AT-HR-E-haag-Ratovi-Kriminal-Obrana-Organizacije/savezi au 23. X. PR: slučaj bobetko AUSTRIJADIE PRESSE23. X. 2002.Hrvatska se bori s poviješću: ubojstvo ili junaštvo?"Štuju ga kao ratnog junaka iako se njegova vanjština ne uklapa u
opću predodžbu o takvom liku. Janko Bobetko ima 83 godine, pati od pretilosti i bolestan je. Prije manje od 10 godina taj je starac još nosio kićene generalske odore a tisuće hrvatskih vojnika ispunjavale su njegove zapovijedi.Hrvatska javnost divi se nekadašnjem načelniku glavnog stožera zbog njegovih bitaka protiv Srba. Haaški sud želi ga pak privesti pravdi zbog ratnih zločina.Ove će srijede glavna tužiteljica haaškog suda Carla del Ponte doputovati u Zagreb kako bi potaknula hrvatsku vladu da izruči Bobetka. No, tom su se potezu u rijetko viđenom suglasju usprotivile sve hrvatske političke snage. U to je ime Zagreb čak riskirao da tri godine nakon završetka Tuđmanove ere ponovno bude izoliran na međunarodnoj pozornici. London je zbog slučaja Bobetko čak suspendirao ratifikaciju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU.Hrvatska vlada može si priuštiti sukob s Den Haagom samo zato što
AUSTRIJA
DIE PRESSE
23. X. 2002.
Hrvatska se bori s poviješću: ubojstvo ili junaštvo?
"Štuju ga kao ratnog junaka iako se njegova vanjština ne uklapa u
opću predodžbu o takvom liku. Janko Bobetko ima 83 godine, pati od
pretilosti i bolestan je. Prije manje od 10 godina taj je starac još
nosio kićene generalske odore a tisuće hrvatskih vojnika
ispunjavale su njegove zapovijedi.
Hrvatska javnost divi se nekadašnjem načelniku glavnog stožera
zbog njegovih bitaka protiv Srba. Haaški sud želi ga pak privesti
pravdi zbog ratnih zločina.
Ove će srijede glavna tužiteljica haaškog suda Carla del Ponte
doputovati u Zagreb kako bi potaknula hrvatsku vladu da izruči
Bobetka. No, tom su se potezu u rijetko viđenom suglasju
usprotivile sve hrvatske političke snage. U to je ime Zagreb čak
riskirao da tri godine nakon završetka Tuđmanove ere ponovno bude
izoliran na međunarodnoj pozornici. London je zbog slučaja Bobetko
čak suspendirao ratifikaciju sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju Hrvatske EU.
Hrvatska vlada može si priuštiti sukob s Den Haagom samo zato što
dobro zna da je podupire široka većina stanovništva. Kabinet u
Zagrebu strahuje da bi ga - preda li 'ratnog junaka' Bobetka zaista
haaškom sudu - val nezadovoljstva mogao čak i otplaviti s vlasti.
Već su dosadašnja suđenja hrvatskim ratnim zločincima uzvitlala
prašinu: kada je najavljeno uhićenje generala Mirka Norca, tisuće
ljudi izašle su na ulice. Norac je na kraju izveden pred hrvatski
sud u Rijeci kako bi se pokazalo da je Hrvatska sama sposobna
suočiti se s mračnim poglavljima u svojoj povijesti. Suđenje je još
u tijeku a više je puta prekidano.
Nejedinstvo oko izručenja ratnih zločinaca više je puta uzdrmalo
već prvi kabinet socijaldemokratskog premijera Ivice Račana sve
dok se nije raspao zbog spora druge vrste. Ovaj put Račan ne želi
ugroziti svoju novu vladu te igra na nacionalnu kartu. Time
istodobno pokušava oslabiti sve snažniju desno-nacionalnu
oporbu.
Slučaj Bobetko dobar je povod za to budući da je podizanjem
optužnice protiv bivšeg generala Den Haag po mišljenju većine
Hrvata prekoračio granicu. Iako se priznaje da su i Hrvati počinili
ratne zločine, u Hrvatskoj ipak vlada konsenzus da se tijekom
hrvatsko-srpskog rata zemlja branila od agresora.
Sukladno tome, akcije oslobađanja područja pod srpskim nadzorom
predstavljaju 'čin obrane' čiji je cilj obnova državnog
suvereniteta, smatraju u Hrvatskoj. U Zagrebu drže da upravo
optužnica Haaškog suda protiv Bobetka dovodi u pitanje tu hrvatsku
'istinu'. Bivši general optužen je da kao planer i vrhovni
zapovjednik operacije 'Medački džep' Bobetka snosi krajnju
odgovornost za zločine nad srpskim civilima. Naime, 9. rujna 1993.
g. hrvatske postrojbe krenule su u napad u zaleđu jadranske obale.
Cilj ofenzive bilo je protjerivanje pobunjenih hrvatskih Srba koji
su zaposjedali grad Gospić.
No, navedena akcija očigledno nije bila ograničena na napade na
vojne ciljeve. Po Den Haagu, hrvatske su postrojbe na potezu između
Gospića i gradića Medka poubijale najmanje 29 srpskih civila,
mučile zarobljenike i ranjenike, pljačkale srpsku imovinu i
spalile desetke srpskih kuća.
U Zagrebu pak sasvim drukčije tumače te događaje, tvrdeći da su
hrvatske oružane snage 1993. bile obvezne 'osloboditi' regiju oko
Medka 'od terorista koji su napadali Gospić'", prenosi na kraju
članka Wieland Schneider.