POSLOVNI PREGLED BROJ 285

POSLOVNI PREGLED broj 285 12. - 18. listopada 2002. SADRŽAJ: DO KRAJA GODINE ZAKONI KOJI REGULIRAJU I GMO MANJI BROJ ČLANOVA ZA OBVEZNE I DOBROVOLJNE MIROVINSKE FONDOVE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE KROZ VLADINE PROGRAME ZAPOSLENO VIŠE OD 9.000 RADNIKA POTPISANA TRI NOVA UGOVORA U PROGRAMU "PODUZETNIK 2" LINIĆ NA POSLOVNOM SKUPU O DRVNOJ INDUSTRIJI PROMET U TRGOVINI NA MALO U KOLOVOZU 2,5 POSTO MANJI NEZAPOSLENOST U RUJNU PALA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U RUJNU VEĆA 12,7 POSTO DALJNJI PAD IZNOSA NEPODMIRENIH DUGOVANJA OVOGODIŠNJA PROIZVODNJA PŠENICE 988 TISUĆA TONA NOVA BANKA UVELA NOVE KREDITNE PROIZVODE ZA GRAĐANE DUBROVAČKA BANKA: KREDITI BEZ JAMACA I DEPOZITA AKTIVA PODRAVSKE BANKE PREMAŠILA MILIJARDU KUNA GRAWE HRVATSKA PREDSTAVIO NOVI PROGRAM OSIGURANJE "GRAWE ELITE" EUROHERCOV PREMIJSKI PRIHOD U PRVIH DEVET MJESECI 398,5 MILIJUNA KUNA GENERALI OD STUDENOG POČINJE SA ŽIVOTNIM OSIGURANJEM U HRVATSKOJ CROSCU SINDICIRANI ZAJAM OD 30 MILIJUNA DOLARA POTPISANA DVA UGOVORA HEP-A I SIEMENSA HRVATSKA U "ULJANIKU" KRŠTENA DVA BRODA ZA BRITANSKOG NARUČITELJA PBZ AMERICAN EXPRESS I KONZUM PREDSTAVILI ZAJEDNIČKU KREDITNU KARTICU HTCRONET NUDI GPRS ROAMING U 6 EUROPSKIH ZEMALJA GLOBALNET UVEO STREAMING USLUGU DOVRŠENA MODERNIZACIJA ŽELJEZARE SPLIT NAGODBE ZBOG NEOVLAŠTENE UPORABE SOFTVERA U IZNOSU 250.000 KN TEKSTILCI SE BORE ZA OPSTANAK SINJSKA "DALMATINKA" USPJEŠNO POSLUJE MLIJEKO PRVE KLASE U HRVATSKOJ SADA PROIZVODI 23 POSTO PROIZVOĐAČA FINVESTCORP VEĆINSKI VLASNIK HOTELA NJIVICE SA KRKA POTPREDSJEDNIK VLADE GORAN GRANIĆ S PREDSTAVNICIMA STANDARD I POOR'S-a SOROS U HRVATSKOJ S PROBLEMA TRANZICIJE NA PITANJA GLOBALIZACIJE MINISTAR ŽELJKO PECEK RAZGOVARAO S TURSKIM POSLOVNIM LJUDIMA MINISTAR JURČIĆ I HRVATSKO IZASLANSTVO PUTUJU U INDONEZIJU OSPOSOBLJAVANJE MIRITELJA ZA RADNE SPOROVE UTEMELJEN SAVJET HRVATSKO-AUSTRIJSKE TRGOVAČKE KOMORE HUS OTKAZAO SPORAZUM "PARTNERSTVO ZA RAZVOJ" HSM O TEŠKOM STANJU U ŠIBENSKOJ TVORNICI LAKIH METALA TURISTIČKE STRUKOVNE UDRUGE ZADOVOLJNE OVOGODIŠNJOM SEZONOM, ALI... NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU OTVOREN 29. SAJAM AMBIENTA OTVOREN SAJAM "AGROZEMLJA" 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA DO KRAJA GODINE ZAKONI KOJI REGULIRAJU I GMO Do kraja ove godine Hrvatska bi trebala kroz nekoliko zakona imati regulirano pitanje genetski modificiranih organizama (GMO), čija se proizvodnja, promet i prodaja ne bi zabranili, ali bi se izuzetno strogo nadzirali. Time bi se Hrvatska priklonila standardima zaštite kakvi vrijede i u zemljama EU-a, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade koja je utvrdila svoj stav o GMO-u, a u hitnu saborsku proceduru uputila jedan od paketa tih zakona - izmjene Zakona o zdravstveno ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe. Regulativa EU ide na ukidanje moratorija na GMO, ali uz strogi nadzor proizvodnje, izdavanja dopuštenja za puštanje u promet i u tom slučaju obavezno označavanje GMO proizvoda, istaknuo je ministar europskih integracija Neven Mimica. Uz izmjene Zakona o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, pitanje GMO-a regulirat će se i zakonom o zaštiti prirode, te zakonom o hrani koji će propisati i obvezu deklariranja i označavanja hrane koja sadrži GMO organizme ili njihove sastojke. Izmjene koje je Vlada prihvatila ne odnose se samo na GMO, nego i na strožu kontrolu drugih proizvoda, npr. nekih dijetetskih namirnica, namirnica koje u sebi sadrže tvari u količinama većim, ili manjim od propisanih (npr. jod u kuhinjskoj soli). Vlada je prihvatila i akte koji trebaju regulirati promet vinom Hrvatske i zemalja EU-a. Tim bi se vino uvozilo i izvozilo bez carine, a utvrđene su kvote u korist Hrvatske, kaže zamjenik ministra poljoprivrede Tomislav Ledić. Ilustrira to podatkom da bi Hrvatska u ovoj godini kao prvoj godini primjene mogla izvesti 45.000 litara vina, uvesti 8000, a ta bi se kvota svake godine povećavala. Uvjet je pri tome da se ispune kvote za tu godinu, ističe Ledić. MANJI BROJ ČLANOVA ZA OBVEZNE I DOBROVOLJNE MIROVINSKE FONDOVE Vlada je u četvrtak prihvatila rješenja koja ublažavaju uvjete za osnivanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Po izmjenama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezni mirovinski fondovi mogli bi umjesto sadašnjih 80.000 članova imati najmanje 50.000, a dobrovoljni fondovi umjesto 2.000 članova samo 200 članova. Smisao je takvih rješenja podići konkurenciju, jer je u dobrovoljnom mirovinskom stupu malo inicijative, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Vlada predlaže da se za svakih 10.000 članova iznad 50.000 u obveznim mirovinskim fondovima uplati jamstveni polog od milijun kuna. Članovima bi se omogućio jednostavniji i jeftiniji prelazak iz fonda u fond, te bi se uvela interna revizija. Predviđa se i ukidanje naknada za uspješnost, jer bi one mogle poticati fondove na riskantna ulaganja. To bi se nadomjestilo povećanjem naknade koju mirovinsko društvo može naplatiti od ukupne imovine mirovinskog fonda. Vlada je odlučila pokrenuti postupak za sklapanje ugovora o jamstvu s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za projekt sanacije autocesta u Hrvatskoj. Projekt sanacije autocesta financirao bi se dijelom i sredstvima Svjetske banke. Predviđeno je da se ukupno za taj projekt od obje institucije dobije 116 milijuna eura. Ministar obnove i javnih radova Radimir Čačić ističe da se za redovno održavanje autocesta sada troši osam posto te svote, odnosno oko 60 milijuna kuna godišnje. Sve što se radilo u proteklih 12 godina bio je bačen novac, jer da su se ceste redovno održavale novac koji sad uzimamo ne bi nam trebao, kazao je Čačić. SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE Na zatvorenoj sjednici Vlada RH u četvrtak je prihvatila Izvješće o provedbi "Plana djelovanja za otklanjanje prepreka ulaganjima u Republiku Hrvatsku", sa stanjem na dan 10. rujna 2002. Razmatrajući Izvješće, Vlada je izrazila nezadovoljstvo prekoračenjem rokova, stoga je odlučeno da će se za četiri tjedna na otvorenom dijelu sjednice predstaviti postignuti rezultati. Vlada je usvojila izmjene Odluke o osnivanju Koordinacijskog tijela za otklanjanje administrativnih prepreka ulaganjima u Republiku Hrvatsku. Također, prihvaćeno je i "Izvješće o ostvarivanju Plana provedbe o stabilizaciji i pridruživanju između RH i Europskih zajednica i njihovih država članica, za razdoblje od srpnja do rujna ove godine". Vlada je prihvatila konačan Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RH i Međunarodne komisije za nestale osobe u RH te ga je uputila u Hrvatski sabor na donošenje po hitnom postupku Vlada je dala suglasnost Ini za davanje korporacijskog jamstva vlastitim društvima u inozemstvu INTER Ina Ltd., iz Londona i INTER Ina Guernsey za korištenje kreditne linije Standard Banka, iz Londona u iznosu 19 milijuna USD. Troškovi financiranja iznose 2 posto godišnje na troškove bankovnog angažiranja sredstava uz kamatnu maržu od 1,75 posto godišnje (iznad LIBORA) s rokom trajanja kredita do 31. srpnja 2003. godine. Ina je također dobila suglasnost za davanje korporacijskog jamstva INTER Ini Ltd., iz Londona i INTER Ini Guernsey za korištenje kreditne linije Fortis Banka, Nederland, u iznosu 25 milijuna USD s bankovnim troškovima angažiranja sredstava 1,5 posto godišnje, naknadom po L/C 1 promil flat feea prvih 45 dana, a nakon toga 0.5 promila godišnje s dospijećem 90 dana od B/L. KROZ VLADINE PROGRAME ZAPOSLENO VIŠE OD 9.000 RADNIKA Više od 9.000 radnika zaposlilo se u prvih šest mjeseci primjene Vladinih programa poticanja zapošljavanja, izvijestio je u srijedu ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Od planiranih 14.029 radnika za ovu godinu, dosad je zaposleno 9.216 osoba, od čega 6.112 onih do 30 godina starosti bez radnoga iskustva. Poslodavci su zaposlili 1.333 branitelja, 738 žena iznad 45 godina i muškaraca iznad 50 godina, 228 mladih s obrtničkim zanimanjem bez radnoga iskustva i 36 invalida. Hrvatski zavod za zapošljavanje dosad je isplatio poslodavcima za subvencije 22,9 milijuna kuna od za ovu godinu planiranih 178 milijuna kuna. Neutrošeni novci upotrijebit će se za obrazovanje i prekvalifikaciju nezaposlenih za potrebe građevinarstva, brodogradnje i turizma, najavio je Vidović. Program "S faksa na posao" namijenjen visokoobrazovanim mladim ljudima je podbacio, jer je od planiranih 7.050 zaposleno samo njih 769. Dijelom je to stoga što smo očekivali veći interes poslodavaca, a dijelom jer smo u planirani broj ukalkulirali one koji bi do kraja godine trebali završiti fakultet, rekao je Vidović. Program popularnih "dvojčeka" za zapošljavanje u državnoj upravi ocijenio je izuzetno neuspješnim za što je okrivio javna poduzeća i državnu upravu koji se nisu restrukturirali ili čak otpuštaju radnike zbog najavljene privatizacije. Najveći interes za programe pokazali su poslodavci iz Zagreba te Zagrebačke, Splitsko - dalmatinske i Varaždinske županije, a najmanje poduzetnici iz Zadarske, Vukovarsko - srijemske i Ličko - senjske županije. Po kvalifikacijskoj strukturi, najtraženiji su građevinski i pomoćni radnici, prodavači i konobari, ekonomski tehničari te diplomirani pravnici i ekonomisti. POTPISANA TRI NOVA UGOVORA U PROGRAMU "PODUZETNIK 2" Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) potpisalo je u srijedu tri nova ugovora u kreditnom programu "Poduzetnik 2" - sa Krapinsko-zagorskom županijom, gradovima Belim Manastirom i Biljem te poslovnim bankama, izvijestili su iz toga ministarstva. Ukupna vrijednost tri ugovora o kreditiranju je 145,1 milijun kuna, od čega se 124 milijuna kuna odnosi na Krapinsko-zagorsku županiju, 14,7 milijuna kuna na Beli Manastir, a 6,4 milijuna kuna na Bilje. Zajedno s današnja tri ugovora, u protekla je tri tjedna u novom programu MOMSP-a "Poduzetnik 2" potpisano 29 ugovora, ukupne vrijednosti veće od 1,2 milijarde kuna. Ukupni pak predviđeni kreditni potencijal programa "Poduzetnik 2" iznosi 3,7 milijarde kuna, napominju iz MOMSP-a. LINIĆ NA POSLOVNOM SKUPU O DRVNOJ INDUSTRIJI Drvna industrija od Vlade ne može očekivati veću potporu od one koju dobiva, no Vlada može toj industrijskoj grani pomoći neizravnim potporama, kao što su primjerice povoljnije kreditiranje putem HBOR-a ili prebacivanje dijela troškova na Hrvatske šume. Kazao je to u srijedu potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić na Poslovnom klubu na temu "Gospodarski i strukturni problemi industrijske prerade drva u Hrvatskoj", održanom u sklopu 29. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta na Zagrebačkom velesajmu. Izravne potpore drvnoj industriji izazvale bi interventne mjere na izvoznim tržištima. Na tim je tržištima, naime, Hrvatska zadužena te bi na neki način te zemlje financirale potpore za izravne konkurente vlastitim proizvođačima, pojasnio je Linić. Direktor Gospodarskog interesnog udruženja Croatiadrvo Ferdinand Laufer, jednog od organizatora tog skupa, rekao je kako je gospodarsko stanje drvne industrije gore nego ikada. Naime, prošle je godine prvi put u povijesti uvoz nadmašio izvoz proizvoda drvne industrije, koja već deset godina posluje s gubicima, a broj zaposlenika u tom je razdoblju prepolovljen - na 22 tisuće radnika. Tako je ukupni izvoz drvnih proizvoda prošle godine iznosio 325,3 milijuna američkih dolara, dok je uvoz dosegnuo 345,8 milijuna dolara, kazao je Laufer. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PROMET U TRGOVINI NA MALO U KOLOVOZU 2,5 POSTO MANJI Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u kolovozu, u jeku turističke sezone, bio za 2,5 posto manji nego u mjesecu prije, što je prije svega rezultat smanjene prodaje motornih vozila u tom mjesecu u odnosu na srpanj. Prodaja motornih vozila koja ove godine bilježi visok rast, u kolovozu je bila za 38,7 posto manja nego u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. No, unatoč tome zadržane su visoke stope rasta prometa od trgovine na malo u ovoj godini. Tako je u promet u trgovini na malo u prvih osam mjeseci ove godine nominalno bio veći za 13,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a realno za 12,8 posto. NEZAPOSLENOST U RUJNU PALA Nezaposlenost je u rujnu, po prvi puta u posljednjih dvadesetak godina, istodobno pala u odnosu na prošli mjesec i na isti mjesec prošle godine, objavio je u srijedu ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), nezaposlenih je u rujnu bilo 375.795, što je za 3.900 manje nego prethodnog mjeseca, te za 831 osobu manje u odnosu na rujan 2001. Nije vrijeme za otvaranje pjenušca, jer bi listopad mogao demantirati preuranjeni optimizam, upozorio je Vidović na konferenciji za novinare. Za pad nezaposlenosti najzaslužnija je pojačana gospodarska aktivnost, ali i novi restriktivniji sustav evidentiranja nezaposlenih, ocijenio je ministar rada. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U RUJNU VEĆA 12,7 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u rujnu ove godine bila veća za 12,7 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom. U prvih devet mjeseci ove godine, pak, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj porasla za 4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine u ovogodišnjem je rujnu industrijska proizvodnja veća za 12 posto. Kod sagledavanja podataka o rujanskom kretanju industrijske proizvodnje statističari napominju kako indeksi razina nisu svedeni na isti broj radnih dana. Rujan ove godine ima jedan radni dan više od istog prošlogodišnjeg mjeseca, što na indekse mjesečnih razina utječe oko 3,5 posto, a na kumulativnu razinu oko 0,4 posto. Porastu ukupne industrijske proizvodnje u rujnu u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom najviše je pridonio 20,6 postotni porast proizvodnje kapitalnih proizvoda, 16,7 posto veća proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, kao i 12,3 postotno povećanje proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Istodobno, za 7,1 posto povećana je i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju a energije za 2,8 posto. Gledano po glavnim područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti, najveći porast proizvodnje u ovogodišnjem rujnu u odnosu na prošlogodišnji, zabilježen je u prerađivačkoj industriji i to za 13,5 posto. Porast je zabilježen i u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 9,8 posto, kao i u rudarstvu i vađenju, 0,2 posto. DALJNJI PAD IZNOSA NEPODMIRENIH DUGOVANJA Iznos nepodmirenih naloga pa plaćanje pravnih osoba u Hrvatskoj krajem lipnja iznosio je 15,5 milijardi kuna, što je za 1,2 posto manje nego u mjesecu prije, a za 11 posto manje nego krajem prošle godine, dok to smanjenje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje iznosi 18 posto. Pozivajući se na te podatke FINA-e, u Sektoru za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore napominju da se nastavlja i ubrzava opadajući trend iznosa nepodmirenih naloga pravnih osoba, nakon potpunog prelaska platnog prometa iz bivšeg ZAP-a u poslovne banke (u travnju). Istodobno se broj blokiranih pravnih osoba spustio na ispod 30 tisuća što je zadnji put zabilježeno sredinom 1999. Po podacima s kraja lipnja blokirana je bila ukupno 29.051 pravna osoba sa ukupno 64.749 zaposlenih. Udio tvrtki koje su u blokadi duže od godinu dana porastao je na do sada nezabilježeno visokih 87 posto, napominje se u "Gospodarskim kretanjima" HGK. To znači da samo 3800 pravnih osoba ima blokirane žiro račune u razdoblju manjem od godinu dana. OVOGODIŠNJA PROIZVODNJA PŠENICE 988 TISUĆA TONA Ostvareni prirod pšenice sa ukupno 233.699 hektara u Hrvatskoj je ove godine iznosio 988.175 tona, što je za 2 posto veća proizvodnja te krušarice u odnosu na prošlu godinu. Od toga je više od 71 posto pšenice proizvedeno na seoskim poljoprivrednim gazdinstvima. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, obiteljska su poljoprivredna gazdinstva sa 177.685 hektara ostvarila prirod pšenice od 702.876 tona, sa prosječnim urodom po hektaru od 3,96 tona. Pravne su osobe i njihovi dijelovi sa 56.014 hektara pod pšenicom proizvele 285.299 tona, uz prosječan prinos od 5,09 tona po hektaru. Podaci statistike pokazuju da je najveći porast proizvodnje kod ranih usjeva ove godine u Hrvatskoj zabilježen kod uljene repice, čiji je prirod od 25.585 tona veći za 14 posto u odnosu na lani. Krumpira (ranog) proizvedeno je 231.604 tona, ili 12 posto više u usporedbi s prošlom godinom. Proizvodnja ječma, od 170.946 tona, povećana je za 6 posto, prinos raži od ukupno 9.398 tona veći je za 8 posto, dok je proizvodnja zobi povećana za 5 posto na ukupno 50.002 tone. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE NOVA BANKA UVELA NOVE KREDITNE PROIZVODE ZA GRAĐANE Nova banka uvela je nove palete kreditnih proizvoda za građane koji potpuno zamjenjuju postojeće stambene, nenamjenske gotovinske i kredite za kupnju motornih vozila, kao i postojeće korištenje dozvoljenog prekoračenja. Kako su izvijestili iz Nove banke, novom se paletom proizvoda klijentima omogućava da odaberu kredite sa ili bez jamaca, sa ili bez depozita te sa povoljnijom kamatnom stopom. Tako kamatna stopa na nove stambene kredite sa depozitom iznosi 7,39 posto, a riječ je o kreditima s rokom otplate do 25 godina u iznosu od pet do sto tisuća eura. Bez depozita, pak, kamatna stopa iznosi 8,39 posto godišnje, a kredit je moguće dobiti sa ili bez jamca. Nenamjenski gotovinski krediti bez depozita odobravaju se uz kamatu od 10,49 posto godišnje, na rok otplate do 7 godina i to u iznosu od tisuću do 25 tisuća eura. Za iznose do 15.000 eura odobravaju se bez hipoteke. Kod i kod stambenih, i ova vrsta kredita može se odobriti sa ili bez jamaca. Slučaj je to i kod odobravanja kredita za kupnju motornih vozila, također bez depozita, na koje kamatna stopa godišnje iznosi 9,49 posto, a odobravaju se na otplatu do 7 godina. Iznos kredita za kupnju motornih vozila u Novoj banci kreće se od tisuću do 25 tisuća eura. DUBROVAČKA BANKA: KREDITI BEZ JAMACA I DEPOZITA Dubrovačka banka od srijede nudi stambene, nenamjenske kredite i kredite za kupnju motornih vozila po sniženim kamatnim stopama, s nižim troškovima obrade kredita i povoljnijim uvjetima. Kamatna stopa na nenamjenske kredite iznosi 10,49 posto, a odobravaju se na rok otplate do sedam godina i to u iznosu od tisuću do 25.000 eura. Dubrovačka banka nenamjenske kredite odobrava bez depozita, a do iznosa od 15.000 eura nije potrebna ni hipoteka. Kao i kod stambenih kredita građani mogu odabrati hoće li zatražiti kredit sa ili bez jamca. Krediti za kupnju motornih vozila odobravaju se također bez depozita i bez jamaca sa sniženom kamatnom stopom od 9,49 posto godišnje. Banka kreditira kupnju motornih vozila u iznosu do 30.000 eura i s rokom otplate do sedam godina. AKTIVA PODRAVSKE BANKE PREMAŠILA MILIJARDU KUNA Aktiva Podravske banke dd iz Koprivnice, krajem rujna ove godine premašila je milijardu kuna, odnosno na dan 30. rujna iznosila je 1,022 milijarde, objavili su iz te banke. U odnosu isto lanjsko razdoblje, aktiva Podravske banke uvećana je za čak 61 posto. Pritom su ukupni depoziti i štednja klijenata porasli 53 posto. Podravska banka, koja ove godine slavi 130 godina postojanja, rast aktive bilježi neprestano unazad dvije godine, a prema pokazateljima Hrvatske narodne banke (HNB), prošle je godine bila treća banka u Hrvatskoj po rastu aktive. Početkom listopada, pak, Podravska je banka povećala kamatne stope na oročene depozite poduzetnika, odnosno uvela je tzv. POBApremio - premije od 5, 10 i 15 posto na oročene depozite, koja se isplaćuje odmah kod oročenja. GRAWE HRVATSKA PREDSTAVIO NOVI PROGRAM OSIGURANJE "GRAWE ELITE" Osiguravajuća kuća Grawe Hrvatska, ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine ukupno 170 milijuna kuna premija, što je 6 posto više nego lani u isto doba, kazao je u ponedjeljak član Uprave Igor Pureta predstavljajući nove usluge te kuće na području životnih osiguranja, nazvane Grawe Elite. Podsjetivši da je Grawe Hrvatska dio međunarodnog osiguravajućeg koncerna Grawe Insurnace Group, Pureta je kazao da je Grawe drugu godinu uzastopce na petom mjestu hrvatskih osiguravajućih kuća, s 5,5 posto tržišta. Istaknuo je da su u posljednje tri godine na prvom mjestu u životnim osiguranjima, a u prvih šest mjeseci ove godine tvrtka je u tom segmentu osiguranja, ostvarila premije oko sto milijuna kuna, i trenutno drži 19,4 posto toga tržišta. Grawe Hrvatska osnovana je 1993., ima 30 ureda u Hrvatskoj, a prema Puretinim riječima, ocijenjena je najuspješnijom tvrtkom kćeri Koncerna. U prošloj godini imali su ukupno ugovornih 250.000 polica, od toga 100.000 otpada na police životnoga osiguranja. Prošlogodišnja dobit tvrtke nakon oporezivanja iznosila je 8,7 milijuna kuna, ukupno zaračunata brutto premija iznosila je 259,5 milijuna kuna. Novi program osiguranja života, Grawe Elite, nudi bez posebnog dodatnog osiguranja zaštitu u slučaju obolijevanja od teških bolesti. Naime, većina klasičnih osiguranja života vezana je uz rizike smrti, dok je ovo osiguranje vezano za teške bolesti i pruža mogućnosti plaćanja visokih troškova liječenja u zemlji i inozemstvu. U slučaju dijagnoze jedne od osiguranih teških bolesti (rak, infarkt, moždani udar, kronično zatajenje bubrega, multipla skleroza, transplantacija organa...), korisnici te usluge imaju pravo na isplatu cjelokupne osigurane svote zajedno s udjelom u dobiti, koji iznosi 6,75 posto godišnje. Za razliku od ostalih klasičnih osiguranja života, u Grawe Elitu isplaćuje se trostruka osigurana svota, plus pripisana dobit, a ako neprekidna radna sposobnost osiguranika bude trajala duže od 43 dana, osiguravatelj ga oslobađa plaćanja premije, kazao je Pureta. EUROHERCOV PREMIJSKI PRIHOD U PRVIH DEVET MJESECI 398,5 MILIJUNA KUNA Osiguravajuća kuća Euroherc Osiguranje ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine porast premijskog prihoda od 15,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 398,5 milijuna kuna, pa će planirani premijski prihod za 2002. od 520 milijuna kuna biti i ostvaren. Kako su izvijestili u četvrtak iz Euroherca, najveći udio ugovorene premije otpada na autodgovornost, gdje je ugovorena premija od 274,2 milijuna kuna, što je 11,4 posto više nego u prvih devet mjeseci 2001. Slijedi autokasko osiguranje sa 57,5 milijuna kuna premije ili 35,3 posto više nego lani, osiguranje osoba s 42,7 milijuna kuna ili 7,1 posto više, te osiguranje imovine s 24 milijuna kuna ugovorenih premija, gdje je zabilježen i najveći porast od 42,4 posto. U Eurohercu ističu da su u 2001. povećali svoj udio na tržištu neživotnih osiguranja sa 10,1 posto na 11 posto, dok na tržištu obveznog osiguranja automobila drže 21,3 posto. Ukupno ugovoreni premijski prihod prošloj godini iznosio je 463 milijuna kuna, što je bilo 20,3 posto više nego u 2000, a kao posebnost ističu da su u postupku likvidacije odštetnih zahtjeva ostvarili učinkovitost od 80 posto. GENERALI OD STUDENOG POČINJE SA ŽIVOTNIM OSIGURANJEM U HRVATSKOJ Generali, jedna od vodećih osiguravateljskih kuća u Europi, početkom studenog u Hrvatskoj će započeti poslovanje u području životnih osiguranja, a do 2010. u tom segmentu planira osvojiti 10 postotni tržišni udio. Generali je u Hrvatskoj odlučio krenuti sa životnim osiguranjem, sredinom sljedeće godine planira krenuti s osiguranjem imovine, a vjerojatno do 2005. pokrenuti i osiguranjem motornih vozila, izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare član Uprave Generali Holding Vienna Werner Moertel. Ciljevi su na hrvatskom tržištu do 2010. osvojiti 10 postotni udio na području životnih osiguranja, a 5 posto tržišta u osiguranju imovine. Generali računa s investicijom od oko 35 milijuna eura u Hrvatskoj do vremena dok se ne uravnoteže prihodi i rashodi, kazao je Moertel. Generali Vienna Group dio je svjetskog Generali koncerna, a Beč je, uz Austriju, odgovoran za izgradnju tržišta u srednjoj i istočnoj Europi. Od pada "željezne zavjese" Generali se vraća na ta tržišta i već djeluje u sedam tranzicijskih zemalja, u što je do sada investirao oko 400 milijuna eura, a na tim tržištima ove godine očekuje prihod od premija veći od 500 milijuna eura. Hrvatska je osma tranzicijska zemlja u koju se Generali, nakon 57 godina, vraća. Generali je 18. kolovoza ove godine od Direkcije za nadzor osiguranja dobio licencu za životna osiguranja, a mjesec dana kasnije Generali životno osiguranje d.d. upisano je u registar trgovačkih društava. Čelnici Generalija početak rada upravo na području životnih osiguranja objašnjavaju rastom tog segmenta osiguranja u Hrvatskoj - prošle godine za 21,9 posto, a u prvih šest mjeseci ove godine za 16,9 posto. To su pozitivne tendencije, ali postoji još prostora za razvoj, jer je Hrvatska po izdatcima za osiguranje života u odnosu na BDP (0,6 posto) još uvijek iza ostalih tranzicijskih zemalja, istaknuo je predsjednik uprave Generali životno osiguranje d.d. Ewald Felber. Generali je u Hrvatskoj odlučio krenuti od početka, a ne preuzimanjem nekog od postojećih društava, iako u budućnosti ne isključuju takve mogućnosti. Čvrsto smo uvjereni da će se tržište osiguranja u Hrvatskoj i dalje konsolidirati i u okviru te konsolidacije moguće je da se eventualno preuzme neko društvo, ako to bude u skladu s našim strateškim ciljevima i ako cijena bude adekvatna, objasnio je Moertel. Na europskom tržištu Generali je treća osiguravateljska tvrtka s dohotkom od premija od 46 milijardi eura. Koncern Generali je prisutan u 50 zemalja, ima oko 60.000 djelatnika, a kapitalna ulaganja prošle su godine dosegnula 175 milijardi eura. 4. TVRTKE CROSCU SINDICIRANI ZAJAM OD 30 MILIJUNA DOLARA Crosco d.o.o. Zagreb, tvrtka-kćer hrvatske naftne industrije INA potpisala je u Puli sa sindikatom banaka ugovor o kreditu vrijednom 30 milijuna američkih dolara. Bank Austria Creditanstalt, članica HVB Group, sudjelovala je kao glavni aranžer, aranžeri su bili HVB Bank Croatia, DEPFA Cyprus, LB Kiel, Privredna Banka Zagreb, Raiffeisen Bank Austria i San Paolo IMI, suaranžeri su Adria Bank i RLB Obersterreich te manageri izdanja Investkredit, VAG i RLB Kernten. Crosco je vodeća hrvatska tvrtka u pružanju usluga na naftnim poljima, a potpisani kreditni aranžman predstavlja njen prvi, i to, kako ističu, uspješan izlazak na međunarodno kreditno tržište. Sudionici transakcije, kako je objavljeno danas iz HVB Croatia, pokazali su spremnost da osiguraju čak 60 milijuna USD, no budući da je konačni iznos kredita upola manji, razmjerno su umanjene i obveze sudionika. Kredit, koji će Crosco otplatiti u roku od 6 godina, bit će jednim dijelom korišten u svrhu refinanciranja kratkoročnih obveza a drugim dijelom za kapitalne izdatke. POTPISANA DVA UGOVORA HEP-A I SIEMENSA HRVATSKA Direktor HEP-Proizvodnje Josip Gabela i predsjednik Uprave Siemensa Mirko Barišić potpisali su u četvrtak u Zagrebu dva ugovora, ukupne vrijednosti 30,3 milijuna kuna. Riječ je o Ugovoru o rekonstrukciji sustava vođenja bloka Termoelektrane Plomin 1, u vrijednosti 16,7 milijuna kuna te Ugovoru o rekonstrukciji plamenika i regulacije postrojenja za loženje Termoelektrane Sisak, vrijednosti 13,6 milijuna kuna. Ugovoreni će se poslovi obaviti tijekom remonta TE Plomin 1 i TE Sisak u 2003. godini, izvijestili su iz HEP-a. U "ULJANIKU" KRŠTENA DVA BRODA ZA BRITANSKOG NARUČITELJA U pulskom brodogradilištu "Uljanik" u četvrtak je održana svečanost krštenja dvaju brodova za prijevoz nafte i naftnih derivata koje pulski brodograditelji grade za kompaniju British Petroleum. Brodovi su dobili imena "Juniper" i "Jasmine", a riječ je o brodovima za prijevoz nafte i naftnih prerađevina dužine 182 metara, širine 32 te visine 17,5 metara, nosivosti 47.400 tona. Gradnja tih brodova ugovorena je u ožujku prošle godine. Oba će broda biti isporučena do konca ove godine odnosno dva mjeseca prije ugovorenog roka. PBZ AMERICAN EXPRESS I KONZUM PREDSTAVILI ZAJEDNIČKU KREDITNU KARTICU Predstavnici PBZ American Express-a i hrvatskog maloprodajnog trgovačkog lanca Konzum predstavili su u srijedu novi zajednički proizvod - Konzum American Express karticu, kao prvu partnersku kreditnu karticu nastalu u suradnji neke kartičarske tvrtke i lanca maloprodaje na hrvatskom tržištu. Predstavljajući karticu na konferenciji za novinare predsjednica Uprave PBZ American Expressa Nina Oberiter Gluhak istaknula je da se ta kreditna kartica koristi kao i sve ostale American Express kartice, ali i da korisnicima pruža i dodatne pogodnosti pri kupnji u svim Konzumovim prodavaonicama. Troškove nastale pri kupnji nije potrebno platiti u cijelosti nego se to može postupno, pri čemu je obvezna mjesečna uplata u visini 5 posto učinjenog troška. Svakom korisniku Konzum American Express kartice odobrava se osobni limit, od 6.000 do 60 tisuća kuna, i to na osnovu njegove kreditne sposobnosti, a o čemu ovisi i godišnja kamatna stopa za tu karticu koja se kreće od 11,98 posto do 15,98 posto. Oberiter Gluhak je navela da trenutno u Hrvatskoj American Express karticu koristi 320 tisuća korisnika, od čega njih više od 50 tisuća koristi kreditnu tzv. revolving karticu. S novom takvom Konzum American Express karticom u PBZ American Expresu očekuju i dodatni porast broja korisnika kreditne kartice za oko 20 tisuća. Predsjednik Uprave Konzuma Dragan Munjiz naglasio je pak da je nova kreditna kartica nastala kao rezultat dugogodišnje uspješne suradnje PBZ American Expressa i Konzuma te da time očekuju i povećanje prodaje u 350 Konzumovih prodavaonica. Najavio je i da će nova Konzum American Express kartica od 15. studenoga biti ponuđena i svim dosadašnjim korisnicima Konzum Market Card-a koja od toga datuma prestaje vrijediti. HTCRONET NUDI GPRS ROAMING U 6 EUROPSKIH ZEMALJA HTcronet, mobilna mreža Hrvatskog telekoma (HT), korisnicima GPRS usluge (brži pristup Internetu preko mobilnih uređaja) nudi mogućnost GPRS roaminga sa pet europskih zemalja - Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Korištenje GPRS usluge i u inozemstvu HTcronet-ovim korisnicima omogućeno je temeljem potpisivanja partnerskih ugovora sa operaterima iz navedenih pet zemalja, a koji posluju u sklopu T-Mobile International-a odnosno operatera mobilne telefonije pod okriljem Deutsche Telekoma (DT). Riječ je o operaterima T-Mobile Austrija, T-Mobile Njemačka, T- Mobile Češka, Westel Mađarska te ERA Poljska. Uz navedene, GPRS roaming moguć je i u Sloveniji, preko GSM operatera Mobitel d.d., s kojim je HTcronet potpisao i prvi takav ugovor još u veljači ove godine. GPRS usluga, osim bržeg i kvalitetnijeg pristupa Internetu preko mobilnih uređaja korisnicima omogućuje i brži pristup serveru pojedine kompanije što je posebno važno za poslovne korisnike. Iz HTcroneta napominju da će korištenje GPRS roaminga u pet zemalja do 1. studenoga biti besplatno, dok za Sloveniju vrijede utvrđene tarife. GLOBALNET UVEO STREAMING USLUGU Privatni pružatelj Internet usluga Globalnet predstavio je u četvrtak novu uslugu - Globalnet Streaming koja omogućava distribuciju audio i video sadržaja korisnicima Interneta. Ta, online i offline usluga, namijenjena je organizatorima raznih događaja koji ta zbivanja žele prenositi putem Interneta i tako povećati njihovu gledanost i atraktivnost, navodi se u priopćenju Globalneta. Dodaje se da streaming usluga omogućava korisnicima da preko Interneta prenose razna vlastita događanja, koncerte, konferencije i slična zbivanja, pri čemu Globalnet iznajmljuje prostor na svojem streaming poslužitelju i nudi potpunu produkcijsku ekipu. Za razliku od uobičajenih audio i video sadržaja, streaming sadržaji ne zahtijevaju prethodni prijenos cjelokupnog sadržaja na računalo korisnika, već se gledatelj ili slušatelj može u prijenos uključiti u bilo kojem trenutku jer se sadržaj prikazuje paralelno s preuzimanjem na računalo. DOVRŠENA MODERNIZACIJA ŽELJEZARE SPLIT U splitskoj Željezari u Kaštelima u ponedjeljak je u pogon puštena Valjaonica, najvažniji segment Željezare, što se drži početkom stabilnijeg poslovanja i mirnijeg razdoblja za radnike, kojih je više od 90 posto nakon završene rekonstrukcije vraćeno na posao. Početak rada Valjaonice označio je završetak modernizacije i rekonstrukcije splitske Željezare, u što je uloženo ukupno 22 milijuna eura, ali je i omogućilo povratak na posao 370 radnika. Uz njih, kako je kazao predsjednik Uprave Željezare Pero Antunović, uposleno je i novih 10 visoko obrazovanih stručnjaka, a na čekanju je još ostalo 20-ak radnika koji će također biti vraćeni kad Željezara krene u punu proizvodnju. Konačno ulazimo u mirniju fazu, kaže Antunović, procjenjujući da će sada plaće biti redovite i zagarantirane svim uposlenima. Predsjednik Uprave kaže kako u punom kapacitetu Željezara će sada moći proizvoditi 600 tona rebrastog betonskog čelika na dan. Kako je upravo u tijeku izgradnja autoceste Zagreb-Split tržište je, smatraju u Upravi Željezari - osigurano. Uz to, Željezara je upravo u pregovorima i sa inozemnim kupcima za izvoz betonskog čelika. Antunović ističe kako splitsku Željezaru očekuje i privatizacija te da je u tijeku natječaj, uz početnu cijenu od 120 milijuna kuna. Uz vraćanje zajma za modernizaciju od 22 milijuna eura, novog vlasnika splitske Željezare očekuje i preuzimanje obveza prema dobavljačima i radnicima. Antunović kaže da postoji vrlo zainteresirani kupac iz inozemstva i da ovih dana očekuju njegov posjet splitskoj Željezari. NAGODBE ZBOG NEOVLAŠTENE UPORABE SOFTVERA U IZNOSU 250.000 KN U proteklih šest mjeseci članovi Udruženja proizvođača i prodavača programske i računalne opreme Business Software Alliance (BSA) zaključili su šest ugovora o nagodbi zbog neovlaštene uporabe računalnih programa u ukupnoj vrijednosti približno 250.000 kuna, izvijestili su u srijedu iz tog Udruženja. Među tim ugovorima nalazi se i onaj potpisan u rujnu ove godine sa Zračnom lukom Zagreb. Zračna je luka u suradnji s BSA izvršila reviziju i legalizaciju računalnih programa korištenih u njenom poslovanju, čime je utvrđeno da Zračna luka Zagreb u svom poslovanju koristi potpuno legalan softver članova BSA. Isti je ugovor Poljoprivredna zadruga Valpovo sa članovima Udruženja BSA sklopila krajem srpnja, a temeljem tog ugovor o nagodbi u poljoprivrednoj zadruzi Valpovo izvršena je legalizacija neovlašteno umnoženog softvera zatečenog u poslovnim prostorima zadruge prilikom kontrole od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske. PZ Valpovo također je platila i odštetu članovima BSA za neovlašteno korištenje softvera. U BSA-u ističu da u Hrvatskoj valja potaknuti senzibilitet javnosti o štetnosti korištenja nelegalnog softvera u poslovne svrhe. Prema hrvatskom zakonodavstvu, kopiranje, instaliranje, korištenje i stavljanje u promet računalnih programa bez valjane licence, odnosno odobrenja autora (proizvođača programa), ili drugog nositelja autorskih prava, predstavlja povredu autorskih prava, što povlači građanskopravnu, prekršajnu i kaznenu odgovornost (najčešće ne isključuju jedna drugu). Pravne osobe kod kojih se prilikom kontrole zatekne nelicencirani softver, osim prekršajne odgovornosti i eventualnog pokretanja kaznenog postupka protiv odgovorne osobe u takvim pravnim osobama, izlažu se i riziku pokretanja građanskog postupka za naknadu štete od strane proizvođača - nositelja autorskih prava na računalnim programima koji su se neovlašteno koristili. TEKSTILCI SE BORE ZA OPSTANAK Od mjera iz Strategije 'preživljavanja' hrvatske tekstilne i kožne industrije, koje je predložila Udruga poslodavaca iz tih industrijskih grana, do sada ništa nije poduzeto. Ta je strategija predložena sredinom prošle godine Saboru i Vladi, kako bi se spriječila mogućnost da u sljedećih pet godina od sadašnjih 700 tvrtki koje se bave tom djelatnošću preživi njih svega deset posto. No, do sada, kako je u razgovoru za Hinu istaknula v.d. predsjednica Udruge Marija Šutina, nikakve konkretne mjere nisu poduzete. Strategijom 'preživljavanja' hrvatske tekstilne i kožne industrije, koju predlaže ta udruga među ostalim se traži hitno ukidanje carina koje plaćaju domaće tvrtke pri uvozu tkanina, smanjenje cijene rada, omogućavanje domaćim tvrtkama da preko Hrvatska banke za obnovu i razvitak (HBOR) imaju pristup obrtnim i investicijskim sredstvima po onoj cijeni po kojoj ih nabavljaju strane tvrtke te pojednostavljenje procedure kojom HBOR izvoznicima osigurava pristup kreditima. Šutina napominje kako je razvoj vlastitih robnih marki hrvatska šansa, no za izlazak na inozemna tržišta nužno je prvo stvoriti jaku robnu marku na domaćem tržištu. Naime, pojasnila je Šutina, "moramo prvo biti jaki na domaćem tržištu da bi uspjeli vani". Stoga mjere koje se predlažu u "Strategiji" podrazumijevaju i nužnost uspostave pravilnog i sustavnog vođenja evidencije uvezene robe u Hrvatsku te hitnog formiranja radne grupe sastavljene od predstavnika HUP-a, HOK-a, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, HGK, predstavnika Vlade i novinara, a sa ciljem interesnog objedinjavanja tekstilne i odjevne industrije. Sve te mjere, drže u HUP-u, omogućit će postupan prelazak tekstilne i odjevne industrije iz radno- intenzivne industrijske grane u područje inovacija ili razvoj vlastitih robnih marki. Tekstilna i odjevna industrija po broju zaposlenih na prvom je mjestu u sektoru prerađivačke industrije, predstavlja 15,6 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji te 3,85 posto od ukupno zaposlenih u zemlji. Jedna je od najvećih izvoznih grana u proteklih deset godina, s prosječnim izvozom od oko 600 milijuna američkih dolara godišnje te proizvodnim kapacitetima višestruko većim od domaćih potreba. SINJSKA "DALMATINKA" USPJEŠNO POSLUJE Sinjska tvornica "Dalmatinka nova", koju je kupila i 1. kolovoza ove godine preuzela talijanska tvrtka "La Distributrice", uspješno se oporavlja te nastavlja i povećava proizvodnju visokodorađenog prediva i konca, a u planu je i uvođenje novog proizvoda - konca za obućarsku industriju. "Strojeve u tvornici zatekli smo u lošem stanju jer se, uz ostalo, nisu propisano održavali pa na njima nismo mogli postići zadovoljavajuću kvalitetu proizvoda. Tako smo već u pogonima Predionice izvršili potrebne popravke i zamjene, a sada ćemo to isto učiniti i u Tvornici konca", kaže Giafranco Ladini, predsjednik Uprave. Do kraja godine cilj je postići proizvodnju od oko šest tona dnevno za koje je tržište unaprijed osigurano, a to će upravo omogućiti obnova, pa i zamjena postrojenja u pojedinim fazama tehnološkog procesa. Također, čelnici "Dalmatinke nove" najavljuju da će, uz trenutačno 420 zaposlenih, koji su preuzeti kao obveza pri kupnji tvornici, zaposlenje naći još novih stotinjak radnika. MLIJEKO PRVE KLASE U HRVATSKOJ SADA PROIZVODI 23 POSTO PROIZVOĐAČA Mlijeko prve klase, koje odgovara europskim standardima o kakvoći mlijeka, trenutačno u Hrvatskoj proizvodi 23 posto proizvođača. Pokazali su to prvi podaci križevačkog Središnjeg laboratorija za kontrolu kakvoće mlijeka, nakon provedene analize kakvoće mlijeka proizvođača mlijeka. Analiza se obavlja sukladno pravilima Europske unije, istaknuo je u četvrtka na konferenciji za novinare ravnatelj Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra (HSSC) Krešimir Kuterovac. No, razloga za zabrinutost nema, jer je i ostalo mlijeko ispravno, samo trenutno ne odgovara visokim europskim zahtjevima za izvoz. Proizvođači će stoga biti educirani kako poboljšati kvalitetu s obzirom na mikroorganizme te u tom smislu nema zabrinutosti niti za potrošače, niti za proizvođače, ističe Kuterovac. Potrošačima poručuje kako će kvaliteta mlijeka iz mjeseca u mjesec rasti, a ne postoji opasnost da se na tržištu dogodi poremećaj cijene sirovog mlijeka. FINVESTCORP VEĆINSKI VLASNIK HOTELA NJIVICE SA KRKA Tvrtka FinvestCorp d.d. iz Čabra postala je većinskim vlasnikom Hotela Njivice d.d. iz Njivica na otoku Krku. FinvestCorp, kako je objavljeno u četvrtak, od Riječke je banke 11. listopada ove godine otkupio 356.213 dionica Hotela Njivice, čime je postao vlasnikom 89,63 posto kapitala toga hotelsko-turističkog društva. Iz FinvestCorpa najavljuju da će u zakonski propisanom roku objaviti i ponudu za preuzimanje preostalog dioničkog paketa od 10,37 posto Hotela Njivice. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA POTPREDSJEDNIK VLADE GORAN GRANIĆ S PREDSTAVNICIMA STANDARD I POOR'S-a Potpredsjednik Vlade Goran Granić sastao se u srijedu s predstavnicima tvrtke Standard i Poor's - Ralfom Etzelmuellerom, stručnjakom za utvrđivanje rejtinga, i Amrit Gescher, pomoćnicom za utvrđivanje rejtinga infrastruktura. Razgovoru su bili nazočni i Damir Kuštrak, zamjenik ministra financija, Roman Nota, pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo, zatim Ivo Čović, predsjednik Uprave HEP-a, i Darko Belić, član Uprave HEP-a za ekonomsko-financijske poslove. Potpredsjednik Granić tijekom susreta izložio je glavna načela razvoja i reforme energetskog tržišta u Hrvatskoj, čija je osnovna koncepcija postupno uspostavljanje potpuno otvorenog tržišta. Novi Zakon o energiji, naglasio je Granić, na potpuno drukčiji način definira ukupno okruženje energetskog tržišta i njegovu reformu. Reforma tržišta energijom obuhvaća jednim dijelom restrukturiranje HEP-a i Ine, dok se drugi dio reforme odnosi na pripremu ukupnog okruženja koje će utjecati na razvoj tržišta energijom, ocijenio je Granić i dodao kako je u tom smislu važna situacija u čitavoj regiji jer će potpuno funkcioniranje tržišta energijom biti postignuto kada se u cijeloj regiji razvije otvoreno energetsko tržište. Sugovornici su razgovarali o novom ustroju HEP-a, programima Uprave HEP-a s ciljem povećanja racionalnosti i uspješnosti poslovanja, osnivanju Vijeća za regulaciju, njegovim zadaćama i načinu rada kao i o novom tarifnom sustavu, čija će se primjena nastojati stabilizirati u idućem razdoblju. U vezi s privatizacijom HEP-a Granić je obrazložio zašto je Vlada odlučila prvo u potpunosti zakonodavno regulirati tržište sukladno uputama Europske unije, uspostaviti odgovarajuće institucije, a tek zatim pristupiti samoj privatizaciji. SOROS U HRVATSKOJ S PROBLEMA TRANZICIJE NA PITANJA GLOBALIZACIJE Institut otvorenog društva (IOD) Hrvatska promijenit će način rada te će se umjesto problema tranzicije baviti pitanjima globalizacije, najavio je u srijedu u Zagrebu predsjedatelj Instituta otvorenih društava Georg Soros. "U budućnosti moramo promijeniti način rad, te ćemo se umjesto problemima tranzicije baviti problemima globalizacije", najavio je Soros na konferenciji za novinare ističući kako će se IOD odsada baviti onim projektima gdje se mogu napraviti promjene poput obrazovanja i zdravstva. Najavio je pružanje potpore obrazovanju romske djece te pomoći Školi za javno zdravstvo. IOD u Hrvatskoj djeluje već deset godina, tijekom kojih je Soros u razne projekte u Hrvatskoj uložio više od 40 milijuna dolara. Kako je kazao odsada će i sredstva koja će ulagati u Hrvatsku biti bitno manja. MINISTAR ŽELJKO PECEK RAZGOVARAO S TURSKIM POSLOVNIM LJUDIMA Hrvatski ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek u četvrtak je, četvrtog dana posjeta Turskoj, sa suradnicima i predstavnicima četiri hrvatske tvrtke održao razgovore s istaknutim poslovnim ljudima i dužnosnicima gospodarske komore u Istanbulu. Tijekom obilaska jedne od 200 poslovnih zona, koliko ih ima u Turskoj, dogovoreni su i određeni konkretni oblici suradnje hrvatskih i turskih tvrtki. Riječ je o zajedničkom istupu ne samo na tržištima dviju zemalja, već i u trećim zemljama. Jedan od poslova, koji je već zaključen, predstavlja izvoz vojnih kaciga u Jordan, a vrijednost tog posla premašuje milijun dolara. Uskoro se, kako je rečeno, očekuju i novi zajednički poslovi. MINISTAR JURČIĆ I HRVATSKO IZASLANSTVO PUTUJU U INDONEZIJU Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo na čelu s ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem boravit će od 16. do 20. listopada u Indoneziji, gdje se u to vrijeme održava 17. nacionalni sajam roba - National Merchandise and Commodity Show, Resource Indonesia 2002, izvješteno je iz Ministarstva gospodarstva. Tijekom posjeta Jakarti, ministar Jučić susrest će se s indonezijskom ministricom industrije i trgovine Rini M. Sumarno Soowandl, na čiji poziv hrvatsko izaslanstvo putuje u Indoneziju te ministrima obrane, transporta i telekomunikacija i energetike. Također je predviđeno održavanje poslovnog foruma u Indonezijskoj gospodarskoj komori, gdje će za hrvatske tvrtke biti organiziran susreti s indonezijskim partnerima. OSPOSOBLJAVANJE MIRITELJA ZA RADNE SPOROVE Dva američka stručnjaka od utorka su počela osposobljavati hrvatske miritelje za rješavanje kolektivnih radnih sporova izvansudskim putem, objavljeno je iz Vladinog Ureda za socijalno partnerstvo. Listu miritelja iz svih županija predložili su socijalni partneri, a osposobljavat će ih dva vodeća stručnjaka za područje mirenja i arbitraže u SAD-u Jerry Barrett i William Heekin. Od miritelja se očekuje da alternativnim rješavanjem kolektivnih, a kasnije i individualnih radnih sporova, ubrzaju dugotrajne sudske postupke, što bi rasteretilo pravosuđe, a radnicima omogućilo brže ostvarivanje prava. Na hrvatskim sudovima trenutno ima oko 45.000 neriješenih radnih sporova, većinom tužbi radnika za neisplaćene plaće i druga materijalna prava. UTEMELJEN SAVJET HRVATSKO-AUSTRIJSKE TRGOVAČKE KOMORE Savjet Hrvatsko-austrijske trgovačke komore održao je u srijedu prvu sjednicu u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), a njegovim prvim zadacima određeni su unapređenje robne razmjene između dviju zemalja, posebno hrvatskog izvoza u Austriju te povećanja austrijskih ulaganja u Hrvatsku. To se osobito odnosi na ulaganja u privatizaciju preostalog državnog portfelja u Hrvatskoj kao i na ulaganja u obrt, malo i srednje poduzetništvo, industriju, poljoprivredu, turizam i druge gospodarske grane, priopćeno je iz HUP-a. Savjet značajnim drži uključivanje austrijskih tvrtki u infrastrukturne zahvate u Hrvatskoj i to u cestogradnju, željeznicu, plinifikaciju, elektroenergetiku, vodoopskrbu, telekomunikacije i zaštitu okoliša. Bilo je riječi i o mogućnostima boljeg cestovnog i željezničkog povezivanja Hrvatske i Austrije, kao i boljeg iskorištavanja hrvatskih luka. Za prvog predsjednika Savjete izabran je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević. 6. SINDIKATI HUS OTKAZAO SPORAZUM "PARTNERSTVO ZA RAZVOJ" Hrvatska udruga sindikata (HUS) otkazala je sporazum "Partnerstvo za razvoj" jer od njegova potpisivanja u prosincu prošle godine nisu ispunjeni glavni uvjeti za provedbu ciljeva sporazuma. Socijalni sporazum između Vlade i četiri sindikalne središnjice zastupljene u Gospodarsko socijalnom vijeću (GSV) nije se ni počeo provoditi budući da nisu doneseni provedbeni dokumenti, niti je njegovo ostvarivanje analizirano na sjednicama GSV-a, kako je bilo dogovoreno, izjavio je u srijedu predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak. Sporazum su još ranije otkazale dvije sindikalne središnjice, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Udruga radničkih sindikata Hrvatske, tako da je sada jedina potpisnica ostala Matica hrvatskih sindikata javnih službi. HUS smatra da se Vlada još nije opredijelila za socijalni dijalog sa svojim partnerima u kojem bi se rješenja najbitnijih gospodarskih i socijalnih pitanja donosila konsenzusom. Zbog toga će na idućem sastanku sa socijalnim partnerima predložiti "zamrzavanje" sporazuma "Partnerstvo za razvoj" do nekih boljih vremena i usmjeravanje na tripartitni dijalog kroz GSV, najavio je Mučnjak. HSM O TEŠKOM STANJU U ŠIBENSKOJ TVORNICI LAKIH METALA Podružnica Hrvatskog sindikata metalaca (HSM) u šibenskoj Tvornici lakih metala (TLM) u ponedjeljak je na konferenciji za novinare upozorila na teške gospodarske i socijalne prilike, gubitke te loše perspektive jedine hrvatske aluminijske industrije. Zdravko Burazer, predsjednik HSM-a i član povjereništva podružnice u TLM-u, rekao je da "TLM postaje izvorom novih socijalnih i gospodarskih trauma Šibensko-kninske županije iako mu je država preko otpisa dugova, izravnim ulaganjem i sanacijom, dala 'infuziju' od više od milijardu kuna". Zbog toga je HSM odlučio javno progovoriti o stanju i problemima, a neposredan je povod za obraćanje javnosti, kazao je Burazer, "neuspjeh Uprave TLM-a u provođenju nove organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta". "Na reorganizaciju rada i novu sistematizaciju Upravu su natjerali višegodišnji loši rezultati poslovanja, novi gubitak od oko 30 milijuna kuna u prvih šest mjeseci 2002., problematična proizvodnja, loša organizacija rada, neispunjavanje proizvodnih planova i velik broj reklamacija na kvalitetu proizvoda. No, nažalost sve se to svelo na otpuštanje radnika kao jedini način rješavanja poteškoća u poslovanju. Umjesto konkretnih poteza, kao što je izdvajanje kontrole proizvoda iz sustava proizvodnje, racionalizacija izrade ambalaže, bolja organizacija održavanja strojeva, nuđenje uslužnih djelatnosti radnicima koji žele postati samostalni poduzetnici, sve se svelo na smanjenje broja zaposlenih s 2050 na 1850, rekao je Burazer. O kolikom je promašaju riječ najbolje potvrđuje preporuka NO-a da Uprava odmah krene s izradom novog organizacijskog ustroja iako posljednji još nije ni zaživio. Sindikat posebno naglašava da 200 radnika koji trebaju dobiti otkaz nisu ni tehnološki višak, ni višak nastao unaprjeđivanjem tehnoloških procesa, već da radna mjesta gube zbog odumiranja osnovnih djelatnosti u pogonima 'Elemesa' i TAL-a, odnosno zbog odustajanja TLM-a od finalne proizvodnje", kazao je Burazer. 7. UDRUGE TURISTIČKE STRUKOVNE UDRUGE ZADOVOLJNE OVOGODIŠNJOM SEZONOM, ALI... Hrvatske strukovne turističke udruge ovogodišnju turističku sezonu u cjelini ocjenjuju dobrom, posebno financijske rezultate koji će, po procjenama, i do 30 posto biti bolji od lanjskih. No istodobno upozoravaju na potrebu većeg ulaganja u promociju na euro tržištima za sezonu 2003., što skorije donošenje turističkih zakona te daljnje podizanje kvalitete ponude. Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) tako drži da je sezona za hotelijere bila zadovoljavajuća i u financijskom i u fizičkom smislu, a posebno su zadovoljni produljenjem sezone do kraja listopada do kada se u hotelima na Jadranu očekuje dobra popunjenost. No, ističu kako ovogodišnje povećanje broja turista od 5 posto (u odnosu na lani) nikako nije dovoljno te da će Hrvatska, ako želi ostati konkurentna, za iduću godinu morati puno više uložiti u promociju na inozemnim, posebno europskim tržištima, koja su zahvaćena recesijom. Predsjednik HUH-a Ivan Šorić upozorava i na pravodobnu pripremu iduće sezone kako bi se na vrijeme otklonili problemi koji su opterećivali ovu sezonu, od građevinskih i cestovnih radova u sezoni do nedovoljnog angažmana lokalne uprave. Uz to, hotelijeri, naglašava Šorić, traže i što skorije zakonsko rješavanja nagomilanih problema oko vlasništva nad zemljištem hotela što znatno opterećuje poslovanje, a od hrvatske Vlade za iduću sezonu očekuju i poticajne mjere za hotele, a ne samo za agencije i prijevoznike. U Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) su "umjereno zadovoljni" ovogodišnjom sezonom, nešto više financijskim prometom koji je bolji od lanjskog, jer su i cijene bile više, no i dalje su nezadovoljni obračunom PDV-a privatnim iznajmljivačima smještaja koji ugovorno surađuju sa agencijama. Predsjednik UHPA-e Ivan Pukšar pojašnjava kako se agencijama vrlo često pri tome obračunava PDV na bruto iznos pružene usluge, u što je uključen i onaj dio za koji PDV trebaju plaćati iznajmljivači. To agencijama znatno uvećava troškove poslovanja, stoga apeliraju na što skorije zakonsko rješavanje toga problema. Pukšar podsjeća i na potrebu razumne politike cijena i ulaganje u ponudu za iduću sezonu kako se ne bi dogodilo da Hrvatska opet bude skuplja od ostalih mediteranskih destinacija. "Nautički" turistički djelatnici okupljeni u Udruzi nautičkog turizma pri HGK također su zadovoljni ovogodišnjom sezonom, posebno porastom broja nautičara u 48 komercijalnih marina od 15 posto te plovila od 12 posto u odnosu na lani. Obzirom na porast turista i plovila, kao problem predsjednik Udruženja Ivan Soža ističe nedostatak kapaciteta u marinama, posebno vezova na otocima, što se može riješiti jedino izgradnjom novih. Pri tome, napominje, izgradnja treba biti strogo kontrolirana kako se ne bi narušila ekološka ravnoteža. Iako je ove godine, kako napominje Soža, pojačana kontrola chartera/iznajmljivanja plovila (trenutno postoji takvih dvije tisuće registriranih plovila) ipak je još prisutno iznajmljivanje na crno, kao i tzv. sivo ronjenje. Stoga to treba što prije zakonski regulirati. I ta udruga, kao i ostale, drži da bi se PDV za cijeli turizam u Hrvatskoj trebao spustiti na 6 posto. 9. SAJMOVI NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU OTVOREN 29. SAJAM AMBIENTA Uz sudjelovanje 604 izlagača iz 27 zemalja na Zagrebačkom velesajmu u srijedu je otvoren 29. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije - Ambienta. Otvarajući sajam predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić naglasio je da će hrvatsku drvno-prerađivačku industriju na putove konjunkture i konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu vratiti rješenja pronađena promišljenom politikom, a za početak je neophodno jasno definirati odnose šumarstva, primarne i finalne proizvodnje. Unatoč svih gospodarskih poteškoća s kojima je suočena domaća drvna industrija i industrija namještaja Ambienta i dalje bilježi uzlazni trend, kako u broju izlagača, tako i u veličini izložbene površine, istaknuo je direktor Zagrebačkog velesajma Davorin Spevec. Tako je Ambienta ove je godine na ZV-u okupila 255 domaćih i 349 inozemnih izlagača iz 27 zemalja, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja porast od 13 posto, dok je izložbena površina povećana za 7 posto, na 32.000 četvornih metara. OTVOREN SAJAM "AGROZEMLJA" Osmi Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ekologije, lova, ribolova i seoskog turizma "Agrozemlja" otvoren je u četvrtak u Bizovačkim toplicama. Do 21. listopada oko 200 domaćih i inozemnih izlagača na sajmu će predstaviti svoje proizvode, te tehnologije i usluge za suvremeno poljoprivredno gospodarstvo, a središnja je tema - proizvodnja povrća i mogućnosti njezina razvoja. Otvarajući "Agrozemlju", ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić rekao je da je reforma poljoprivrede nužna kako bi domaći proizvođač bio spreman za konkurenciju na međunarodnom tržištu. Osnova je za reformu upisnik poljoprivrednih proizvođača, koji će predstavljati jedinstvenu bazu podataka o poljoprivrednim gospodarstvima, a bit će važan i za suzbijanje "sive ekonomije", rekao je. Jedna će od novina, koje će reforma donijeti, biti i tržišno- informacijski sustav kojim se "poljoprivrednicima želi pružiti pravodobne informacije o tržištu proizvoda i tako poboljšati samu trgovinu", rekao je Pankretić. NAJAVLJEN KONGRES "HOTEL & TOURISM 2002" Međunarodni kongres "Hotel & Tourism 2002" održat će se u Opatiji, u organizaciji tamošnjeg Fakulteta za turistički i hotelski menadžement, od 23. do 26. listopada, najavila je u srijedu na konferenciji za novinstvo predsjednica organizacijskog odbora tog kongresa Ivanka Avelini Holjevac. Taj će se bijenalni kongres održati po 16. put, a tema će biti kadrovi, kultura i kvaliteta u turizmu i ugostiteljskoj industriji. Ivanka Avelini Holjevac rekla je da će na kongresu biti predstavljeno 60 referata, a sudionici će biti uglavnom s područja srednje i istočne Europe. HRVATSKI INOVATORI USPJEŠNI NA BRITANSKOM SAJMU INOVACIJA Hrvatski inovatori uspješno su predstavili 11 inovacija i novih proizvoda na Britanskom sajmu inovacija koji je prošlog tjedna održan u Londonu, a za svoje su inovacije dobili i nekoliko posebnih priznanja, izvijestili su iz Saveza inovatora Zagreba (SIZ). Ovogodišnji Britanski sajam inovacija, jedan od najvećih međunarodnih sajmova toga tipa, održavao se od 10. do 13. listopada, a nastup hrvatskih inovatora omogućili su Hrvatski savez inovatora, zagrebački Savez te Savez inovatora Primorsko- goranske županije.