SKV: SVIJET U 21.00 SAT

ZAGREB, 11. listopada (Hina) ZAGREB - Hrvatski premijer Ivica Račan izrazio je u petak uvjerenje da je moguće pronaći rješenje koje će zadovoljiti sve strane u sporu u slučaju Bobetko. "Mislim da je moguće naći rješenje koji će zaštiti dignitet Haaškog suda i interes Hrvatske, ali i samog optuženika Janka Bobetka. Radimo u tom pravcu i još uvijek nisam pesimist", rekao je Račan na konferenciji za novinare. Račan je u petak primio izaslanstvo Europske unije, koje mu je predalo demarš u kojem je EU izrazila snažnu potporu radu ICTY-a te odlučnost međunarodne zajednice da se svi optuženi za ratni zločin privedu pravdi. Premijer Račan je rekao da ne treba previše dramatizirati činjenicu što je Haaško tužiteljstvo ocijenilo da Hrvatska nema osnove za interlokutornu žalbu na odluku suca o izdavanju uhidbenog naloga za generala Bobetka. Pojasnio je da je Tužiteljstvo jedan od subjekata pred Haaškim sudom i da nije važno što misli tužiteljstvo nego Sud. Premijer Račan je poručio da Vlada kojoj je on na čelu neće voditi Hrvatsku prema sankcijama. ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula primio je u petak akreditirane veleposlanike u Republici Hrvatskoj država izvan Europske unije kao i država koje su pod jurisdikcijom ICTY, koje je izvijestio o trenutnim događajima i aktivnostima Vlade RH u svezi s optužnicom protiv generala Janka Bobetka, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ministar Picula je u uvodu rekao da Vlada Republike Hrvatske razumije i uzima vrlo ozbiljno Zaključke Vijeća ministara Europske unije od 30. rujna kao i druge reakcije međunarodne zajednice, glede nastavka suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom i Haagu i posebno u slučaju generala Janka Bobetka. Vlada RH, naglasio je Picula, ostaje na stajalištu da se suradnja s ICTY-em nastavlja, da nema zaokreta u vanjskoj politici Republike Hrvatske, te da postupci Vlade ne bi trebali ugroziti dinamiku približavanja Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u. DEN HAAG - Haško tužiteljstvo drži da Žalbeno vijeće Haškog suda ne može razmatrati žalbu na odluku suca o izdavanju uhidbenog naloga, kao i da Hrvatska nema osnova za podnošenje takve žalbe, navodi se u odgovoru tužiteljstva objavljenom u petak poslijepodne u sjedištu Haškog suda. "Tužiteljstvo drži da Statut i Pravila Tribunala ne prenose na Žalbeno vijeće nadležnost za saslušavanje žalbe na odluku predraspravnog suca ovog Suda o izdavanju naloga za uhićenje i naloga za predaju. U dodatku, RH u svakom slučaju nema osnova za podnošenje takve žalbe pred Žalbenim vijećem", navodi se u odgovoru glavne haške tužiteljice Carle del Ponte dostavljenom Žalbenom vijeću 10. listopada, a objavljenom u petak. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u petak je u New Yorku odlučilo o "zadnjem produljenju" misije vojnih promatrača na Prevlaci (UNMOP) do 15. prosinca ove godine. U jednoglasno usvojenoj rezoluciji kaže se da Vijeće "ovlašćuje UNMOP da nastavi nadzirati demilitarizirano područje poluotoka Prevlake u posljednjem produljenju svojega mandata do 15. prosinca 2002. godine". Vijeće također od glavnog tajnika UN-a Kofija Annana traži da obavi pripreme za okončanje rada vojnih promatrača "postupno smanjujući njihov broj" do isteka mandata, u skaldu sa "stabilnim i mirnim stanjem" na terenu i s obzirom na normalizaciju odnosa Hrvatske i SRJ. NEW YORK - Današnja rezolucija Vijeća sigurnosti potpuno je jasna i nedvosmislena da UNMOP mora napustiti Prevlaku do 15. prosinca a s postupnim povlačenjem počinju odmah, kazao je u petak za Hinu hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović. "Prvi put od samostalnosti, Hrvatska će ostvariti punu kontrolu nad cjelokupnim svojim teritorijem", napomenuo je Šimonović i dodao da ovime prestaje razdoblje "osporavanja hrvatskih granica". Po njegovu mišljenju, uspješni završetak mandata UNMOP-a otvara nove izglede Hrvatskoj za uključivanje u NATO i EU. "Privremeni prijelazni režim, koji će se početi primjenjivati prestankom mandata UNMOP-a, otklanja svaki strah od ma kakve nestabilnosti (...) on počiva na načelu punog poštivanja međunarodnih granica i odražava želju za olakšanjem života, komunikacija i nesmetane gospodarske djelatnosti (...) uz istodobno zadovoljavanje sigurnosnih potreba, vodeći računa o posebnim potrebama svake od država", kazao je Šimonović. Skori posjet glavnog tajnika Kofija Annana Hrvatskoj, u drugoj polovici studenoga, bit će prilika za zahvalu na ukupnom doprinosu UN-a uspostavi mira i sigurnosti u Hrvatskoj, rekao je Šimonović. WASHINGTON - Na američkoj je strani da odluči o traženju da se Zvonka Bušića preda Hrvatskoj na izdržavanje ostatka zatvorske kazne, kazao je u petak za Hinu hrvatski veleposlanik u SAD Ivan Grdešić. "Rješavanje tog pitanja, sa željom da se pomogne obitelji, jedan je od prioriteta rada Veleposlanstva", napomenuo je i dodao da je s hrvatske strane poduzeto sve što se moglo i trebalo. Bušić je inače u redovnom kontaktu s hrvatskim veleposlanstvom u Washingtonu i konzularni djelatnici ga redovito posjećuju. U američkom zatvoru je već 26 godina, osuđen zbog otmice putničkog zrakoplova i pogibije policajca koji je na newyorškoj željezničkoj stanici pokušao ukloniti postavljenu eksplozivnu napravu. WASHINGTON - Posljednja žrtva washingtonskog serijskog ubojice- snajperista je crnac srednjih godina koji se u petak ujutro zatekao na benzinskoj crpki kod Fredercksburga u američkoj saveznoj državi Virginiji, niti trideset kilometara južno od Washingtona. Howard Smith, šerif u Spotsylvaniji rekao je da je taj neimenovani čovjek, ustrijeljen jednim hicem, umro na putu za bolnicu. Kao i u ranijim zločinima "washingtonskog snajperista", žrtva je odabrana nasumce dok je na benzinskoj crpki uz jednu od glavnih prometnica kupovao gorivo. Ubojstvo se dogodilo oko 09.30 sati po mjesnom vremenu, a neposredno uz ubijenoga koji je stajao uz crpku, u automobilu je sjedila njegova žena. Policija prvi put kaže da ima podrobne izjave brojnih očevidaca, ali skoro trosatna blokada i pomni pregled nisu donijeli rezultata. HELSINKI - Pet je osoba izgubilo život, a 30 ih je ranjeno u petak u eksploziji u trgovačkom centru na periferiji Helsinkija, objavila je policija. Policija je priopćila da je prerano govoriti o uzrocima eksplozije, a mogućnost podmetnute bombe zasad nije isključena. Neki su finski mediji objavili da je uzrok nesreće neispravna plinska instalacija. WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush rekao je u petak, nakon što je Kongres usvojio rezoluciju kojom mu odobrava uporabu sile protiv Iraka, da Sjedinjene Države "govore jednim glasom" u pokušajima da uvjere svijet da prisili Irak da se razoruža. "Kongres je odaslao jasnu poruku međunarodnoj zajednici i Vijeću sigurnosti UN-a", rekao je Bush. "Saddam Hussein i njegov nezakoniti režim predstavljaju ozbiljnu prijetnju regiji, svijetu i Sjedinjenim Državama", rekao je. "Nedjelovanje nije opcija, razoružanje je nužnost", rekao je. BERLIN - Odgovor na pitanje hoće li biti rata ili mira u Iraku u rukama je iračkog predsjednika Saddama Husseina unatoč rezoluciji američkog Kongresa kojom je odobren rat, rekao je u petak visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. "Još uvijek postoje izgledi da će rat biti izbjegnut, ali to ovisi o Saddamu Husseinu", rekao je Solana novinarima nakon sastanka s njemačkim ministrom vanjskih poslova Joschkom Fischerom. Zauzeo se i za donošenje nove rezolucije VS UN-a o Iraku, koju traže SAD. NEW YORK - Iračka vlada želi da se "inspektori za razoružanje vrate što prije" u Irak, izjavio je u petak irački veleposlanik u Ujedinjenim Narodima Mohammed Aldouri. Aldouri je naveo da je iračka vlada odgovorila na pismo koje joj je u utorak uputio Hans Blix, šef UN-ovih inspektora za razoružanje. "Vjerujemo da je naš odgovor pozitivan", izjavio je irački diplomat. "Želimo što raniji dolazak inspektora u Irak", dodao je on. BEJRUT - Zamjenik iračkoga premijera Tarik Aziz u petak je rekao da je njegova zemlja spremna za mogući napad jer je američki predsjednik George W. Bush dobio od kongresa mandat za eventualni udar na Irak. "Nisam iznenađen tom odlukom", rekao je Aziz novinarima nakon susreta s libanonoskim predsjednikom Emileom Lahoudom. "Mi ne određujemo tajming, ali dogodi li se to i za jedan sat, mi smo spremni", rekao je. PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio je u petak da "treba učiniti sve kako bi proširenje Europske unije uspjelo". Chirac je to kazao tijekom susreta s češkim premijerom Vladimirom Špidlom. "Moramo učiniti sve kako bi uspjelo širenje i znati se suočiti s izazovima koje ono predstavlja za zemlje članice kao i za kandidate", rekao je Chirac. Europska komisija ovog je tjedna službeno predložila da u EU 2004. uđe deset zemalja kandidata - Poljska, Češka Republika, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Litva, Latvija, Estonija, Malta i Cipar. Turskoj, najvećem kandidatu, nije ponuđen ni datum za početak pregovora o pristupu. Konačna odluka bit će donesena na europskom summitu u Kopenhagenu 12. i 13. prosinca. DEN HAAG - Žalbeno vijeće Haškog suda odobrilo je tužiteljstvu još tri mjeseca za analizu novih milijun i pol stranica materijala koje je tužiteljstvo, u međuvremenu, dobilo iz arhiva Hrvatske i BiH, objavljeno je u petak na statusnoj konferenciji održanoj u predmetu "Kordić-Čerkez". Tim se rokom žalbeni predmet protegnuo u iduću godinu, kada se najranije može održati rasprava, prvo o eventualnom uvođenju novih dokaza, a zatim i o samoj žalbi na presudu. WASHINGTON- Dodjela Nobelove nagrade za mir bivšem američkom predsjedniku Jimmyu Carteru izazvala je u petak odobravanje širom svijeta. Glasnogovornik Bijele Kuće Ari Fleischer ocijenio je da je to "veliki dan za Jimmyja Cartera". Dodao je da je nekadašnjem američkom predsjedniku, koji je tu dužnost obnašao od 1977. do 1981. u telefonskom razgovoru čestitao sadašnji predsjednik George W. Bush. I bivši demokratski predsjednik Sjedinjenih Država Bill Clinton izrazio je zadovoljstvo dodjelom Nobelove nagrade 2002. za mir Jimmyju Carteru, ocijenivši da "je nitko nije dostojniji". Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan rekao je da je "oduševljen" što je bivši američki predsjednik Carter dobio Nobelovu nagradu za mir i čestitao mu je telefonski, objavio je Annanov glasnogovornik. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi iskazao je duboko poštovanje novom dobitniku Nobelove nagrade za mir, pozdravivši posebice ulogu koju je Carter odigrao u postizanju primirja u Bosni i Hercegovini 1995. godine. Njemački kancelar Gerhard Schroeder također je pozdravio dodjelu Nobelove nagrade za mir Jimmyju Carteru. WASHINGTON - Predsjednik Bush je pozdravio u petak pomoć koju je Njemačka pružila u Afganistanu, posebice u osnovanju policijskih snaga u toj zemlji. U svom govoru na otvorenju konferencije u Wahingtonu o humanitarnoj pomoći u Afganistanu, Bush je izjavio da "Njemačka pomaže i postavljanjem policijske snage". Odnosi između Washingtona i Berlina su se posljednjih tjedana zategnuli jer Bushova administracija drži da je socijal- demokratski kancelar Gerhard Schroeder koristio anti-američke teme u svojoj izbornoj kampanji. George Bush nije poslao telegram kojim bi Schroederu čestitao nakon njegovog ponovnog izbora krajem rujna. SARAJEVO - U Srebrenici je u petak obilježen početak radova na izradnji spomen obilježja Bošnjacima ubijenim 1995. godine kada su postrojbe bosanskih Srba okupirale to područje likvidiravši pri tom najmanje osam tisuća ljudi. Ceremoniji tijekom koje je predstavljeno i idejno rješenje budućeg spomenika te groblja nazočni su bili visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown, američki veleposlanik u Sarajevu Clifford Bond i reis islamske zajednice Mustafa efendija Cerić. Izražavajući još jednom solidarnost cijele međunarodne zajednice sa žrtvama srebreničke tragedije i obiteljima koje još tragaju za posmrtnim ostacima svojih najdražih Ashdown je istaknuo kako početak izgradnje spomenika u Srebrenici predstavlja još jedan izraz odlučnosti da se ovakvi događaji nikada više ne ponove i ne zaborave. SARAJEVO - Vojnici SFOR-a u petak su otpočeli nenajavljenu ispekciju tvornice Orao u Bijeljini u Republici Srpskoj, potvrdio je SFOR. SFOR je, među ostalim, nadležan nadgledati oružje, njegove dijelove, skladištenje i proizvodnju na teritoriju BiH. Početkom ove godine pojavila su se američka izvješća da tvornica Orao krši rezolucije UN-a o Iraku, ali istraga bosanskohercegovačkih vlasti nije potvrdila takve navode. Ova inspekcija nije povezana s tim događajem, već se radi o rutinskom i redovitom pregledu, obznanio je SFOR. BEOGRAD - Okrugli stol o temi "Pravne prepreke u normalizaciji odnosa između Hrvatske i Jugoslavije", počeo je u petak u Beogradu u organizaciji Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije i Splitske grupe Udruge za tranziciju ka demokraciji. Na početku rada okruglog stola, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko, izrazila je očekivanje da će sudionici uputiti apel vladama obje zemlje za ubrzavanje normalizacije "jer je njihovo uključivanje u Europu njihov zajednički vanjskopolitički prioritet". WASHINGTON - Vrhovni sud SAD u petak će odlučiti prihvaća li tužbu Mirze Kahvedžića protiv Republike Hrvatske zbog ratnih zločina, genocida, etničkog čišćenja i terorizma, javlja Glas Amerike. Kahvedžić, izbjeglica iz BiH, tužio je Hrvatsku na okružnom sudu na Floridi tražeći naknadu od 24 milijuna dolara za osobno pretrpljenu štetu. Tvrdio je da su hrvatska vojska i paravojne postrojbe uništile svu njegovu imovinu u Odžaku. Tužba je na okružnom i prizivnom sudu odbačena na temelju imuniteta Hrvatske kao suverene države, pa se Kahvedžić obratio Vrhovnom sudu SAD. Američki odvjetnik Tomislav Kuzmanovich, koji u ovom sporu zastupa Hrvatsku, rekao je za Glas Amerike da se Hrvatska "odrekla početnog pojavljivanja pred Vrhovnim sudom". BUDIMPEŠTA - Dva putnička zrakoplova mađarske kompanije Malev, koji su letjeli za Pariz odnosno Zuerich, morali su se u petak nedugo nakon polijetanja vratiti u Budimpeštu zbog lažne dojave da su u njima podmetnute bombe, rekla je glasnogovornica kompanije. Zrakoplov na letu za Pariz sa 107 putnika i zrakopov za Zuerich sa 75 putnika vratili su se u Budimpeštu nakon što je kontrolni toranj primio anonimnu telefonsku dojavu da se u zrakoplovima nalaze bombe, rekla je. Zrakoplovi su pregledani nakon slijetanja i u njima nisu pronađene nikave eksplozivne naprave. SOFIJA - Bugarska policija je objavila u petak da je deaktivirala snažnu bombu u luci Ruse, na Dunavu, na pristaništu gdje su usidreni turistički brodovi. Bomba je sadržavala više od kilograma trotila. Policija je utvrdila da je fitilj bio napola izgoren, prenosi državni radio. Bugarska agencija BTA je objavila da je bombu u petak ujutro našla granična policija nakon što je brod krenuo iz luke Ruse prema Rumunjskoj sa 37 putnika. Luksuzni brod Balkan Princess pripada bugarskom brodovlasniku Vasilu Kanevu, navodi agencija. U nedjelju je trebao prevoziti veleposlanike i druge dužnosnike pozvane na festival vina. PARIZ - Francuska ministrica obrane Michele Alliot-Marie izjavila je u petak da je eksplozija na francuskom tankeru Limburg u blizini jemenske obale bila terorističko upozorenje. Francuski dužnosnici vjeruju da bi se ovaj slučaj mogao povezati s napadom na američki ratni brod USS Cole u jemenskoj luci Aden u listopadu 2000. godine. Rezultati istrage francuskih, američkih i jemenskih stručnjaka ukazuju da je eksplozija bila posljedica napada. Jedan od članova posade, bugarski državljanin, poginuo je u od posljedica eksplozije koja se zbila prije pet dana, u trenutku kada je tanker bio u blizini jemenske obale. TEHERAN - Oko 10.000 stanovnika Teherana demonstriralo je u petak nakon muslimanske tjedne molitve, zapalivši izraelsku i američku zastavu kako bi ukazali na "zločine koje protiv Palestinaca čini Izrael uz podršku Sjedinjenih Država". Odgovorivši na poziv konzervativaca, demonstranti su stigli na Trg Palestine s palestinskim zastavama skandirajući "smrt Izraelu, smrt Sjedinjenim Državama", "Izrael ubija, Amerika ga podržava". Na Trgu Palestine zapalili su američku i izraelsku zastavu. MILANO - Talijanska policija razbila je jednu ćeliju terorističke mreže al Qaede i uhitila četvoricu Tunižana koji su navodno planirali napade na mete u Europi, rekao je u petak jedan pravosudni izvor. Na Malti je uhićen još jedan Tunižanin, a šesti osumnjičenik iz Libije u britanskom je pritvoru, rekao je izvor. Sedmi osumnjičeni Tunižanin u bijegu je, rekao je. Policija je snimila telefonske razgovore u kojima osumnjičenici dogovaraju kupovinu eksploziva, a jedan je spomenuo i "tisuće mrtvih u podzemnoj željeznici", no nije jasno gdje su planirali napad, rekao je izvor. LONDON - Indijski premijer Atal Behari Vajpayee sastat će se u subotu sa svojim britanskim kolegom Tonyjem Blairom blizu Londona kako bi razgovarali o "međunarodnoj terorističkoj prijetnji", objavilo je u petak veleposlanstvo Indije. Vajpayeeov posjet Velikoj Britaniji posljednja je etapa puta tijekom kojeg je posjetio Cipar i Kopenhagen gdje se u četvrtak održao summit Indija-Europska unija. Pod temom "međunarodnog terorizma", rekao je jedan indijski dužnosnik u Lonodnu, Vajpayee i Blair će tijekom susreta razgovarati o upadima boraca muslimanske gerile iz dijela Kašmira koji je pod pakistanskom kontrolom u indijski dio. KOPENHAGEN - Dansko predsjedništvo Europske unije pozvalo je u petak Pakistan da pokuša prekinuti napade militanata na susjednu Indiju. "Jači pakistanski napori na okončanju prekograničnog terorizma olakšali bi dijalog", rekao je danski premijer Anders Fogh Rasmussen na zajedničkoj novinskoj konferenciji s indijskim kolegom Atalom Beharijem Vajpayeeom. EU i Indija nisu u četvrtak, nakon trećeg međusobnog summita, uspjele dogovoriti tekst konačne zajedničke izjave o Kašmiru. EU je umjesto toga od Indije zatražila da poboljša odnose s Pakistanom i pozvala na suzdržanost. MOSKVA - Rusija je osudila u petak palestinski samoubilački atentat u predgrađu Tel-Aviva u kojem je život, osim počinitelja, izgubila jedna Izraelka i pozvala je Izraelce i Palestince da obnove politički proces. "Palestinci moraju prekinuti sve pokušaje ekstremista da destabiliziraju stanje terorističkim djelovanjem i Izrael mora povući svoje postrojbe iz palestinskih gradova i stvoriti uvjete za uspostavu palestinske uprave da bi se ona mogla boriti protiv terorizma", ocijenilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju. "Te mjere će biti učinkovite ako budu dio konteksta potrage za političkim rješenjem četvorke međunarodnih posrednika (UN, EU, SAD, Rusija), zaključuje se u priopćenju. (Hina) maš