SKV: SVIJET U 21.00

ZAGREB, 30. listopada (Hina) BLED - Slovenija i Hrvatska i nadalje će razvijati prijateljske odnose, otvorena pitanja rješavat će sporazumno i pomagati se informacijama u vezi s uključivanjem u euroatlantske organizacije, zaključeno je na sastanku delegacija ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije koje su vodili ministri Dimitrij Rupel i Tonino Picula u srijedu na Bledu. Ministri su nakon razgovora potpisali i protokol dvaju ministarstava vanjskih poslova kojom se unapređuje suradnja tih resora, a među ostalim predviđa, kako je naglasio slovenski šef diplomacije Dimitrij Rupel, još intenzivniju suradnju te ministarske susrete u dvomjesečnim intervalima. Hrvatski je ministar rekao da je u odnosima Hrvatske i Slovenije u ovoj godini bilo mnogo problema, ali i želje da se oni riješe, pa su neka otvorena pitanja sanirana, a neka na putu da budu riješena. Slovenski šef diplomacije Dimitrij Rupel ocijenio je da su odnosi dviju država "unatoč nekim povremenim neugodnostima" vrlo dobri i prijateljski, te dodao da je u razgovorima bilo riječi i o hrvatskom zakonu o denacionalizaciji, planu gradnje zajedničkih graničnih prijelaza i šengenskom sustavu kontrole granice nakon što Slovenija uđe u EU i počne primjenjivati te standarde. Na pitanje novinara o parafiranom, a nepotpisanom sporazumu o granici slovenski je ministar Rupel rekao da se Slovenija nada kako taj sporazum još nije mrtav, odnosno da će za njega doći "pravo vrijeme", dok je Picula rekao da, budući da sporazuma o granici još nema, problem granice, barem nekih njenih dijelova, ostaje "otvoren". To bi se - dodao je hrvatski ministar, moglo riješiti novim sporazumom o granici ili arbitražom. ŠAMAC - Povjerenstvo koje je odredilo Vijeće ministara BiH za konkretno utvrđivanje međuentitetske crte razgraničenja na graničnom prijelazu Bosanski Šamac - Slavonski Šamac, u srijedu nije obavilo svoju zadaću. Prema zaključku Vijeća ministara BiH, povjerenstvo je konkretnu crtu međuetničkog razgraničenja trebalo utvrditi u roku od deset dana koji ističe ovog tjedna. Prijedlog bi se potom trebao predočiti Ministarskom vijeću koje bi zatim trebalo odlučiti i o terminu otvaranja robnog prometa preko šamačkog mosta. Neslužbeno se doznaje kako su Povjerenstvo činili predstavnici sva tri naroda i međunarodnih institucija, ali ni takav sastav nije urodio dogovorom oko konkretnog povlačenja crte razgraničenja. Najspornije bilo što srpski predstavnici nisu htjeli prihvatiti crtu razgraničenja prema kojoj bi se carinska upravna zgrada našla unutar federalnog teritorija tako da su na sastanku govorilo čak i o ostavci srpskih predstavnika. DEN HAAG - Branitelji Vinka Martinovića Štele u srijedu su držeći završnu riječ pred sudskim vijećem Međunarodnog kaznenog suda (ICTY) u Den Haagu zatražili oslobađajuću presudu za svog klijenta i ukidanjem pritvora istaknuvši kako tužitelji nisu uspjeli dokazati niti jednu točku optužnice. Martinovićev branitelj Branko Šerić pokušao je osporiti neke tvrdnje tužitelja iznesene u ponedjeljak, u prvom redu zapovjednu odgovornost za koju se tereti Martinovića. Branitelji su također pokušali dovesti u pitanje vjerodostojnost pojedinih svjedoka koji su bili "nacionalno i vjerski ostrašćeni", kao osporiti i tvrdnje tužitelja koje su se odnosile na postojanje međunarodnog sukoba u BiH. MOSTAR - Istraga o isporuci oružja iz bijeljinske vojne tvrtke "Orao" Iraku trajat će još mjesec dana, izjavio je u srijedu u Mostaru glasnogovornik SFOR-ove Višenacionalne divizije za jugoistočni sektor Christophe Fix. U medijima u BiH su učestali napisi po kojim su, osim vojne tvrtke "Orao" iz Republike Srpske, i neka vojna poduzeća iz Federacije BiH umiješana u prodaju oružja Iraku. Vlada Federacije BiH je u utorak odlučila da posebno povjerenstvo ispita poslovanje svih devet vojnih tvrtki u Federaciji Bih nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. BRUXELLES - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown pozvao je u srijedu Republiku Srpsku, koja je sudjelovala u ilegalnoj prodaji vojne opreme Iraku, da izabere stranu, "Bruxelles ili Bagdad". Vlasti srpskog entiteta u BiH nedavno su priznale da je tvrtka Orao iz Bijeljine ilegalno prodavala Iraku od listopada 2000. godine, posredstvom jugoslavenske državne tvrtke Jugoimport dijelove za borbene zrakoplove. "Očita poruka koja proistječe iz afere Orao jest da su mehanizmi civilne kontrole nad vojskom i vojno-industrijskim kompleksom potpuno neodgovorajući", rekao je Ashdown. BEOGRAD - Cilj skupine uhićenih u protekla dva dana u Beogradu i okolini, među kojima i navodnog ubojice policijskog generala Boška Buhe, ubijenoga u srpnju ove godine ispred hotela "Jugoslavija" u Zemunu, bio je destabilizirati vlast i izazvati kaos u zemlji, rekli su u srijedu novinarima čelnici srbijanske policije. Ministar policije Dušan Mihajlović izjavio je da je ubojstvo generala Buhe "čisto kriminalni i teroristički akt", te dodao da nema političku pozadinu. Direktor Sigurnosno-informativne agencije Andreja Savić kazao je da je na popisu javnih osoba i političara koji su bili potencijalne mete uhićenih, bio potpredsjednik jugoslavenske vlade Miroljub Labus, a da su u pripremi bili atentati na srbijanskog premijera Zorana Đinđića, šefa zastupničkog kluba DOS-a Čedomira Jovanovića, lidera radikala Vojislava Šešelja, te bivšeg načelnika Službe državne sigurnosti MUP-a Srbije Jovicu Stanišića. Međutim popis "potencijalnih meta", kazao je Savić, još nije zaokružen i istraga će dati konačna imena. JERUZALEM - Izraelski parlament prihvatio je u srijedu kontroverzni prijedog proračuna za 2003. godinu unatoč protivljenju Laburističke stranke, čiji su ministri zbog spora oko proračuna i napustili vladu nacionalnog jedinstva. Prolazak prijedloga iznimno restriktivnog proračuna, koji predviđa štednju od 1,8 milijardi dolara, Sharon je osigurao glasovima malih oporbenih ultranacionalističkih stranaka. Nešto ranije, Laburistička stranka, glavni koalicijski partner premijera Sharona, napustila je vladu zbog spora oko financiranja židovskih kolonija na palestinskim područjima. Laburisti su tražili da se dio sredstava namijenjenih za te kolonije prenamijeni za siromašne, starije i druge socijalno ugrožene skupine. Ostavke laburističkih ministara stupit će na snagu za 48 sati. Pred premijerom Sharonom sada su tri mogućnosti - manjinska vlada, desničarska većinska vlada ili prijevremeni izbori. BELFAST - Irska republikanska vojska (IRA) objavila je u srijedu da prekida kontakte s međunarodnim tijelom koje nadgleda razoružanje gerilskih postrojbi u Sjevernoj Irskoj. IRA je za tu svoju odluku okrivila britansku vladu i premijera Tonyja Blaira. Istaknula je ipak da prekid vatre, proglašen 1997., ostaje i dalje na snazi. WASHINGTON - Američki predsjednik George Bush primio je u srijedu šefa UN-ovih inspektora za razoružanje Hansa Blixa, istaknuvši tom prilikom potrebu provođenja detaljnje inspekcije u Iraku, izvijestila je Bijela kuća. Razgovor američkog predsjednika i Blixa, koji je stigao u pratnji direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (AIEA), Mohameda El Baradeija, bio je relativno kratak, trajao je tek desetak minuta, no zamjenik američkog predsjednika Dick Cheney i Bushova savjetnica Condoleezza Rice nakon toga su s njima imali detaljan razgovor, rekao je Fleischer. VOJNA BAZA WHITEMAN(SAD)/BERLIN - Američko ratno zrakoplovstvo priprema se u britansku bazu Diego Garcia u Indijskom oceanu i Fairford u Engleskoj poslati "nevidljive" bombardere B-2, da bi se na taj način pojačao pritisak na Irak, izjavio je u srijedu zapovjednik eskadrile bombardera 509, američki pukovnik Doug Raaberg.Zbog potrebe prihvata dodatnog broja vojnika proširit će se i američka vojna baza na jugu Njemačke. Piloti zrakoplova B-2 u utorak su počeli s pripremama. Njihovi zrakoplovi bit će razmješteni u baze Diego Garcia i Fairford, kako bi bili bliže Perzijskom zaljevu, kazao je pukovnik Raaberg. ZAGREB - Amnesty International Hrvatske počeo je u srijedu u tri hrvatska grada prikupljati potpise na peticiju za ruskog predsjednika Vladimira Putina kojom se traži prestanak kršenja ljudskih prava u Ruskoj Federaciji. Riječ je o početku svjetske kampanje u 150 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku, pod nazivom "Ruska Federacija: pravda za svakoga". Potpisivanje peticije predsjedniku Putinu počelo je istodobno u srijedu poslije podne Zagrebu, Čakovcu i Puli. U peticiji se od ruskog predsjednika traži: pokazivanje jasne političke privrženosti promicanju i zaštiti osnovnih ljudskih prava za svakog čovjeka; uvođenje specifičnih programa sprečavanja mučenja i zlostavljanja; ukidanje prakse provođenja etnički motiviranog maltretiranja od strane policije; da se kućno nasilje tretira kao kazneno djelo te da se pritvor djece razmatra tek kao posljednje rješenje. (Hina) sd