ŠANGAJ - KINA NAMEĆE SVOJE STANDARDE SVJETSKOM TRŽIŠTU

Piše: Ranko Bernardić ŠANGAJ, 22. listopada (Hina) - Jedan od problema s kojim će se kineski predsjednik Jiang Zemin susresti tijekom posjeta Washingtonu ovog tjedna je sve veća američka zabrinutost zbog rastućeg trgovinskog deficita s Kinom.#L# Tu je zabrinutost izrazio i američki veleposlanik u Pekingu Clark Randt u intervjuu kineskoj novinskoj agenciji Xinhui, upozorivši kako SAD s Kinom ima najveći trgovinski deficit u svijetu, koji uz to raste, što je za Washington na dulji rok neprihvatljivo. Poplava kineskih proizvoda ne pogađa, međutim, samo SAD, već i mnoge druge zemlje, a velike tvrtke koje su do prije nekoliko godina na Kinu gledale samo kao na ogromno tržište na kojemu će prodavati svoje proizvode, suočene su danas s vrlo različitom situacijom. Umjesto da preplavljaju Kinu svojim proizvodima, velike svjetske tvrtke su, pritisnute nemilosrdnom konkurencijom, prisiljene u Kini graditi tvornice i zajedno sa sve konkurentnijim domaćim tvrtkama preplavljivati svijet robom proizvedenom u Kini. Kineski proizvodi probijaju se na inozemna tržišta prvenstveno zahvaljujući nižim cijenama, ali i sve većoj sposobnosti izrade proizvoda visoke tehnologije, poput kompjutorskih djelova i telekomunikacijske opreme. Po ocjeni časopisa Far Eastern Economic Review, tajna uspjeha kineskog "divljeg kapitalizma" leži u nemilosrdnoj konkurenciji, želji za stranom tehnologijom i općenacionalnim poduzetničkim žarom, te u praktički neiscrpnoj jeftinoj radnoj snazi. Naime, od 1,3 milijarde Kineza njih oko 800 milijuna još živi na selu, gdje prosječna godišnja zarada ne iznosi ni 300 dolara. Ogroman broj njih samo čeka bilo kakvu mogućnost nalaženja posla u gradovima. Jeftina radna snaga u Kini prisilila je mnoge strane tvrtke na otvorenje tvornica u Kini ili čak na preseljenje već postojećih tvornica iz drugih u tu zemlju. Skoro polovicu kineskog izvoza čine proizvodi stranih tvrtki, poput Motorole i Philipsa. Porast stranih investicija u Kinu je u stalnom porastu, a ove bi godine mogle doseći 50 milijardi dolara. Kina je zahvaljujući tome postala četvrta najveća industrijska sila - iza SAD, Japana i Njemačke. U toj se zemlji danas proizvodi polovica fotoaparata u svijetu i skoro polovica šivaćih mašina, trećina klimatskih uređaja i TV aparata, četvrtina mašina za pranje veša i skoro petina hladnjaka. Do prije nekoliko godina izgledalo je kao da je Kini sfera visoke tehnologije nedostupna. Danas, na mnogim mjestima niču tvornice čipova i nije isključeno da će za nekoliko godina Kina ugroziti premoć kalifornijske Silikonske doline. O kineskom tehnološkom napretku govori i nedavni uspjeh kineskih znanstvenika u dešifriranju genoma rize, te svemirski program koji će vjerojatno iduće godine poslati čovjeka u svemir. Izvoz kineskih proizvoda visoke tehnologije samo u SAD skočio je u prvih sedam mjeseci ove godine za 47 posto. Neki američki jastrebovi stoga u Kini vide glavnu dugoročnu prijetnju američkoj vojnoj i gospodarskoj premoći. Ta briga ne sprječava, međutim, američke tvrtke u prenošenju znanja i tehnologije u Kinu, jer to je često uvjet njihovog ulaska na kinesko tržište ili opstanak na njemu. Kina, koja je relativno nedavno smatrana nerazvijenom slijepom ulicom svijeta, postaje sve više gospodarskom silom kojoj se moraju prilagođavati tvrtke i zemlje čija je ekonomska moć izgledala nedodirljivo. (Hina) rb nab