ZAGREB, 20. listopada (Hina) SALLINS - Irski premijer Bertie Ahern rekao je u nedjelju da su građani Irske rekli "kategoričko da" proširenju Europske unije na referendumu čiji se rezultati još uvijek prebrojavaju. Ahern je rekao da je
na referendumu o ratifikaciji Sporazuma iz Nice, koji je održan u subotu, zabilježen odličan odaziv glasača. Prema preliminarnim rezultatima čini se da je premoćan dio irskih glasača glasovao za ratifikaciju sporazuma kojim se regulira pitanje proširenja EU na istok. Ahern je rekao da su irski glasači, za razliku od sličnog referenduma održanog prošle godine u kojem su odbacili Sporazum iz Nice, rekli "kategorično da proširenju EU".PARIZ - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi pozdravio je u nedjelju prve pozitivne rezultate irskog referenduma o Sprazumu iz Nice. "Irska je dala zeleno svijetlo proširenju Unije", rekao je Prodi za francusku postaju Europe 1. Ističući važnost proširenja EU ocijenio je da "to znači mir" te da je to "put Europe". Glasovi prebrojeni u 42 izborne jedinice daju naslutiti da se radi o izdašnoj potpori Sporazumu iz Nice.
ZAGREB, 20. listopada (Hina)
SALLINS - Irski premijer Bertie Ahern rekao je u nedjelju da su
građani Irske rekli "kategoričko da" proširenju Europske unije na
referendumu čiji se rezultati još uvijek prebrojavaju.
Ahern je rekao da je na referendumu o ratifikaciji Sporazuma iz
Nice, koji je održan u subotu, zabilježen odličan odaziv glasača.
Prema preliminarnim rezultatima čini se da je premoćan dio irskih
glasača glasovao za ratifikaciju sporazuma kojim se regulira
pitanje proširenja EU na istok.
Ahern je rekao da su irski glasači, za razliku od sličnog
referenduma održanog prošle godine u kojem su odbacili Sporazum iz
Nice, rekli "kategorično da proširenju EU".
PARIZ - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi pozdravio je u
nedjelju prve pozitivne rezultate irskog referenduma o Sprazumu iz
Nice.
"Irska je dala zeleno svijetlo proširenju Unije", rekao je Prodi za
francusku postaju Europe 1.
Ističući važnost proširenja EU ocijenio je da "to znači mir" te da
je to "put Europe".
Glasovi prebrojeni u 42 izborne jedinice daju naslutiti da se radi o
izdašnoj potpori Sporazumu iz Nice.
BEOGRAD - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte dolazi u
ponedjlejak u jednodnevni posjet Beogradu gdje će razgovarati o
suradnji SR Jugoslavije s Haškim sudom.
Ona će se susresti s predsjednikom Nacionalnog savjeta za suradnju
s Haaškim sudom Goranom Svilanovićem i drugim jugoslavenskim i
srbijanskim dužnosnicima.
Glasnogovornica glavne tužiteljice Florance Hartmann najavila je
da će tema razgovora biti suradnja SR Jugoslavije i Međunarodnog
kaznenog suda u Den Haagu, posebno pitanja bjegunaca i pristupa
arhivima i svjedocima.
Jugoslavenski ministar pravosuđa Savo Marković najvjerojatnije se
sutra neće sastati s glavnom tužiteljicom, koja, kako je to izjavio
za list Politika od nedjelje, vjerojatno neće tražiti "izručenje"
Den Haagu po novim optužnicama, ali će zahtijevati uhićenje
generala Ratka Mladića, za kojega del Ponte tvrdi da je u Srbiji pod
zaštitom vojske.
SOLO - Indonezijska policija odlučila je u nedjelju u pritvoru
zadržati militantnog muslimanskog svećenika Abua Bakara Bachira,
osumnjičenog za terorizam, koji je pod policijskim nadzorom
posljednja 24 sata, saznaje se iz policijskih izvora.
Bashiru (64) je dopušten ostanak u bolnici u Solou, na Javi, u koju
je smješten u petak. Uhićen je i pod policijski nadzor stavljen u
subotu.
Bachira se smatra jednim od vođa Jamaaha Islamiyaha, organizacije
za koju se sumnja da je povezana s terorističkom mrežom al Qaedom.
Ne sumnjiči ga se, međutim, za bombaške napade na Baliju, u kojima
je prošle subote poginulo više od 180 stranih turista.
Policija Bachira želi ispitati o njegovim vezama s Omarom al-
Farukom, Kuvajćaninom kojeg se smatra predstavnikom al Qaede u
jugoistočnoj Aziji, a povezao je Bachira s nizom bombaških napada
na crkve u Indoneziji, u kojima je na Božić 2000. poginulo 18
ljudi.
MARIBOR - Na mariborskom gradskom groblju Dobrava održana je u
nedjelju komemoracija hrvatskim vojnim i civilnim žrtvama koje su
partizani pobili u ljeto 1945. u šumi Stažun.
Predstavnici veteranske udruge Hrvatski domobran i rodbina žrtava
položili su svijeće i upalili svijeće na grobnom mjestu, gdje su
pokopani zemaljski ostaci 1.179 žrtava otkriveni prilikom gradnje
mariborske cestovne zaobilaznice 1999.
Od tada se svake godine pred Dan mrtvih obilježava spomen na ubijene
u okolici Maribora i druge hrvatske žrtve koje je jugoslavenska
partizanska vojska pobila u Sloveniji nakon njihove predaje u
Austriji.
Engleska vojska je prepustili na milost i nemilost jugoslavenskoj
armiji pripadnike hrvatskih oružanih snaga i brojne civile koji su
joj se predali u Austriji.
KUWAIT - Kuvajt je u nedjelju preuzeo prvu kutiju od oko 2 tone
dokumenata iz njegovog državnog arhiva koji je Irak opljačkao
tijekom invazije prije 12 godina, rekli su diplomatski izvori.
Irak, koji pokušava popraviti svoj image u trenucima kad američki
predsjednik George W. Bush nastavlja s planovima za "promjenu
režima" u Bagdadu, priopćio je ovog tjedna da namjerava vratiti sve
službene dokumente koji su nestali iz Kuvajta nakon invazije 1990.
godine.
BEČ - Najviše Austrijanaca bi na izborima za kancelara biralo
Wolfganga Schuessela, koji i sada obavlja tu dužnost, i željelo bi
nastavak crno-plave koalicije Schuesselovih Narodnjaka i
Slobodarske stranke kontroverznog Joerga Haidera, pokazali su
rezultati istraživanja javnoga mišljenja.
Prema istraživanju javnog mišljenja tjednika Profil, kad bi se
izravno birao austrijski kancelar, Schuessel bi dobio 37 posto,
predsjednik Austrijske socijaldemokratske stranke (SPOe) Alfred
Gusenbauer 27 posto glasova, predsjednik Stranke zelenih Van der
Belen 17 posto, a prvak Slobodarske stranke (FPOE) Mathias
Reinchold osam posto.
Prema ispitivanju IMAS instituta najomiljeniji političar u
Austriji je ministar financija Karl Heinz Grasser, na drugom mjestu
je ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero Waldner, a na
posljednjem mjestu koruški poglavar Joerg Haider.
Prema IMAS institutu u Austriji 21 posto ispitanika želi nastavak
crno-plave savezne koalicijske vlade (Narodne i Slobodarske
stranke pod vodstvom Schuessela), 16 posto crveno-zelenu koaliciju
(Socijaldemokratska i Stranka zelenih) i 14 posto crveno-crnu
saveznu koalicijsku vladu (Socijaldemokratska i Narodna stranka,
pod vodstvom Gusenbauera).
ANKARA - Turski ministar vanjskih poslova Sukru Sina Gurel optužio
je u nedjelju SAD da želi Tursku natjerati da vojno intervenira na
sjeveru Iraka i tako, prije mogućeg američkog vojnog napada na
Irak, reaktivira kurdsko pitanje.
"Na svim našim sastancima američki su dužnosnici tvrdili da ne žele
neovisnu kurdsku državu na sjeveru Iraka, ali tamošnji događaji
pokazuju da ta država de facto postoji", rekao je ministar čije
riječi prenosi dnevni list Milliyet.
"Moramo se zapitati da li SAD, podupirući takvo stanje, nastoji
isprovocirati Ankaru. Da li, na primjer, američki dužnosnici žele
da Turska izvrši invaziju na sjever Iraka, prije nego što
interveniraju? To im je možda cilj", dodao je.
JERUZALEM - Protjerivanje židovskih naseljenika iz nelegalnog
naselja na Zapadnoj obali izazvalo je u nedjelju buru u izraelskoj
javnosti - izraelski ministar obrane Binyamin Ben-Eliezer optužio
je naseljenike za "pobunu", dok je vjerska stranka zaprijetila da
će napustiti koalicijsku vladu jer je operacija izbacivanja
naseljenika provedena na židovski sabat.
Oko 400 židovskih naseljenika i više stotina pripadnika vojske i
policije sukobili su se u subotu navečer, kad su vojni buldožeri
pokušali srušiti dvije građevine na lokaciji Havat Gilad nedaleko
grada Nablusa na Zapadnoj obali.
Dvanaest policajaca i deset naseljenika pretrpjelo je uglavnom
lakše ozlijede, rekli su dužnosnici.
RIM - Papa Ivan Pavao II. proglasio je u nedjelju šest novih
blaženika, na dan kada katolička crkva obilježava Svjetski dan
misionara.
Blaženicima su proglašeni dvojica mučenika iz Ugande, dvije časne
sestre misionarke, jedan biskup iz Trevisa i jedan svećenik iz
Piemontea.
S današnjima, Ivan Pavao II. ukupno je proglasio 1303 blaženika.
WASHINGTON - Bijela kuća je naplatila 210 tisuća dolara od saveznog
Centra za pomoć obiteljima za troškove pet putovanja tijekom kojih
je predsjednik George W. Bush promicao svoje zamisli reforme
sustava socijalne skrbi.
Dnevnik Washington Post koji je u nedjelju ekskluzivno objavio ovu
informaciju na temelju anonimno dostavljenog dokumenta Centra,
piše da je Bush na tim putovanjima "usput" bio i glavni govornik na
skupovima na kojima se skupljao novac za republikanske kandidate za
Kongres.
Bijela kuća i ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi tvrde da je
naplata troškova predsjedničkih putovanja opravdana i zakonita.
(Hina) sl sl