ZAGREB, 31. listopada (Hina) - Uvođenje doživotnog, umjesto dugotrajnog zatvora, produženje rokova za zastaru, uvođenje kaznenog djela izvrgavanje ruglu predsjednika države, te za veličanje bivših fašističkih država i organizacija,
neke su od najznačajnijih izmjena Kaznenog zakona koje je Vlada s današnje sjednice uputila Hrvatskom saboru.
ZAGREB, 31. listopada (Hina) - Uvođenje doživotnog, umjesto
dugotrajnog zatvora, produženje rokova za zastaru, uvođenje
kaznenog djela izvrgavanje ruglu predsjednika države, te za
veličanje bivših fašističkih država i organizacija, neke su od
najznačajnijih izmjena Kaznenog zakona koje je Vlada s današnje
sjednice uputila Hrvatskom saboru. #L#
Predlaže se napuštanje dugotrajnog zatvora od 20, 30, 40 godina i
uvođenje doživotnog zatvora kao najteže kazne, rekla je ministrica
pravosuđa Ingrid Antičević Marinović.
Doživotni zatvor bio bi iznimna kazna predviđena za 20 kaznenih
djela, primjerice teška ubojstva, ratne zločine, međunarodni
terorizam, otmice zrakoplova ili broda, itd.
Izmjenama Kaznenog zakona produžili bi se rokovi zastare.
Dosadašnja je praksa pokazala da su rokovi zastare kaznenog progona
prekratki. S rokovima zastare kaznenog progona produžili bi se i
rokovi izvršenja kazne.
Tako bi se, kaže ministrica, suzbila česta pojava da osuđenici
privremeno borave u inozemstvu i tamo čekaju da nastupi zastara.
Vlada predlaže proširenje kaznenog djela povrede ugleda Republike
Hrvatske i izvrgavanje ruglu njezina predsjednika. Neopravdano je
da se od izvrgavanja ruglu štite strani državni poglavari, a ne i
vlastiti, rekla je Antičević Marinović.
Za to bi se djelo mogla izreći kazna zatvora od tri mjeseca do tri
godine. Ista bi se mogla izreći i za novo kazneno djelo - veličanje
bivših fašističkih država ili organizacija.
Zakonske izmjene predviđaju i niz novih kaznenih djela, npr. "lažni
alarm" (lažna dojava o bombi i sl.), računalno krivotvorenje,
protupravno vađenje ruda i mineralnih sirovina (npr. šljunka).
Izmjenama Kaznenog zakona pooštrio bi se niz kazni, među njima i za
napad na službene osobe, primjerice policajce, za teške krađe, itd.
Do sada ste mogli opljačkati državu, a ako nije bilo upotrebe sile
mogli ste dobiti samo deset godina, protumačila je ministrica.
Izmjenama se predviđa i dekriminalizacija posjedovanja droga.
Potpredsjednik Vlade Goran Granić je ocijenio kako se luta u
tretiranju tog problema. Posjedovanje za vlastite potrebe je
prekršaj, ali ispada i da je posjedovanje dva do pet kilograma droge
također prekršaj, upozorio je Granić.
Na prijedlog ministra unutarnjih poslova Šime Lučina da se to
riješi odredbom o količini većoj od neznatne, a da se stručnjacima
prepusti utvrđivanje koja je to količina s obzirom na vrstu droge,
reagirala je ministrica pravosuđa poručivši da to treba prepustiti
sudbenoj vlasti.
Potpredsjednik Granić predložio je da se rasprava o izmjenama
Kaznenog zakona 'iskoristi' za raspravu o biću i sadržaju
zapovjedne odgovornosti, a taj je prijedlog podržao i premijer
Ivica Račan. Moramo biti sposobni sankcionirati ratne zločine u
njihovoj kompleksnosti, rekao je Račan.
Postojeće odredbe Kaznenog zakona obuhvatile su dio zapovjedne
odgovornosti, ne i sve što ukupno spada u tretman zapovjedne
odgovornosti, rekao je Granić, navodeći da primjerice nema djela
prikrivanja ratnog zločina kao posebnog kaznenog djela.
(Hina) bm/bn sšh