VLADA UTVRDILA PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 2003. (ŠIRA)

ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Hrvatska Vlada je kasno večeras na izvanrednoj sjednici utvrdila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim su ukupni rashodi i izdaci planirani u iznosu 80,2 milijardi kuna, što je četiri posto više nego ove godine. #L# Dodaju li se tom iznosu planirane otplate inozemnih zajmova i izdanih vrijednosnih papira od 7,67 milijardi kuna, državni je proračun za 2003. planiran u svoti od 87,879 milijardi kuna. Značajkama proračuna za iduću godinu ministar financija Mato Crkvenac navodi smanjivanje proračunskog deficita, te usporavanje zaduživanja. Novo zaduživanje smanjuje se s ovogodišnjih oko 4 milijarde na 1,68 milijardi kuna, kazao je ministar. U strukturi proračunskih rashoda za iduću godinu, najviše - 39,79 milijardi kuna planirano je za naknade građanima i kućanstvima, a 14,94 milijardi kuna su rashodi za zaposlene. Proračun predviđa rast mase plaća, što bi bio porast bruto plaće od 2,5 posto, rekao je Crkvenac. Tomu, kaže, treba dodati i rast od 3 do 4 posto neto plaća i to kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak. Crkvenac ističe i da mirovine neće pasti, a to će se osigurati primjenom indeksacija i nastavkom primjene financijskih efekata koji proizlaze iz 'malog mirovinskog zakona'. Od 24,9 milijardi kuna, previđenih za Ministarstvo rada i socijalne skrbi, 21,6 milijardi kuna su rashodi za mirovine. Kao proračunske prioritete Crkvenac je izdvojio znanost i obrazovanje koji bi trebali dobiti 10,3, odnosno 6 posto više proračunskog novca. Taj će porast biti uvjetovan reformama. Reforme se očekuju i kod drugih proračunskih prioriteta, a premijer Ivica Račan poručuje da stoga očekuje i njihov doprinos razvoju. Ako više dajemo znanosti, onda s pravom očekujemo da ona kvalitetnije doprinese razvoju Hrvatske. To tražimo i od obrazovanja, reforme pravosuđa, poljoprivrede, poručio je. Ministar Crkvenac ističe da pravosuđe u idućoj godini može računati na 16,8 posto više sredstava. U pravosuđu se, kaže, u 2003. očekuje i zapošljavanje oko tisuću novih ljudi, uglavnom sudaca. Poljoprivredi, koju također prate reforme, država planira dati oko 20 posto više sredstava. Za taj je resor predviđeno ukupno 2,3 milijarde kuna, od čega 1,96 milijardi za subvencije i potpore. Vlada u proračunu naglašava razvojne stavke u gospodarskim ministarstvima. Tako je za Ministarstvo gospodarstva predviđeno 35,87 posto više sredstava, a za Ministarstvo obrta 19,36 posto. Na manja sredstva iduće godine mogu pak računati ministarstva obrane (4,1 milijardu, ili 5,91 posto manje nego ove godine), te MUP (oko 3 milijarde kuna, ili 5,31 posto manje nego ove godine). Potpredsjednik Vlade Goran Granić drži da bi predloženi proračun bio prikladniji za prvu, nego četvrtu godinu Vladina mandata. U četvrtoj godini idemo sa snažnim reformama, suprotnim ideji da se (u izbornoj godini) svidimo biračima, rekao je Granić. Vlada je večeras usvojila i prateće proračunske dokumente, među kojima i prijedlog zakona o izvršenju proračuna u idućoj godini. Tim se prijedlogom dopušta zaduženje od 1,6 milijardi kuna za različite izdatke proračuna, te ovlašćuje Vlada da se može zadužiti za razvoj i izgradnju autocesta u iznosu 3,9 milijardi kuna. Predloženi proračun Vlada je uputila Hrvatskom saboru koji će o njemu raspravljati u dva čitanja. Uz ocjenu da je zaduženost u Hrvatskoj pod kontrolom i da razina zaduženosti nije visoka, članovi Vlade večeras su upoznati i s podatcima o javnom dugu. Javni dug u ovoj će se godini zadržati na razini od oko 50,7 posto BDP-a, ta razina zaduženosti nije visoka i ne može se izvoditi ocjena o prezaduženosti, rekao je Crkvenac. Potkrijepio je to podatkom da javni dug primjerice zemalja EU iznosi oko 68,4 posto BDP-a. Crkvenac je odbacio usporedbe Hrvatske i Argentine tumačeći da je inozemni javni dug Hrvatske od 5,8 milijardi dolara u ovom trenutku sa 97 posto pokriven deviznim rezervama HNB-a. (Hina) bn/bm mć