HRVATSKA EPIZODNA TEMA U EU, ALI PORUKE IZ EU NISU EPIZODNE - IZVOR

Izvještava: Damir Muštović BRUXELLES, 20. listopada (Hina) - Hrvatska je u ovom trenutku potpuno epizodna tema u EU i nema govora o bilo kakvim sankcijama ili ultimatumima, ali poruke Unije su jasne i ozbiljne i moraju se ispoštovati u dogledno vrijeme jer bi u suprotnom moglo doći do zaoštravanja mjera, rekao je u nedjelju visoki hrvatski diplomatski izvor u Bruxellesu.#L# Izvor koji je zatražio da ostane neimenovan, to je rekao u izjavi za Hinu uoči sastanka Ministarskog vijeća EU u Luxembourgu. "Ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak se ne sastaju da bi opomenuli Hrvatsku. To je redovit sastanak Ministarskog vijeća koji će u završnom dokumentu u dijelu posvećenom tzv. zapadnom Balkanu, spomenuti Hrvatsku", rekao je Hina-in izvor. Sastanak će najvećim dijelom biti posvećen pitanju proširenja EU, jer će sastanak Europskog vijeća krajem tjedna u Bruxellesu biti odlučujući za definitivnu potvrdu ulaska 10 zemalja u Uniju. Riječ je o povijesnom sastanku koji će otvoriti put summitu u Kopenhagenu, nakon kojega će proces proširenja biti nezaustavljiv. "Hrvatska je potpuno epizodna tema cijelog sastanka, ali to ne znači da su poruke od epizodnog značenja za nas. One imaju izrazito veliku političku težinu i ako u dogledno vrijeme Hrvatska na njih ne reagira na odgovarajući način onda je moguće i zaoštravanje mjera", ustvrdio je isti izvor. Što se sankcija spram Hrvatske tiče Hina-in sugovornik istaknuo je kako one u ovom trenutku uopće nisu opcija i da taj izraz, baš kao ni nekakav ultimatum, ne spominje nitko osim nekih hrvatskih medija. Hrvatska se, prema njegovim riječima, može naći izložena mjerama koje se odnose na usporavanje političkog i operativnog dijela s EU, što je konzistentno s tvrdnjom da od brzine ispunjavanja zahtjeva prema Međunarodnom sudu za ratne zločine (ICTY) u Den Haagu ovisi i brzina približavanja Bruxellesu. Zato je vrlo važno da hrvatska javnost bude svjesna stvarnog stanja odnosa s Europskom unijom u ovom trenutku, a ono karakterizira situacija koja je ozbiljna, ali nije dramatična i nepopravljiva. "Bilo bi krajnje pogrešno misliti kako ovo što se događa nema nikakvu težinu, ali su mnogo lošije katastrofične projekcije bliske budućnosti Hrvatske pod trgovinskim i inim sankcijama, u kojoj njezini građani nigdje u Europu ne mogu bez viza. Zasad su to tek špekulacije bez ikakvog realnog uporišta", tvrdi Hina-in izvor. Specifičnost Unije u tome je što svaka članica, ako smatra da u nečemu treba učiniti korak više, to može učiniti unilateralno, što je napravila Velika Britanija zamrzavanjem ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i EU. Službenih komentara britanskog poteza u EU nema i nitko se ne želi javno distancirati od njega, ali je u novinarske krugove u Bruxellesu procurila informacija da britansko "tvrdo stajalište" prema Hrvatskoj djele samo dvije zemlje, dok mu se protivi većina članica na čelu s Danskom kao predsjedateljicom EU i Visokim predstavnikom za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom. Riječ je o tome da su hrvatski argumenti oko toga da je ulazak u pravni spor s Haaškim sudom zapravo primjer suradnje počeli prodirati u svijest predstavnika međunarodne zajendice, osobito s toga što je i sam Tribunal, odredivši petočlano Vijeće koje treba razmotriti utemeljenost hrvatske žalbe na optužnicu protiv generala Bobetka, potvrdio valjanost hrvatskog stajališta. Hrvatski diplomatski izvor tu ocjenu potvrđuje, napominjući da je "slučaj Bobetko" specifičan i vrlo složen, a da u EU, potpuno zaokupljenoj proširenjem, mnogobrojnim neriješenim problemima u vezi s njim, te mogućim ratom protiv Iraka i najnovijom eskalacijom terorizma na Baliju, jednostavno "nitko nije imao vremena" posvetiti mu se, pa čak ni pročitati "krajnje sofisticirano" objašnjenje cijele situacije koje je uputila hrvatska Vlada. "Slučaj Bobetko" zato se od početka procjenjivao na temelju općeg dojma, a ne upućenosti u bit problema, no to su počeli mijenjati hrvatski diplomati i predstavnici vlasti nakon što su se uspjeli izboriti za malo pozornosti i koncentracije međunarodnih predstavnika, kazao je izvor. Stoga je i u Uniji počelo prevladavati mišljenje da bi bilo kontraproduktivno pretjeranom pritisku izlagati zemlju koja zapravo surađuje, dok se istodobno ništa ni približno slično ne poduzima protiv nekih drugih zemalja u regiji koje vrlo otvoreno ignoriraju zahtjeve ICTY-a. Tekst završnog dokumenta Vijeća ministara podložan je promjenama do posljednjeg časa, pa su za Hrvatsku u Luxemburgu moguća tri scenarija. Krajnje optimistični predviđa da se dogodi nešto što će ministri ocijeniti izravnom potvrdom suradnje, poput uručenja optužnice bivšem načelniku Glavnog stožera Hrvatske vojske generalu Janku Bobetku, ali i prihvaćanja navoda iz hrvatske žalbe, u kojem slučaju Hrvatska vjerojatno uopće ne bi bila spomenuta u završnom dokumentu. Suprotan učinak imao bi neki potez Hrvatske koji bi se protumačio otezanjem ili izravnom nesuradnjom s ICTY-em, što bi moglo izazvati ministarsku ocjenu koja bi se temeljila na stajalištima koja zagovaraju što "tvrđi" pristup. Srednji, i za sad najrealniji put, ministri će izabrati u slučaju da se do ponedjeljka ništa značajnije ne promjeni što bi, prema najavama, značilo da će Hrvatsku podsjetiti na potrebu pune suradnje s Haaškim sudom, uz upozorenje da bi, ako propusti surađivati s ICTY-em, mogla ozbiljno usporiti brzinu približavanja europskim institucijama. Neovisno o tome, hrvatski diplomatski izvor smatra da je Hrvatska na dobrom putu i da će ubuduće biti lakše, jer će joj se nakon Kopenhagena, u idućih godinu dana "zvijezde strateški poklopiti". Dva uzastopna predsjedništva Unijom, grčko i talijansko, iz zemljopisnih i geopolitičkih razloga koncentrirat će se, smatra, na pitanje jugoistočne Europe i to će biti prilika da Hrvatska objasni sva svoja stajališta i izbori se za svoje strateško mjesto. "Ako zadržimo pribranost i strpljenje ne ulazeći u pretjeranu žestinu, a sačuvamo potrebnu principjelnost i čvrstoću koja se počela prepoznavati kao legitimna, mislim da će napetost početi opadati na svim stranama. Vidim svijetlo na kraju tunela", ocijenio je u razgovoru za Hinu visoki hrvatski diplomatski izvor. (Hina) dam maš