AU 14. X. DS: AL-QA'IDA SE VRAĆA NA POZORNICU

AUSTRIJA DER STANDARD 14. X. 2002. Povratak Al-Qa'ide "Budućnost bi, dakle, mogla izgledati ovako: gdjegod i u kojoj se god funkciji (kao turisti, poslovni ljudi, članovi posade - kao što je bio slučaj s mornarima na francuskom tankeru kod Jemena - vojnici) ljudi sa Zapada (kojem pripada i Australija) nađu u islamskom svijetu, morat će računati na mogućnost da postanu metom. A to je još bezazlenija perspektiva. Najavu one strašnije - naime, da ti ljudi više nisu sigurni ni u vlastitim državama - vidjeli smo 11. rujna 2001. Nakon toga objavljen je rat teroru, čiji je rezultat tek mjestimično poboljšanje sigurnosti u Prvom svijetu (i u Afganistanu - takoreći u funkciji nusproizvoda) i opće pogoršanje u velikom ostatku svijeta. Uzroke takvog razvoja događaja moguće je objasniti na dva načina: prvo, moguće je ograničiti se na konstataciju da korijen svega zla leži u preživljavanju nekoliko visoko rangiranih pripadnika Al- Qa'ide i brojnih običnih ali možda dobro obučenih boraca (kao što Izrael vjeruje da će se eliminacijom posljednjeg aktivista Hamasa u pojasu Gaze problem palestinskog nasilja riješiti sam od sebe). No, moguće je i uvidjeti da opisani ostaci Al-Qa'ide slave povratak na svjetsku pozornicu samo zato što je potpora njihovoj smušenoj i zločinačkoj borbi protekle godine više ojačala nego oslabila - kao što naznačuju napadi u Jemenu, Kuvajtu a možda i sada na Baliju. Ovo što upravo ponovno izlazi na površinu nije čak nužno ni sama Al- Qa'ida ali u svakom slučaju treba biti pripisano njezinom okruženju. U tom kontekstu važnu ulogu na obje strane - onoj zapadnoj i onoj islamskoj - igra rasprava o ratu protiv Iraka. Doduše, prilično je izvjesno da je očev nedovršeni 'posao' bio uključen u program Georgea Busha već na samom početku mandata: suprotno mišljenju mnogih, tema Iraka vjerojatno ne služi samo svraćanju pozornosti s unutarpoličkih problema uoči izbora za Kongres, koji će biti održani u studenom ove godine. No, istodobno je očigledno da na Bushovu politiku prema Iraku ne utječe samo 11. rujna, koji je u Sjedinjenim Državama ostavio dubok osjećaj ugroženosti, već i trenutni ishod rata protiv terora: godinu dana nakon napada Al-Qa'ida i dalje ostaje neodređena, zapravo neshvatljiva prijetnja; Osama Bin Laden, utjelovljenje zla, nestao je dok je njegov 'mozak' Ayman al-Zawahiri živ - nitko ne zna kako je preživio ni gdje se nalazi - a činjenica da se nije pokazao na posljednjoj video-snimci koja je doprla do javnosti podrazumijeva da nije poznato čak ni kako danas izgleda. Iračka pak prijetnja ima samo jedno lice i moguće ju je zemljopisno identificirati - riječ je o Sadamu Huseinu i Iraku. Muslimani i muslimanke u cijelom svijetu osjećaju danas na svojoj koži da Sadam Husein za Sjedinjene Države predstavlja nešto više no što de facto jest i što de facto zatupa. Odjednom se nakana Washingtona da krene u akciju protiv okrutnog diktatora, za kojim nitko neće pustiti suze osim njegove plaćene pratnje, odnosi i na njih. Takav pak odnos jača potporu Al-Qa'idi: nije li Osama Bin Laden, između ostalog, naveo i patnje jadnih Iračana - koje SAD sada žele još i uvećati - kao jedan od razloga za napade od 11. rujna? Ne izjavljuje li Zawahiri na video-snimci da cilj Amerikanaca daleko premašuje Irak? Doduše, i sami bi islamisti na potezu od Alžira preko Egipta, Saudijske Arabije i Pakistana do Indonezije najradije digli u zrak režime u svojim zemljama - ali svjedočiti njihovom padu u okviru velikog američkog plana drugi je par rukava. Najsmješnije je što svojim napadima i posljedičnim zaoštavanjem prijetnje idu na ruku onoj frakciji u Sjedinjenim Državama, koja se prepušta pogrešnom uvjerenju da sigurnost i mir u svijetu može postići samo ratom", upozorava na kraju komentara Gudrun Harrer.