠEN BUSINESS PLAN OSNIVANJA BANKE MALOG PODUZETNIŠTVA Banka malog poduzetništva (BMP) trebala bi se na tržištu pojaviti za tri mjeseca, a kako su najavili iz Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) uskoro će biti održana prezentacija projekta BMP-a. Naime, business plan osnutka nove financijske institucije, specijalizirane za malo gospodarstvo, već je dovršila konzultantska kuća Cap Gemini Ernst&Young. Plan je, kako se ističe, već odaslan na adrese potencijalnih osnivača, među kojima su uz 118 registriranih štedno-kreditnih zadruga i niz obrtničkih i zadružnih saveza te jedinice lokalne uprave i samouprave. Iako glavni inicijator osnutka Banke, MOMSP nije predviđen kao jedan od njezinih vlasnika. Naime, 25 posto plus jednu dionicu BMP-a imala bi tijela lokalne vlasti, fondovi i savezi, dok bi preostali dio, 75 posto minus jedna dionica bio u vlasništvu štedno-kreditnih zadruga i drugih fizičkih i pravnih osoba iz kruga malih i srednjih trgovačkih društava. Prema dosadašnjim podacima, od 118 registriranih štedno-kreditnih zadruga (ŠKZ) već je njih 60-tak izrazilo zainteresiranost za BMP-a. Najveći je interes među ŠKZ- ima u Zagrebu, Varaždinu, Slavoniji i Dubrovniku. HBOR-OVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O POTICANJU IZVOZA U organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a povodom obilježavanja 10. godišnjice rada te banke, u Cavtatu se u ponedjeljak održala međunarodna konferencija na temu "Poticanje izvoza", koja je okupila 80-tak predstavnika europskih izvozno- garancijskih banaka i agencija, međunarodnih financijskih institucija i gospodarskih subjekata. Otvarajući konferenciju ministar financija Mato Crkvenac je rekao kako deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske nije zabrinjavajući, budući se kreće u granicama koje bilježe i visoko razvijene zemlje. No, tome manje od nužnog pridonosi robni izvoz, koji je nedovoljan, neuspješan i nekonkurentan te nekoliko puta manji nego u nekim susjednim zemljama. Tako je, primjerice, hrvatski robni izvoz po stanovniku prošle godine iznosio oko tisuću američkih dolara, mađarski 2.700, a slovenski čak 5.500 dolara, rekao je Crkvenac. Robni izvoz bit će ove godine nešto veći od 4 milijarde dolara, dok će izvoz usluga vjerojatno i nadmašiti tu vrijednost izvoza roba. Iako će izvoz usluga, prvenstveno turizam i promet, zajedno s nekoliko strateških grana poput proizvodnje zdrave hrane i slično, činiti izvoznu osnovicu, ne smije se dozvoliti da Hrvatska ovisi samo o izvozu uslužnog sektora, zaključio je ministar financija. U tom smjeru, iz državnog proračuna za iduću godinu sredstva namijenjena za financiranje HBOR-a biti će gotovo dvostruko veća nego ove godine. Iz proračuna za ovu godinu HBOR je tako dobio nešto više od 160 milijuna kuna, a iduće bi godine taj iznos trebao narasti na više od 280 milijuna kuna. Financiranjem izvoza te osiguranjem od političkih i komercijalnih rizika HBOR se, prema riječima predsjednika Uprave te banke Antona Kovačeva, bavi više od tri godine i u tom je razdoblju više od 25 posto ukupnih plasmana usmjereno na poticanje izvoza, odnosno praćenje programa izvoznika. Ova konferencija, pak, trebala bi poslužiti u prikupljanju iskustava izvozno-garancijskih banaka i agencija ostalih zemalja, ali i kao mjesto na kojem se od hrvatskih izvoznika očekuje da u neposrednom kontaktu kažu što očekuju i što im HBOR u budućnosti treba omogućiti, rekao je Kovačev. Prateći potreba gospodarstva, HBOR je za buduće razdoblje pripremio i proširenje ponude proizvodima, poput otkupa potraživanja izvoznika, ali i promjene u postojećim proizvodima, među kojima je npr. smanjivanje pristojbi za osiguranje izvoza, zaključio je Kovačev. Prvi dio konferencije obuhvatio je predstavljanje poslovanja izvozno- garancijskih banaka iz, primjerice Italije, Njemačke, Austrije, Slovačke, SAD-a, Slovenije, Mađarske i dr, dok je drugi dio namijenjen konkretnim iskustvima hrvatskih izvoznika. NAKON SPAJANJA "HVB" I "SPLITSKA BANKA" POSTAJU "SPLITSKA BANKA" Nakon spajanja banke HVB Croatia i Splitske banke, čije je dovršenje planirano za sredinu iduće godine, nova će banka nositi ime Splitska banka, objavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare austrijske bankarske grupacije HVB Group. Integracija dviju banaka počela je u kolovozu ove godine, a do sredine 2003. provest će se ujedinjenje struktura, proizvoda, procesa i informatičkih sustava, rekao je predsjednik Nadzornog odbora Splitske i HVB Croatia banke Anton Knett. Pravno spajanje dviju banaka planirano je za 30. lipnja 2003., čime će nastati banka s ukupnom aktivom od oko 1,7 milijarde eura. Udio na hrvatskom bankovnom tržištu nove Splitske banke tako bi dosegnuo devet posto, rekao je Knett. ESB: DEPOZITI PORASLI 46 POSTO Erste&Steiermaerkische Bank (ESB) bilježi stalan rast depozita koji su na dan 30. rujna premašili iznos od 3,54 milijarde kuna, što je 46,6 posto više nego isti dan prošle godine. U odnosu na kraj prošle godine depoziti su porasli za 23,2 posto. Kako su izvijestili iz ESB-a, depoziti građana na kraju trećeg tromjesečja ove godine iznosili su 1,96 milijardi kuna, što je povećanje od 54,7 posto u odnosu na kraj rujna prošle godine. U sektoru gospodarstva depoziti su iznosili gotovo 1,37 milijardi kuna, što je porast od 57,7 posto. ESB će i ove godine tradicionalno obilježiti Svjetski dan štednje, 31. listopada, druženjem s najmlađima u poslovnicama diljem Hrvatske. Svjetski dan štednje i ustanovljen je s ciljem najšireg međunarodnog populariziranja štednje. OTVORENO NOVO SJEDIŠTE RAIFFEISENBANK U PULI Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA), uoči Svjetskog dana štednje, otvorila je u srijedu drugu pulsku poslovnicu, u kojoj će odsad biti i sjedište podružnice RBA Pula. Broj poslovnica RBA u Hrvatskoj povećan je time na ukupno 22, a do kraja godine otvorit će se još najmanje tri poslovnice, kazala je članica Uprave RBA Vlasta Pick. Podsjetila je da je Pula važna za razvoj banke, jer je upravo u tom gradu prije tri godine otvorena prva poslovnica RBA izvan Zagreba. Naglasila je i da je na tim prostorima Raiffeisen već dugo vremena poznato i priznato ime - još daleke 1910. godine u Istri je bilo 107 Raiffeisenovih zadruga. Aktiva RBA sredinom rujna, rečeno je, premašila je 13 milijardi kuna. U prvih devet mjeseci ove godine krediti pravnim osobama dosegnuli su 3,7 milijardi kuna, a u istom razdoblju stanovništvu je odobreno gotovo dvije milijarde kuna kroz više od 36 tisuća kredita. U istom razdoblju, štednja stanovništva dosegnula je 4,1 milijardu kuna. DOBIT KARLOVAČKE BANKE U PRVIH DEVET MJESECI 8,4 MILIJUNA KUNA Karlovačka banka ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine dobit u iznosu od 8,4 milijuna kuna, a bilanca banke iznosi 908 milijuna kuna, izvijestila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednica Uprave Sanda Cvitešić. Među sedam banaka u Hrvatskoj, sa godišnjom bilancom od 500 milijuna do 1 milijarde kuna, jedino je Karlovačka banka ostala pretežno u vlasništvu hrvatskih dioničara (90 posto), rekla je Marijana Reškovac, članica tročlane uprave te banke. Nakon krize u 1998. i 1999. godini, kada je temeljni kapital banke prepolovljen, uslijedila je konsolidacija, a rezultat mjera nove tročlane uprave je treća za redom godina s pozitivnim poslovanjem. Već sada su za 2002. godinu ostvarene planske proporcije. Kreditni plasmani iznose 375 milijuna kuna, što je za 15 posto više od u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Štednja građana je za 16 posto veći i iznosi 488 milijuna kuna ili 67 milijuna kuna više nego u isto vrijeme lani. To znači da je u ukupnom poslovanju Karlovačke banke 54 posto bilančne sume štednja građana, a uprava smatra da tako visoko učešće građana u ukupnom poslovanju banke s jedne strane ukazuje na povjerenje, a s druge strane jamči stabilnost u poslovanju. Budući da Karlovačka banka sada graniči s drugom kategorijom - većih banaka s godišnjom bilancom od jedne do dvije milijarde kuna, u tijeku su pregovori s dva strana i jednim domaćim strateškim partnerom za dokapitalizacijom. Naime, jedan od ciljeva Karlovačke banke je da do kraja 2003. godine uđe u kategoriju većih banaka. WUERSTENROT: BROJ UGOVORA PORASTAO 40 POSTO Wuestenrot stambena štedionica u prva je tri kvartala ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježila porast broja sklopljenih ugovora za oko 40 posto, a prema posljednjim podatcima tijekom ove godine sklopljeno je 14.106 ugovora o stambenoj štednji s ukupnom ugovornom svotom od 524 milijuna kuna, istaknuo je u utorak predsjednik Uprave Wuestenrota Zdravko Anđel. No, najveći porast broja ugovora u Wuestenrotu očekuju upravo posljednjih mjeseci godine. Iskustvo je pokazalo da se najviše ugovora sklapa upravo krajem godine, jer svi koji čak i zadnji dan godine uplate stambenu štednju dobivaju državna poticajna sredstva, kazao je Anđel na press clubu Wuestenrota, održanom i povodom 31. listopada, svjetskog Dana štednje. Predstavljajući dosadašnje rezultate Wuestenrota, Anđel je istaknuo kako je ta stambena štedionica u prošloj godini odobrila 49 kredita s iznosom 3 milijuna kuna, a u osam mjeseci ove godine odobrena su 204 kredita i do danas je već plasirano oko 19 milijuna kuna kredita. Od osnutka, 1998. do danas Wuestenrot je sklopio ukupno 55.688 ugovora o stambenoj štednji, a ukupna je ugovorena svota 2,69 milijardi kuna. Prema saznanjima Wuestenrota, na tržištu stambene štednje ta štedionica drži 20 posto hrvatskog tržišta. 4. TVRTKE POTPISAN UGOVOR O GRAĐENJU ZA RADOVE NA DIONICI ZADAR 2 - BENKOVAC Hrvatske autoceste (HAC) i Poslovna udruga zagrebačkog i austrijskog Strabaga potpisali su u ponedjeljak u Zagrebu Ugovor o građenju za radove na 15,7 kilometara dugoj dionici Zadar 2 - Benkovac buduće autoceste Zagreb-Split, a vrijednost Ugovora je 130,3 milijuna kuna. Ugovor su u nazočnosti ministra za javne radove, graditeljstvo i obnovu Radimira Čačića potpisali predsjednik Uprave HAC-a Stanko Kovač te direktor Strabaga Zagreb Gunther Reiter. U ĐURI ĐAKOVIĆU ZAVRŠEN NOVI MODEL TERETNOG VAGONA U pogonima Specijalnih vozila "Đure Đakovića" iz Slavonskoga Broda završen je novi model moderniziranog teretnog vagona iz serije RILS-z, prvog od ukupno pedeset vagona toga tipa koje će Đ.Đaković proizvesti za Hrvatske željeznice. U sklopu tehničkog pregleda novoga vagona danas je obavljena i probna vožnja na relaciji Slavonski Brod-Vinkovci-Slavonski Brod. Isporuka svih pedeset rekonstruiranih vagona toga tipa predviđena je dijelom za kraj studenoga ove, odnosno do kraja veljače slijedeće godine. Rekonstrukcija i modernizacija postojećih teretnih vagona dio je cjelovitog programa obnove teretnoga voznog parka koju su Hrvatske željeznice provjerile brodskom Đuri Đakoviću. Ukupni program koji obuhvaća 952 teretna vagona, od toga 697 novih i 255 rekonstrukcija, trebao bi se realizirati u roku od tri godine. KARLOVAČKA PIVOVARA I ADACTA SKLOPILE UGOVOR O INFORMATIZACIJI POSLOVANJA Karlovačka pivovara i zagrebačka informatička tvrtka Adacta potpisale su dugoročni ugovor o poslovnoj suradnji i uvođenju cjelovitog poslovnog rješenja (ERP) Navision, koji je u prvoj fazi vrijedan više od milijun eura. Kako je u srijedu priopćeno iz Adacte, nakon Panonske pivovare, Karlovačka pivovara je druga pivovara u Hrvatskoj koja se odlučila za uvođenje softverskih rješenja Navision. Riječ je, kažu, o jednoj od najvećih hrvatskih IT investicija u prehrambenoj industriji, koji u prvoj fazi obuhvaća osuvremenjivanje poslovanja i sveukupne informatizacije pivovare, a nakon njega slijedi uvođenje rješenja za unapređivanje odnosa sa kupcima (CRM) koji će omogućiti elektroničko poslovanje s Karlovačkom pivovarom. Karlovačka pivovara drži 22,5 tržišnog udjela i ima ukupno 659 zaposlenih, a prošle je godine proizvela 870 tisuća hektolitra piva i ostvarila 33 milijuna kuna neto dobiti. DOGOVORENA SURADNJA LUČKIH UPRAVA RIJEKE I ROSTOCKA Predstavnici riječke lučke uprave i lučke uprave njemačkog grada Rostocka potpisali su u utorak memorandum o suradnji i upoznali se s poslovnim mogućnostima i razvojnim planovima dviju luka. Ravnatelj riječke lučke uprave Bojan Hlača istaknuo je da su te dvije luke djelomice konkurentne, posebice na tržištu istočne Europe. Dodao je da, unatoč tomu, postoje mogućnosti proširenja suradnje među dvjema lukama te da bi se domaći gospodarstvenici trebali ugledati na rad luke Rostock koja je prošla put od planske ekonomije do privatizacije. Drugog dana posjeta Rijeci izaslanstvo grada Rostocka, predvođeno gradonačelnikom Arnom Poekerom, posjetilo je i riječku Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK). Uz predstavnike HGK, razgovoru o mogućoj poslovnoj suradnji odazvali su se predstavnici samo dviju tvrtaka -Kondala iz Matulja i riječkog Rijekaprojekta. PREDSJEDNIK MESIĆ U PLETERNICI NA OTVORENJU SERVISNO-PRODAJNOG CENTRA U Pleternici je, u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i indijskog veleposlanika u RH Kailasha Lal Agrawala, svečano u četvrtak otvoren servisno-prodajni centar tvrtke "Jul-Com", u izgradnju kojega je pleternički poduzetnik Zvonko Čorak investirao pet milijuna kuna. Riječ je o prodajno- servisnom centru traktora i priključnih strojeva indijskog proizvođača "Tafe", koji radi po licenciji svjetske tvrtke Messe Ferguson. "Jul-Com" zastupnik je indijske tvrtke "Tafe" za Hrvatsku. Simboličnim presijecanjem vrpce novi poslovni centar, veličine 1300 četvornih metara, otvorio je indijski veleposlanik iskazujući zadovoljstvo što je u toj poljoprivrednoj regiji otvoreno ekskluzivno zastupništvo indijskoga "Tafea" za Hrvatsku. Otvorenjem novoga pogona, kako je najavio Čorak, bit će otvoreno i 20 novih radnih mjesta. CERTIFIKATI POLAZNICIMA PRVOG TRENINGA ČISTIJE PROIZVODNJE Predstavnicima osam hrvatskih tvrtki iz raznih sektora uručeni su u utorak certifikati o tome da su završili prvi trening iz čistije proizvodnje u sklopu projekta "Uvođenje strategije čistije proizvodnje u nacionalno gospodarstvo Hrvatske" koji se počeo provoditi u veljači 2002. Cilj ovog trogodišnjeg projekta, kojega financira norveška vlada s 430 tisuća eura, je izgradnja nacionalne infrastrukture koja će osigurati širu primjenu čistije proizvodnje u hrvatskom gospodarstvu. Kroz tri osmomjesečna ciklusa interaktivnih seminara i treninga obrazovat će se 80 do 90 budućih domaćih stručnjaka za čistiju proizvodnju. Želi se potaknuti hrvatske tvrtke da uvođenjem čistijih tehnologija ostvare uštede na sirovinama i vodi u proizvodnim procesima, te da stvaraju što manje otpada. U prezentaciji svojih projekata osam tvrtki (Gredelj, Petrokemija, Sipro, KIO Orahovica, Samoborka, Končar- ERS, Jamnica, TE-TO) predložilo je ukupno 21 mjeru čistije proizvodnje, čijim bi se potpunim provođenjem uz ukupne investicije od oko 8,1 milijun kuna ostvarile uštede od 12,2 milijuna kuna godišnje. Čak 30 posto predloženih mjera ne zahtijeva nikakve ili investicije manje od 10 tisuća kuna. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević, čije je ministarstvo supokrovitelj, kazao je da su to prvi rezultati ostvarivanja ciljeva zacrtanih u nacionalnog strategiji zaštite okoliša usvojenoj početkom ove godine. Kovačević je zadovoljan i drugim vidovima suradnje s Norveškom poput velikog projekta marikulture na Jadranu koji je u izradi, a bit će jedan od osnova za izradu "master plana" Jadrana, odnosno strateške procjene utjecaja na okoliš. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA PRIJE GODINU DANA HRVATSKA POTPISALA SSP Prije godinu dana, 29. listopada, Hrvatska je s Europskom unijom i državama članicama u Luxembourgu potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), podsjetilo je u utorak Ministarstvo vanjskih poslova. U godinu dana od potpisivanja Sporazuma Hrvatska je provela značajan dio preuzetih obveza, započela proces usklađivanja zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, pojačala trgovinsku razmjenu s državama članicama EU i počela koristiti sredstava iz programa CARDS, kaže se u priopćenju. SSP predstavlja prvi ugovorni odnos između RH i EU, a njegovim stupanjem na snagu Hrvatska će steći status pridružene članice EU. Istovremeno s potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, potpisan je i Privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima koji se primjenjuje od 1. siječnja 2002. te je usvojena Zajednička izjava RH i EZ te njenih država članica o političkom dijalogu. Time se su ostvareni formalni preduvjeti za daljnje približavanje Hrvatske Europskoj uniji, temeljeno na vlastitim postignućima RH, kao i za predstojeći zahtjev za članstvom Hrvatske u EU koji će, prema ranijim najavama hrvatskih čelnika, Uniji biti predan sljedeće godine. PROJEKT SVJETSKE BANKE ZA OČUVANJE NACIONALNIH PARKOVA U nacionalnim parkovima: Plitvičkim jezerima, Risnjaku, Sjevernom Velebitu, Paklenici i Parku prirode "Velebit" sve je spremno za provedbu programa očuvanja kraških ekoloških sustava koji će darovnicom od pet milijuna dolara financirati Svjetska banka, izvijestili su u utorak u Gospiću ličko-senjski župan Milan Jurković i ravnateljica Parka prirode "Velebit" Ana Brkljačić. Za projekt očuvanja kraških ekoloških sustava iz državnog će se proračuna izdvojiti još oko tri milijuna dolara, a Program će se provoditi u sljedećih pet godina. 6. SINDIKATI VLADA ODBACUJE OPTUŽBE SEVERA DA BLOKIRA RAD GSV-A Vlada je odbacila optužbe predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimira Severa da blokira rad Gospodarsko- socijalnog vijeća (GSV). Vlada konstruktivno sudjeluje u radu GSV- a i nije opstruirala zajednički rad, već je kroz prihvaćanje sporazuma "Partnerstvo za razvoj" svim socijalnim partnerima omogućila preuzimanje prava, ali i obveza i odgovornosti, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Sever je ustvrdio da je Vlada, nakon zaobilaženja sindikata pri poskupljenju struje, zadala novi udarac socijalnom partnerstvu prijedlogom proračuna o kojem partneri trebaju razgovarati bez teksta prijedloga. "Sever namjerno zaboravlja da je, zahvaljujući opredjeljenju Vlade za socijalno partnerstvo, i NHS mogao sudjelovati u raspravi i kreiranju pojedinih dokumenata, kao i u operacionalizaciji rješenja". Međutim, Severova središnjica je "iz neuvjerljivih motiva i razloga" svojom voljom izostala od sudjelovanja u tome projektu, naglašava se u priopćenju. Vlada ističe da su gotovo svi zakoni i propisi iz djelokruga pojedinih ministarstava dostupni sindikatima i poslodavcima još u radnoj fazi njihove pripreme. SINDIKAT EKN-A POZVAO SINDIKATE NA UJEDINJENJE Sindikat energetike, kemije i nemetala (EKN) pozvao je sindikalno članstvo da pokrene procese ujedinjenja kako bi se ojačao utjecaj sindikata na stranke i Vladu koji su zaboravili na svoja obećanja. U poruci, koju su prije dva tjedna usvojili sudionici pete konvencije Sindikata EKN-a, ističe se da je sindikalna razjedinjenost u značajnoj mjeri pogodovala nedaćama koje sustižu hrvatskog radnika. "Stranke na vlasti i Vlada trguju s međunarodnim institucijama dajući ustupke u smanjivanju radnih i socijalnih prava, a nezaposlenost rješavaju izbacivanjem s evidencija, umjesto da stvaraju uvjete za otvaranje novih radnih mjesta" rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Sindikata EKN-a Ivan Tomac. Sve je izraženije djelovanje "žutih" sindikata dok poslodavci postaju sve organiziraniji, pa sindikati trebaju zbiti redove i pokazati snagu, kaže Tomac. SPORAZUM "PARTNERSTVO ZA RAZVOJ" ZAMRZNUT NA NEKO VRIJEME Socijalni sporazum "Partnerstvo za razvoj", koji su svojedobno potpisali Vlada, poslodavci i većina sindikata, u ponedjeljak je zamrznut na neko vrijeme, priopćeno je iz Vladina ureda za odnose s javnošću. S obzirom da za realizaciju "Partnerstva za razvoj" trenutno ne postoje uvjeti, sve strane su se složile o zamrzavanju sporazuma, a nastavak suradnje očekuje se kada se za to opet stvore uvjeti, kaže se u priopćenju. SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI TRAŽE POČETAK PREGOVORA O PLAĆAMA I NAKNADAMA Pregovarački odbor sindikata javnih službi uskoro će Vladi uputiti zahtjev za početkom pregovora o plaćama i naknadama za ovu i iduću godinu, najavio je u ponedjeljak predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi Dalimir Kuba. Pregovarački odbor sindikata s područja obrazovanja, znanosti, zdravstva, kulture i socijalne skrbi, za ovu godinu treba dogovoriti visinu božićnice i dara za djecu, a za 2003. osnovicu za plaće, regres i ostala materijalna prava, izjavio je Kuba za Hinu. Sindikati, koji su održali prvi radni sastanak o pregovorima s Vladom, također će zatražiti poštivanje Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe. PROBLEM "ĐURE ĐAKOVIĆA" MORA SE RIJEŠITI DO KRAJA STUDENOGA Problem "Đure Đakovića" mora se riješiti do kraja studenoga jer više nema vremena, upozorio je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović. Kraj studenoga rok je do kojega bi se, na temelju razgovora koji su prije dva danas održani u Ministarstvu gospodarstva, program restrukturiranja "Đure Đakovića" trebao naći na sjednici Vlade. U Sindikatu metalaca pratit će izvršenje obveza i obećanja preuzetih na tom sastanku s ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem, rekao je Marjanović. "Očekujemo da ćemo već do 25. ovoga mjeseca imati informaciju o tome idu li rješenja u smjeru koji će zadovoljiti interese zaposlenih, a time i čitave regije. Tada ćemo donijeti i odluke o daljnjim potezima", kazao je Marjanović. Na sastanku su, među ostalim, obećana državna jamstva za "ĐĐ - Montažu" koja se našla u teškoj situaciji zbog stečaja njemačkog partnera Babckok. Zatražen je i žuran razgovor s ministricom obrane radi definiranja suradnje "Đakovića" i MORH-a na programima specijalne i namjenske proizvodnje. PRODULJEN PRISILNI GODIŠNJI ODMOR RADNICIMA ŽELJEZARE Prisilni kolektivni godišnji odmor radnicima sisačke Željezare odlukom predsjednika Uprave Krešimira Landeke produžen je do 30. studenoga, priopćio je u srijedu glavni povjerenik Podružnice Sindikata metalaca u Željezari Mato Somić. Tisuću sedamsto radnika Željezare Uprava je na čekanje poslala 1. listopada jer nisu stvoreni uvjeti za redovitu proizvodnju. Predsjednik Uprave Landeka obvezao je tada direktore poslovnih centara, servisnog centra i poslovnih područja da za vrijeme čekanja organiziraju samo najnužnija dežurstva: poslove otpreme, zaštite, energetike, nabave i obračuna, te obave pripreme i zaštitu postrojenja za zimske uvjete. Radnici za vrijeme provedeno na čekanju imaju pravo na naknadu plaća u skladu s odredbama Pravilnika o plaćama i drugim primanjima zaposlenika. STEČAJNO VIJEĆE TVRTKE "NAPRIJED" PRODUŽILO UGOVORE O RADU SVIM RADNICIMA Stečajno vijeće tekstilne tvrtke "Naprijed", bivšeg NIK-a Josipa Gucića, prihvatilo je u četvrtak zahtjev da se svim radnicima te tvrtke produže ugovori o radu za studeni. Radnici, koji već treći dan prosvjeduju u krugu tvornice, u dogovoru sa stečajnim upraviteljem Miroslavom Boršom predložili su Odboru vjerovnika da im prizna kontinuitet radnog staža iako nemaju zakonsko pravo na to. Odbor vjerovnika odlučit će o zahtjevu tijekom dana, a o tome ujedno ovisi priznavanje radnicima prava na otpremnine, rečeno je na konferenciji za novinare Novog sindikata. Radnici od utorka prosvjeduju u "Naprijedovom" restoranu protiv najave stečajnog upravitelja da će zbog nedostatka posla od 1. studenoga otpustiti 137 od ukupno 380 radnika bez otpremnina, a da će ostalima biti ponuđeni ugovori na mjesec dana do završetka preuzetih poslova. Ako Odbor vjerovnika ne prihvati sindikalne prijedloge, radnici će nastaviti prosvjedovati u krugu tvornice, ustvrdio je predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. Napomenuo je da će radnici tijekom studenoga iskoristiti ostatak godišnjih odmora, te u suradnji sa sindikatom tražiti novi posao. Komentirajući ponudu radnih mjesta "Vesne" i "Goričanke" za 60 radnika, Iveković je rekao da su te tvrtke također dio Gucićeva carstva pa je to "čista farsa i prijevara". Te tvrtke također su u stečaju, a njihovi radnici primaju plaće manje od zakonski najniže plaće, rekao je Iveković. 7. IZLOŽBE, KONFERENCIJE HRVATSKI INOVATORI NA MEĐUNARODNOJ IZLOŽBI INOVACIJA U NUERNBERGU Hrvatski inovatori predstavit će 15 inovacija 14 autora iz desetak hrvatskih gradova na međunarodnoj izložbi inovacija IENA 2002 koja se od 31. listopada do 3. studenoga održava u njemačkom gradu Nuernbergu. Hrvatski savez inovatora (HSI) izvijestio je da je posebnost tih inovacija u tome što ih je već 70 posto komercijalno i tržišno provjereno, dok je ostalih 30 posto pred komercijalizacijom. HRVATSKI INOVATORI NA BRITANSKOM SAJMU INOVACIJA Hrvatski inovatori s velikim su uspjehom sudjelovali od 10. do 13. listopada u Londonu na Britanskom sajmu inovacija, na kojemu su predstavili 11 inovacija i novih proizvoda, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare Saveza inovatora Zagreba. Hrvatska izložbena postava bila je sastavljena od zagrebačkih i riječkih inovacija, koje se već proizvode u Hrvatskoj, te im je cilj bio plasman na britansko tržište, rekao je Neven Marković, tajnik Saveza, dodavši da su mnogi posjetitelji iskazali izniman interes za pojedine hrvatske proizvode, kao što je "BioG-Chip kartica" koja smanjuje produkciju ugljičnog monoksida u plućima, autora Igora Dragojevića, kuhinjski ekopoklopac, autora Mirka Šurlana, te simulator penjanja po užetu, Tomislava Cvetka. HRVATSKA NA KONFERENCIJI "TELEKOMUNIKACIJE 2002." Hrvatske telekomunikacijske tvrtke sudjelovat će na 3. međunarodnoj konferenciji "Telekomunikacije 2002. - Od ideje do poslovnog rješenja" 14. i 15. studenoga u Portorožu, a uz hrvatske svoja će iskustva u radu i tehnološka rješenja na tom skupu predstaviti tvrtke iz regije Alpe-Adria (Austrija, Slovenija i Crna Gora). Konferenciju "Telekomunikacije 2002" treću godinu za redom u Portorožu organizira slovenski magazin "Mobinet", a hrvatske tvrtke, kao i one u zemljama Alpe-Adria regije pokazat će svoja dostignuća, ali i probleme na koje nailaze u telekom industriji na tržištima pojedinih zemalja. 8. POSEBAN PRILOG - EUROMONEY POLITIČKI RAZLOZI ODGODIT ĆE INTEGRACIJU HRVATSKE U EU DO 2007. Prema gospodarskim pokazateljima, Hrvatska je trebala biti među zemljama koje će u Europsku uniju (EU) ući 2004. godine, no politički razlozi odgodit će integraciju najvjerojatnije do 2007. godine. Rekla je to u srijedu glavna ekonomistica Banke Austrije Marianne Kager na 2. regionalnoj financijsko-investicijskoj konferenciji Euromoney-a u Cavtatu. Po njenoj ocjeni očekivanja nekih zemalja da će se o priključivanju EU odlučivati individualno nisu realna, vjerojatnije je da će proširenje Unije uslijediti u još dva vala. Uz Hrvatsku, očekuje Kager u drugom valu proširenja EU naći će se i Bugarska i Rumunjska, dok će ulazak Srbije u tom roku ovisiti o rješenju političkih odnosa s Crnom Gorom. Uvod u središnju temu konferencije "Proces integracije jugoistočne Europe u EU", bilo je predavanje bivšeg jugoslavenskog premijera i američkog biznismena Milana Panića. Panić je, među ostalim, najavio skoro ulaganje u regiju, posebice u Hrvatsku. U razgovoru s novinarima kazao je kako planira osnivanje regionalne kompanije sa središtem u Hrvatskoj. Najavio je i kako bi početno ulaganje, tijekom iduće godine trebalo iznositi između 10 i 25 milijuna američkih dolara. Ne želeći govoriti o detaljima Panić je kazao kako je zainteresiran za ulaganje u farmaceutiku, zračni promet i hotele. HRVATSKO GOSPODARSTVO IMA ŠANSE POSTATI LIDER U REGIJI Hrvatsko gospodarstvo ima snage postati lider u regiji jer je u odnosu na neke zemlje regije u tranzicijske reforme krenulo ranije, a s druge strane nije zaostalo za onim zemljama koje se sada priključuju Europskoj uniji (EU). Rekao je u utorak u razgovoru s novinarima potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić na 2. regionalnoj financijsko-investicijskoj konferenciji zemlja jugoistočne Europe koja se u organizaciji britanskog poslovnog časopisa Euromoney održava u Cavtatu. Dvodnevna konferencija Euromoneya na temu integracije gospodarstava zemalja jugoistočne Europe u globalne ekonomske tokove okupila je 500-tinjak sudionika iz 33 zemlje, a kroz niz seminara, okruglih stolova i radionica obrađuje teme poput borbe protiv korupcije, razvoja tržišta kapitala, procesa ekonomske integracije i slično. Posao Vlade sada će biti osigurati veću pravnu stabilnost, manji utjecaj administracije, kvalitetnije sudstvo i općenito učiniti sve što treba da gospodarstvo postane osnova napretka, kazao je Linić. U otvaranju prostora za razvoj gospodarstva Hrvatska je do sada potpisala 30 ugovora o slobodnoj trgovini, a Linić je najavio da bi do kraja ove godine trebali biti dovršeni i pregovori o ugovoru o slobodnoj trgovini s Jugoslavijom. Najteži i najosjetljiviji dio, u sektoru poljoprivrede, već je dovršen, a industrija neće biti problem. Pregovori o slobodnoj trgovini nemaju smisla ako se ograničava kretanje gospodarstvenika, pa bi ugovor o slobodnoj trgovini trebao srušiti i neke političke barijere, konkretno izmijeniti trenutni vizni režim između Hrvatske i Jugoslavije, zaključio je Linić.