NACIONALNE STRANKE BEZ VEĆINE U PARLAMENTU BIH

SARAJEVO, 19. listopada (Hina) - Izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine objavilo je u subotu konačne i službene rezultate općih izbora održanih u toj zemlji 5. listopada potvrdivši da su nacionalne stranke dobile najveći broj glasova no ta relativna pobjeda neće im biti dovoljna za samostalnu uspostavu izvršne vlasti na državnoj razini.#L# Prema rezultatima koje je u Sarajevu objavila predsjednica Izbornog povjerenstva Lidija Korać kandidati tri vodeće nacionalne stranke - Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Stranke demokratske akcije (SDA) i Srpske demokratske stranke (SDS) - Dragan Čović, Sulejman Tihić i Mirko Šarović i službeno su postali novi članovi Predsjedništva BiH. Zastupničke mandate u Parlamentu BiH imat će čak 16 stranaka. Najviše mjesta dobila je SDA kojoj je pripalo deset mandata, slijede HDZ, SDS i Stranka za BiH sa po pet te Socijaldemokratska partija (SDP) sa četiri zastupnička mjesta. Moguća koalicija tri nacionalne stranke okupila bi međutim tek 20 mandata što je nedovoljno za parlamentarnu većinu pa valja očekivati mukotrpne pregovore o tome hoće li novu vladu BiH formirati tzv. nacionalni blok ili će to biti šarolika koalicija okupljena oko SDP-a i SBiH te Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika koja u državnom parlamentu ima tri zastupnika. Takva koalicija morala bi međutim imati potporu i jednog zastupnika iz Srpske radikalne stranke što u ovom trenutku izgleda malo vjerojatno. U Federaciji BiH stanje je znatno drugačije i to u korist nacionalnih stranaka. SDA sa svoja 32 mandata i HDZ sa 16 već imaju solidnu većinu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH kojega čini 98 zastupnika. Za očekivati je kako će se njima pridružiti neke od 16 stranaka koje imaju po jednog ili dva zastupnika. Protekli izbori u BiH potvrdili su da SDS ostaje pojedinačno najjača stranka u Republici Srpskoj. Njezin kandidat Dragan Čavić uvjerljivo je pobijedio u utrci za predsjendika entiteta no novina ovogodišnjih izbora je to što su na njima po prvi puta birana i dva potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog odnosno bošnjačkog naroda. Prvi Hrvat na mjestu potpredsjednika Republike Srpske tako je postao kandidat SDP-a Ivan Tomljenović dok će bošnjački potpredsjednik biti Adil Osmanović iz SDA. U entitetskom parlamentu koji broji 83 mjesta SDS će imati 26 zastupnika i morat će koalirati želi li uspostaviti vladu. Dodikov SNSD sa 19 zastupnika u tome će biti snažan konkurent SDS-u a obje stranke očekuju da na njihove koalicijske ponude konačni odgovor da odlazeći entitetski premijer Mladen Ivanić čija Partija demokratskog progresa (PDP) ima devet mandata. Uspostavi li se koalicija SNSD i PDP u Republici Srpskoj realno je očekivati da se ta suradnja prenese i na državnu razinu kroz savez sa SDP-om i Strankom za BiH. Stranke koje su sudjelovale na izborima u BiH imaju trodnevni rok u kojemu mogu podnijeti zahtjev za ponovnim prebrojavanjem glasova u nekoj od izbornih jedinica ukoliko drže da su oštećeni načinom na koji je mandate raspodijelilo Izborno povjerenstvo. Lidija Korać još je jednom odbacila kritike zbog načina raspodjele kompenzacijskih mandata koje su dolazile prije svega iz nacionalnih stranaka. "Mi smo samo dosljedno proveli Izborni zakon a nikakvih pritisaka od strane međunarodne zajednice nije bilo", kazala je Korać uputivši sve stranke koje to žele da svoje pritužbe upute Prizivnom sudu BiH koji ima ovlasti dati konačnu riječ u ovom sporu. Sukladno Izbornom zakonu BiH novi državni parlament treba biti konstitutiran u narednih 30 dana, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u roku od 20 dana a Narodna skupština Republike Srpske za 15 dana. Ovi će rokovi vjerojatno biti ispoštovani no uspostava izvršne vlasti, posebice na državnoj razini, očevidno će potrajati znatno duže zbog krajnje tijesnog odnosa snaga između nacionalnih i umjerenih stranaka. (Hina) rm nab