BBC-15. X. 2002. TISAK

e/financije BRITANSKI RADIO - BBC 15. X. 2002. Tisak The Times piše da problem koji napadaj na Baliju zadaje Bushu leži u tome što pokazuje da se rat protiv terorizma ne može lako svesti na imenovane zločince poput Osame bin Ladena i Saddama Huseina. Usprkos žurbi i u Indoneziji i u Washingtonu da se krvoproliće pripiše onima koji se već nalaze na crnom popisu Bushove uprave, napadaj ocrtava složenost i zemljopisnu širinu problema koji je sam Bush definirao. Pokušaj da se napadaj na Baliju gurne u inače širok koš rata protiv Al-Kaide je opasan; to je pretvaranje da je rat protiv terorizma jednostavna, iako duga, kampanja protiv meta koje je lako imenovati i njihovih jasno definiranih ciljeva, piše Times. The Guardian upozorava da nitko nije siguran je li napadaj na Baliju bio Al-Kaidina operacija, čak ni postoji li uopće nešto poput "Al- Kaidine operacije". To je samo razlog više zašto Al-Kaida predstavlja tako moćnog neprijatelja: ona nije organizacija u zapadnom smislu. Ona može biti samo ideja koja nadahnjuje i koja se brzo širi islamskim svijetom, piše list. Isti list pokušava odgovoriti na pitanje zašto se tako mnogo irskih građana - zemlje koja toliko duguje Europskoj uniji - protivi Sporazumu iz Nice. Najvažniji čimbenik jest nepovjerenje prema Europskoj uniji koje postoji u Irskoj a i šire. Ono se očituje kroz bijes zbog pravila koja nameće jedna daleka i netransparentna elita kao i u potpunom neuspjehu Europske unije da stvori bilo kakav osjećaj emocionalne ili kulturne lojalnosti kod svojih građana. Na kraju krajeva, tko sebe smatra prije svega Europljaninom a ne Ircem, Britancem, Španjolcem? Ovo je nezadovoljstvo proizvelo negativan rezultat na referendumu prošloga lipnja i navest će tisuće Iraca da opet zaokruže "ne". Kakav god bio rezultat, budućnost ostaje nesigurna jer Europska unija nije uspjela zadobiti povjerenje svojih građana, piše The Guardian. The Financial Times ocjenjuje da će rezultati predsjedničkih izbora imati ozbiljne posljedice po Srbiju i cijelu bivšu Jugoslaviju. Odaziv od 45% birača odražava široko rasprostranjenu apatiju biračkoga tijela. Glasači su razočarani trajnim siromaštvom i gospodarskim poteškoćama koje je nametnuo gospodin Đinđić u ime reformi. Iako su nekada uživali najviši standard u istočnom bloku, Srbi se suočavaju s drugim desetljećem siromaštva, piše The Financial Times. (BBC)