RU-TERORISTI-Ratovi RU IZVESTIJA 25. 10. 2002. čečeni i moskva RUSIJAIZVESTIJA25. 10. 2002.Moskovski Čečenci ne izlaze iz stanova"U četvrtak je u glavnom gradu Rusije počela masovna provjera 'putovničkog režima' za više od 100 tisuća
Čečenaca moskovske dijaspore. Za njih to znači odlazak u podzemlje: ne puštati djecu u školu, ne ići na posao, sjediti doma radi redarstvenih provjera ili, ne dao Bog, nacionalističkih pogroma.'Od jutros mi dolaze', priča Salambek Maigov, zamjenik predsjednika Euroazijske stranke Rusije, i jedan od vođa čečenske dijaspore u Moskvi, 'provjerili su isprave i tražili drogu i oružje. Ali ništa nisu našli'.Pokušava se šaliti. Ali zapravo objašnjava da su mnogim Čečencima dolazili po tri-četiri puta provjeravati isto. Maigova zovu zemljaci i 'za svaki slučaj' registriraju provjere te priopćavauju kako su zdravi i čitavi. A sama izočnost nekoga člana obitelji u vrijeme provjera ocjenjuje se gotovo kao pripadanje teroristima. Zato se moskovski Čečenci unaprijed dogovaraju da ih neko vrijeme ne će biti na poslu ili u školi. U četvrtak su hitno i skupa s policijom zapečatili ulaz u svoj kulturni centar 'Dajmokh', gdje se
RUSIJA
IZVESTIJA
25. 10. 2002.
Moskovski Čečenci ne izlaze iz stanova
"U četvrtak je u glavnom gradu Rusije počela masovna provjera
'putovničkog režima' za više od 100 tisuća Čečenaca moskovske
dijaspore. Za njih to znači odlazak u podzemlje: ne puštati djecu u
školu, ne ići na posao, sjediti doma radi redarstvenih provjera
ili, ne dao Bog, nacionalističkih pogroma.
'Od jutros mi dolaze', priča Salambek Maigov, zamjenik
predsjednika Euroazijske stranke Rusije, i jedan od vođa čečenske
dijaspore u Moskvi, 'provjerili su isprave i tražili drogu i
oružje. Ali ništa nisu našli'.
Pokušava se šaliti. Ali zapravo objašnjava da su mnogim Čečencima
dolazili po tri-četiri puta provjeravati isto. Maigova zovu
zemljaci i 'za svaki slučaj' registriraju provjere te priopćavauju
kako su zdravi i čitavi. A sama izočnost nekoga člana obitelji u
vrijeme provjera ocjenjuje se gotovo kao pripadanje teroristima.
Zato se moskovski Čečenci unaprijed dogovaraju da ih neko vrijeme
ne će biti na poslu ili u školi. U četvrtak su hitno i skupa s
policijom zapečatili ulaz u svoj kulturni centar 'Dajmokh', gdje se
obično okupljaju popričati 'o životu'.
'U rujnu 1999. nisu ga uspjeli zapečatiti', kaže direktor Centra
Abajazit Alaev, 'a specijalci su ga prevrnuli od podruma do poda'.
Kada je priopćeno da teroristi iz kazališta puštaju Kavkažane i
muslimane, Salambek Maigov se u šoku uputio pokušati proboj do
stožera. 'Htio sam objasniti da je oslobađanje Kavkažana i
muslimana obična provokacija, radi raspirivanja mržnje prema
moskovskim Čečencima, koja bi mogla prerasti u pogrom. A to je
banditima i potrebno'.
A drugi ga je šok brzo stigao. Na Internetu se oglasio nekakav
'autonomni vojni odred ruske samoobrane' s porukom Čečencima da
'ili odlaze iz Moskve ili ćemo vas pobiti, u skupinama ili jednog po
jednog...'
Drugi vođa čečenske dijaspore u Moskvi Džabrail Gakkaev predložio
je poći u taoce, samo da spriječi moguće provokacije protiv
moskovskih Čečenaca. Njegov su primjer slijedili i drugi ugledni
Čečeni u Moskvi. Ali u svakom slučaju, zatočenje talaca je
detonacija i za moskovske Čečence. Zato u jedan glas govore kako se
za njih ponavlja 11. rujan.
'Umjesto da se pitaju otkud u Moskvi toliki teroristi, gdje su
živjeli i pripremali se, tko im je pomagao i što su za to vrijeme
radili naši specijalci i obavještajci, uzbuđuje se g. Gakkaev, 'a
vlasti su u strahu započele provjeru 'putovničkog režima'.
Madina Aslambekova je doputovala u Moskvu iz izbjegličkog logora
'Sjeverni' u Ingušetiji. 'Od jutros je dolazio policajac iz četvrti
da nas upozori kako moramo ostati doma. To se teško može nazvati
putovničkim nadzorom - to je nekakva čistka. A ako nas počnu
ubijati, hoće li onda doći?"