ZAGREB, 31. listopada (Hina) - Prema rezultatima sociološkog istraživanja, znatna većina časnika Oružanih snaga Republike Hrvatske doživljava aktualnu društvenu ocjenu ugleda svoje profesije kao razmjerno negativnu, a u istraživanju
je ustanovljen i raskorak između aktualnog i željenog stupnja prestiža profesije u društvu.
ZAGREB, 31. listopada (Hina) - Prema rezultatima sociološkog
istraživanja, znatna većina časnika Oružanih snaga Republike
Hrvatske doživljava aktualnu društvenu ocjenu ugleda svoje
profesije kao razmjerno negativnu, a u istraživanju je ustanovljen
i raskorak između aktualnog i željenog stupnja prestiža profesije u
društvu. #L#
Odgovori pokazuju raskorak između percipiranog aktualnog i
željenog stupnja prestiža časničke profesije. Od ispitanika je
zatraženo da na skali u rasponu od 1 do 8 (1 je izrazito pozitivan, a
8 izrazito nizak - negativan) procijene stupanj ugleda časničke
profesije u hrvatskom društvu danas kao i željeni stupanj ugleda
profesije.
Po rezultatima istraživanja, ukupno 82,1 posto ispitanih časnika
društveni ugled časničke profesije doživljava ispodprosječno
(ocjene od pet do osam), a izrazito niskim procijenjuje ga 41,8
posto (ocjene 7 i 8).
S druge strane, 80,9 posto ispitanika priželjkuje visok stupanj
društvenog prestiža profesije (ocjene 1 i 2).
To su rezultati istraživanja provedenog lani na uzorku od 268
časnika OS RH (izuzimajući generale i admirale) u okviru
znanstvenoistraživačkog projekta "Razvojni akteri i ekonomska
modernizacija hrvatskog društva" Ministarstva znanosti i
tehnologije. Istraživanje je provedeno uz organizacijsku potporu
Sektora za odnose s javnošću Ministarstva obrane, a objavio ga je
časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira "Polemos"
koji izdaje Hrvatsko sociološko društvo.
Istraživanje je provedeno među višim i nižim časnicima (od
brigadira do poručnika) svih triju rodova OSRH, polaznika Temeljne
časničke škole, Više časničke škole, Zapovjedno-stožerne škole, te
Škole stranih jezika Hrvatskog vojnog učilišta na lokacijama u
Zagrebu i Splitu.
Njih je najveći broj činom od poručnika do pukovnika, prosječne
starosti od 26 do 35 godina (51,5 posto), od kojih je 90 posto
stupilo u OS RH do kraja 1991.
Časnički čin 67,9 posto steklo je između 1992. i 1995., 13,8 posto
do kraja 1991., a od 1996. i kasnije 17,2 posto.
Od ukupno ispitanih, 51,5 posto ima srednju stručnu spremu, 25
posto je s višom, a 19,8 posto s visokom naobrazbom.
Njih 80,9 posto priželjkuje vrlo visok ugled svoje časničke
profesije u društvu, kakav je otprilike i u zapadnim zemljama.
Privremena okupacija njihova mjesta boravišta ili rođenja za
vrijeme Domovinskog rata zabilježena je u 81 posto ispitanih.
Na pitanje o ugledu časničke profesije od završetka Domovinskog
rata - 88,8 posto odgovorilo je da je znatno umanjen, 10,1 posto
smatra da je donekle umanjen, a samo 1,1 posto tvrdi da se nije
promijenio.
Na pitanje o stupnju uznemirenosti-zabrinutosti problemom odnosa
društva prema braniteljima i vojsci, 43,7 posto ih je odgovorilo da
ih taj odnos jako uznemiruje, 36,6 posto da ih prilično uznemiruje,
13,4 da ih malo uznemiruje, a svega 6,3 posto da ih uopće ne
uznemiruje.
Na pitanje o odnosu društva prema vojsci (isticanje u medijima samo
negativnih pojava, primjerice da je vojska najveći potrošač bez
reda i stege, s velikim brojem incidenata, nestručnim kadrom i
raznim ekscesima), 36,9 ispitanih odgovorilo je da ih jako
uznemiruje, da ih prilično uznemiruje odgovorilo je 41,4 posto, da
ih malo uznemiruje 16 posto, a 5,6 posto da ih ne uznemiruje.
Jedno od pitanja u istraživanju bilo je i mislite li da će se
stupanjem Hrvatske u NATO unaprijediti društveni ugled i položaj
hrvatskih časnika. Njih 42,9 posto na to je odgovorilo da se slaže,
a 4,5 posto da se slaže u potpunosti. S tvrdnjom iz pitanja 37,3
posto se ne slaže, a 4,5 posto u potpunosti se ne slaže.
Da to ne može ocijeniti odgovorilo je 10,4 posto ispitanika.
Među podatcima se navodi da je oko 49 posto časnika zadovoljno
svojim poslom, a 31 posto odgovorilo je da niti je nezadovoljno,
niti zadovoljno. Nezadovoljnika je 14,2 posto, jako nezadovoljnih
je 2,6 posto, a samo je tri posto jako zadovoljnih.
(Hina) aš sšh