MAKARSKA, 19. listopada (Hina/Ika) - "Prošlost i djelovanje" naziv je dvodnevnog znanstvenog skupa koji je se održao u petak i subotu u povodu središnje proslave 500. obljetnice franjevačkog samostana u Makarskoj, izvijestila je danas
Ika.
MAKARSKA, 19. listopada (Hina/Ika) - "Prošlost i djelovanje" naziv
je dvodnevnog znanstvenog skupa koji je se održao u petak i subotu u
povodu središnje proslave 500. obljetnice franjevačkog samostana u
Makarskoj, izvijestila je danas Ika.#L#
Skup je održan u staroj franjevačkoj crkvi u Makarskoj, a obrađivao
je teme o povijesti, arhitekturi, umjetnosti, školstvu i
duhovnosti makarskog samostana, te o kulturno-izdavačkoj
djelatnosti makarskih franjevaca.
U predavanjima je istaknuto kako su Turci dozvolili gradnju
samostana iz dva razloga: dolaskom franjevaca u pusti se grad vraća
i kršćansko stanovništvo; te zbog toga što je samostan bio i jedino
konačište za putnike. Makarski je samostan imao pastoralnu brigu za
četiri velike župe: Primorje, zabiokovski Gornji i Donji Vrhdol,
Cetinu Donju i Cetinu Gornju.
Govoreći o franjevačkom samostanu iz vremena vladavine Mletaka
predavači su istaknuli ulogu franjevaca u Morejskom ratu 1684-
1699, osobito njihov udio u bitkama kod Zadvarja i Sinja, o čemu
svjedoče brojna priznanja mletačkih vlasti, na čemu se zasnivala i
buduća naklonost vlasti prema samostanu.
Analizirajući prilike u makarskom samostanu za vrijeme austro-
ugarske uprave u svojim su izlaganjima predavači naglasili austro-
ugarske uprave na području Provincije Presvetog Otkupitelja.
Franjevački samostan u Makarskoj imao je trostruku ulogu: vjersku,
odgojno-obrazovnu i nacionalnu.
Govoreći o makarskom samostanu u doba NDH i komunističke
Jugoslavije, predavači su istaknuli kako je franjevački samostan,
makar s teškoćama, prebrodio najteže ratno razdoblje. U
poslijeratnom razdoblju, za vrijeme Jugoslavije, samostanu se, kao
i Katoličkoj crkvi općenito, restriktivnim gospodarskim mjerama
poput oduzimanja imanja i nacionalizacije dijela samostanske
zgrade, pokušalo utrnuti djelatnost, rečeno je.
Predavači su u svojim izlaganjima naglasili kako je Franjevački
samostan u Makarskoj već od svog utemeljenja bio obrazovno-odgojna
oaza u kojoj su mladi franjevački kandidati stjecali potrebno
intelektualna znanja i upoznavali se sa životom u redovničkoj
zajednici. Zaštitni znak samostana bio je studij teologije koji je
utemeljen 3. lipnja 1735. godine.
Počeci izdavačkoga djelovanja samostana poklapaju se s prvim
desetljećima Gutenbergova izuma u tiskarstvu, međutim, tek po
završetku Prvoga svjetskoga rata izdavačka se djelatnost osnažila,
rečeno je na skupu. Godine 1922. u Makarskoj je pokrenut stručni
časopis "Nova revija" kao zajednički časopis šest franjevačkih
provincija s područja ondašnje Jugoslavije. Izlazio je 20 godina.
Uz to je na Franjevačkoj bogosloviji 1937. pokrenut i teološki niz
"Bogoslovna biblioteka" u kome je objavljen 21 naslov. Nakon
Drugoga svjetskoga rata neko je vrijeme vladalo zatišje, da bi
1960. bio pokrenut prvi katolički časopis pod nazivom "Služba
Božja" koja izlazi i danas, rečeno je.
(Hina) pp ln