SVJETSKA BANKA DONIRALA RH 5 MILIJUNA DOLARA ZA OČUVANJE KRŠA

ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Svjetska banka donirala je danas Hrvatskoj pet milijuna američkih dolara za program očuvanja ekoloških sustava na kršu, čime će se ne samo zaštiti priroda već i potaknuti gospodarski razvoj u Lici i Gorskom kotaru, a ta donacija ujedno je do sada najveća donacija stranih institucija RH. #L# Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević izrazio je zadovoljstvo što danas počinje ostvarenje projekta očuvanja krških eko-sustava u Hrvatskoj i poticanja zapošljavanja lokalnog stanovništva u skladu s održivim razvitkom kraja, kojeg s pet milijuna dolara financira Fond za globalni okoliš (GEF) putem Svjetske banke, te hrvatska Vlada s dodatnih tri milijuna dolara. Istaknuo je da je to do sada najveća donacija za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Projekt će se ostvariti na prostoru od osam tisuća četvornih kilometara u Lici i Gorskom kotaru, na području krša osobito osjetljivom i važnom za Hrvatsku ali i u svjetskim razmjerima, na kojem se nalaze mnoge endemske vrste uz visoku razinu biološke i krajobrazne raznolikosti, te znatnim zalihama pitke vode. Na tom se prostoru nalaze i četiri nacionalna parka - Plitvice, Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit te park prirode Velebit. Na području zaštite prirode to je jedan od najvažnijih projekata, a glavni mu je cilj zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, ali i osposobljavanje lokalnog stanovništva za obavljanje gospodarskih aktivnosti (tradicionalni obrti, ekološka proizvodnja hrane i turizam...) koje su u skladu s održivim razvitkom tog kraja. Lokalno stanovništvo koje je zainteresirano za poduzetničke pothvate imat će na raspolaganju donacijska sredstva od 2000, 10.000 ili 25.000 dolara po svakom projektu, istaknuo je Kovačević. Direktor Odjela Svjetske banke za južnu i srednju Europu Andrew Vorkink izjavio je da je to vrlo važan projekt za Hrvatsku, i to ne samo za zaštitu okoliša već i za razvoj hrvatskog gospodarstva. Rekao je da ta donacija Svjetske banke udvostručuje dosadašnje darovnice koje su kroz zadnjih deset godina dane Hrvatskoj. Rekao je da projekt ima dva važna aspekta, predstavlja "brak između prirode i gospodarskog razvoja kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva koji će se odvijati na održivi način u jednom od najsiromašnijih hrvatskih krajeva". Vorkink je naglasio da je "okoliš u Hrvatskoj dragulj u kruni Hrvatske i njezinog naroda" te da u usporedbi s Austrijom koja je znatno veća od Hrvatske, Hrvatska ima dvostruko više prirodnih vrsta. "Hrvatska je blagoslovljena jednim od najljepših prirodnih ljepota na svijetu, i zato je važna vizija ljudi u Hrvatskoj kako da u budućnosti zaštite to prirodno bogatstvo", istaknuo je. Naveo je i da je taj projekt primjer dobre suradnje Hrvatske s međunarodnom zajednicom. Važnim je ocijenio da se iskustva stečena ovim projektom uključe u budući prošireni projekt zaštite vode priobalnog područja od onečišćenja koji obuhvaća područje od Istre do južne Dalmacije, vrijedan 250 milijuna dolara, od kojih Svjetska banka Hrvatskoj daje zajam od sto milijuna dolara. Odgovarajući na novinski upit je li taj projekt u koliziji s genetski modificiranom hranom (GMO), Kovačević je rekao da provedba tog projekta ne uključuje mogućnost uzgoja GMO, a Vlada će uskoro kroz tri zakona regulirati GMO. Vorkink je izjavio da Svjetska banka nema globalnu poziciju prema GMO-u, regulira ga WTO i FAO i da svaka zemlja članica ima mogućnost zauzeti svoj stav, a u ovom projektu GMO uopće ne postoji. (Hina) bma az