DE-BA-YU-HR-mediji-Glasila/mediji-Politika dw-22.X.2002. tisak DEUTSCHE WELLE-DW22. X. 2002TisakRezultat parlamentarnih izbora u Crnoj Gori jedna je od tema kojima se danas bave komentatori u njemačkim novinama. Neue Osnabruecker
Zeitung piše: "Gotovo je. Potvrda parlamentarne većine za crnogorskog predsjednika Milu Đukanovića otvara posljednje poglavlje Jugoslavije. Crna Gora će, istina, od prosinca ostati još labavo povezana sa Srbijom, ali nakon tri godine proglasit će neovisnost. Zagovornik neovisnosti na kraju krajeva zove se Đukanović.Njegova težnja za odvajanjem učinila ga je miljenikom Bruessela dok je u Beogradu vladao Slobodan Milošević. Tek nakon njegovog obaranja EU i NATO su uočili čitavu lepezu Đukanovićevih motiva. Da on zarađuje na krijumčarenju, ne tvrde samo njegovi neprijatelji.U međuvremenu se EU bori protiv potpunog rastakanja Jugoslavije. Jer, stvaranje novih malih država u suprotnosti je s konceptom ujedinjenja. Ali, centrifugalne sile se potvrđuju, jer završeni su, istina, ratovi, ali nisu sve borbe oko nasljedstva bivše Jugoslavije. To potvrđuje kriza u Makedoniji 2001. godine, težnja Kosova za neovisnošću, kao i rezultati izbora u Bosni i Crnoj Gori.
DEUTSCHE WELLE-DW
22. X. 2002
Tisak
Rezultat parlamentarnih izbora u Crnoj Gori jedna je od tema kojima
se danas bave komentatori u njemačkim novinama. Neue Osnabruecker
Zeitung piše: "Gotovo je. Potvrda parlamentarne većine za
crnogorskog predsjednika Milu Đukanovića otvara posljednje
poglavlje Jugoslavije. Crna Gora će, istina, od prosinca ostati još
labavo povezana sa Srbijom, ali nakon tri godine proglasit će
neovisnost. Zagovornik neovisnosti na kraju krajeva zove se
Đukanović.
Njegova težnja za odvajanjem učinila ga je miljenikom Bruessela dok
je u Beogradu vladao Slobodan Milošević. Tek nakon njegovog
obaranja EU i NATO su uočili čitavu lepezu Đukanovićevih motiva. Da
on zarađuje na krijumčarenju, ne tvrde samo njegovi neprijatelji.
U međuvremenu se EU bori protiv potpunog rastakanja Jugoslavije.
Jer, stvaranje novih malih država u suprotnosti je s konceptom
ujedinjenja. Ali, centrifugalne sile se potvrđuju, jer završeni
su, istina, ratovi, ali nisu sve borbe oko nasljedstva bivše
Jugoslavije. To potvrđuje kriza u Makedoniji 2001. godine, težnja
Kosova za neovisnošću, kao i rezultati izbora u Bosni i Crnoj Gori.
Pa ipak, krivo bi bilo rezignirati. Tamo gdje su sukobi
razjašnjeni, već odavno je počelo razmišljanje o šansama za
europsku integraciju. Slovenija pripada među primjerne kandidate
Europske unije, Hrvatska se oslobodila iz ruku nacionalista. A
Albanija, koja, istina, ne pripada u Titovo nasljedstvo, ali zbog
Albanaca na Kosovu i u Makedoniji igra važnu ulogu za stabilnost u
regiji, dosljedno teži Zapadu. Tako gledano u odluci Crnogoraca
krije se ujedno i šansa, zaključuje Neue Osnabruecker Zeitung.
Drukčije stvari vidi Frankfurter Rundschau: "Ono što je smišljeno
za pisaćim stolom i što su predstavili elokventni bruesselski
birokrati, a što bi trebalo zvučati kao koncept za budućnost,
daleko je od realnosti na Balkanu. To čak stvara nove probleme. Tako
je povjerenik Europske unije Javier Solana pridonio da se vlade
Srbije i Crne Gore dotjera u političku slijepu ulicu. Umjesto da se
potaknu nužne reforme, vodstva obiju republika troše snagu i
vrijeme na proces nastajanja imaginarnog novog saveza država.
Pritom Srbija želi ponovo dobiti kontrolu nad manjim bratom, Crna
Gora pak teži vrlo labavom savezu. Crnogorski birači su upravo
potvrdili kurs svoga predsjednika Mile Đukanovića, koji, istina,
zbog europskog pritiska sudjeluje u stvaranju saveza država, ali za
tri godine želi provesti referendum o neovisnosti Crne Gore,"
napominje Frankfurter Rundschau.
(DW)