ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Izborom dosadašnjeg predsjednika Ivića Pašalića kao jedinog kandidata, u dvorani "Vatroslava Lisinskog" u Zagrebu završio je prvi Opći sabor Hrvatskog bloka (HB) - pokreta za modernu Hrvatsku.
ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Izborom dosadašnjeg predsjednika
Ivića Pašalića kao jedinog kandidata, u dvorani "Vatroslava
Lisinskog" u Zagrebu završio je prvi Opći sabor Hrvatskog bloka
(HB) - pokreta za modernu Hrvatsku. #L#
Zahvalivši na povjerenju Pašalić je rekao da će se do kraja godine
osnovati ogranci HB-a u svim županijama te da će stranka od početka
iduće godine biti spreman za parlamentarne izbore.
Na saboru je bilo oko 1900 izaslanika s pravom glasa iz Hrvatske i
inozemstva te stotinjak gostiju, a za potpredsjednike stranke
izabrani su Jozo Meter, Milan Kovač, Branimir Lukšić, Ljubica
Vrdoljak i Rudolf Vouk.
Pašalić je naglasio da su središnje točke stranačkog programa
gospodarstvo, smanjenje nezaposlenosti, uklanjanje socijalne
nesigurnost te, rekao je, prijeteće rasprodaja hrvatske zemlje.
Pozvao je sadašnju vlast da državu ne dovede u stanje
nestabilnosti, posebice u vezi s Haaškom optužnicom protiv
generala Bobetka. Pašalić smatra da je na Vladi odgovornost zbog
podjela na pitanju haaške optužnice protiv generala Bobetka. Ako je
nemoguće naći konsenzus o suradnji Hrvatske sa Haagu, onda treba
raspisati referendum, dodao je.
Pašalić je ocijenio neprihvatljivim da se stožernog generala
Bobetka nagovara da ode u bolnicu, naglasivši da je njegova bolest
njegova osobna stvar.
Rekao je da vlast rješava probleme improvizacijama, da je Hrvate u
BiH prepustila majorizaciji, a zauzeo se za bolju povezanost s
hrvatskim iseljeništvom.
Izaslanici na Općem saboru Hrvatskog bloka prihvatili su i Završnu
izjavu o sadašnjem stanju u državi, u kojoj se, uz ostalo, navodi da
se "dolaskom na vlast lijeve koalicijske vlade, 3. siječnja 2000.,
nisu obistinila predizborna obećanja - nije se poboljšao životni
standard građana, nije se ostvario gospodarski napredak, nisu se
razvile demokratske poluge vlasti, a Hrvatska se nije znatnije
približila euroatlantskim integracijama".
U pet točaka navode se propusti na vanjskopolitičkom planu. U vezi s
europskim i globalnim integracijama procjenjuje se da "Hrvatska ne
napreduje" odnosno da "nazaduje", te da "vlast pokazuje sve veću
"kooperativnost s onim međunarodnim čimbenicima koji Hrvatsku žele
vezati uz tzv. zapadni Balkan".
Navodi se da se u suradnji sa Haaškim sudom vlast ponaša neodgovorno
prema zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa te se različito
odnosi prema pojedinim optuženicima - da brine o sudbini jednih
osumnjičenika više, a drugih manje. Kao "drastičan primjer" navode
da "Vlada zanemaruje odluku suda i odbija braniteljima generala
Ante Gotovine dati uvid u dokumente potrebne u postupku obrane".
HB ocjenjuje i da je "politika prema BiH nedefinirana" te da
"hrvatska vlast zanemaruje svoju ustavnu obvezu o brizi za Hrvate u
toj državi, prepuštajući ih majorizaciji drugih dvaju naroda i
često hirovitim odlukama međunarodnih protektora u BiH".
Također se navodi da je vlast zanemarila i obezvrijedila brojno
hrvatsko iseljeništvo.
U Izjavi HB-a se u šest točaka navode propusti na
unutarnjopolitičkom planu - da ne postoji "nacionalni gospodarski
program" te da je "zbog gospodarskih promašaja i potpune
nekompetentnosti" Hrvatska u težoj gospodarskoj situaciji nego u
vrijeme Domovinskog rata. Da je "enormno zadužena, s velikim brojem
nezaposlenih" te da je "pred gospodarskim kolapsom".
Ocjenjuje se i da u državi vlada "opća pravna nesigurnost", a da
"Ministarstvo pravosuđa izravnim političkim odlukama utječe na
autonomnost sudstva" i da "kadrove bira po ideološkom, a ne po
stručnom kriteriju".
Također se kaže da vlast "proizvodi afere, da se koalicijski
partneri međusobno sukobljuju u pitanjima bitnim za Hrvatsku". S
tim u vezi navodi se da je "sukob koalicijskih partnera o ustroju
obavještajno-sigurnosnog sustava doveo do njegova rasula, čime je
smanjen stupanj nacionalne sigurnosti države".
Dodaje se da je "neprihvatljiv odnos vlasti prema Hrvatskoj vojsci
i policiji" te da se "obezvrjeđuje saborska Deklaracija o
Domovinskom ratu, i posredno, slabi i oružana moć zemlje".
U Završnoj izjavi HB-a ocjenjuje se i da je vladajuća koalicija
"neosjetljiva za socijalnu problematiku što se pokazalo u odnosu
prema nezaposlenima, umirovljenicima, majkama s malom djecom,
invalidima i drugim zaštićenim kategorijama građanstva".
(Hina) aš sp