ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Posljednje istupe čelnika HSS-a oko procesa privatizacije visoki izvori u SDP-u ocjenjuju pokušajima da HSS popuni neka prazna mjesta, kao što je mjesto predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju
(HFP).
ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Posljednje istupe čelnika HSS-a oko
procesa privatizacije visoki izvori u SDP-u ocjenjuju pokušajima
da HSS popuni neka prazna mjesta, kao što je mjesto predsjednika
Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP).#L#
HSS pokušava instalirati neke svoje kadrove, preuzeti neke
pozicije, kaže visoki dužnosnik SDP-a i to tumači željom HSS-a za
kadrovskim popunama. Stranačka 'prepucavanja' o pitanjima
privatizacije i kadrova izvori iz SDP-a smatraju štetnim, jer se to
u javnosti može tumačiti i kao svađa među koalicijskim partnerima.
Kako je najavljeno, o pitanjima daljeg tijeka privatizacije
vodstva SDP-a i HSS-a razgovarat će idući tjedan.
Sredinom ovog tjedna predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, nakon
sjednice Predsjedništva stranke, izjavio je, kako su prenijeli
mediji, da se HSS zauzima za transparentniju privatizaciju od
dosadašnje te da "HSS neće dopustiti da pojedinci iz SDP-a
samovoljno vode privatizaciju".
Mjesto predsjednika HFP-a upražnjeno je od proljeća ove godine,
nakon što je tadašnji predsjednik Hrvoje Vojković preuzeo dužnost
ministra gospodarstva. Od tada cjelokupni posao vodi zamjenik
predsjednika Krešimir Starčević, a odluke donosi Upravni odbor
HFP-a u kojem su članovi Vlade, a na čelu je potpredsjednik Vlade
Slavko Linić.
Na tvrdnje da se privatizacija u Hrvatskoj ne odvija transparentno,
jučer je reagirao i HFP, a i iz vrha SDP-a takve tvrdnje demantiraju
podacima o obavljenim privatizacijama od 2000.
Iz HFP-a navode da se državni portfelj privatizira po modelima koji
su otvoreni svakom nadzoru i koji onemogućavaju vraćanje državi već
jednom privatiziranih paketa.
Po podacima HFP-a, u protekle dvije i pol godine, od 2000. do danas,
u Hrvatskoj je javnim prikupljanjem ponuda prodano 31 trgovačko
društvo, nominalne vrijednosti nešto veće od milijardu kuna, za
koje je postignuta cijena od 506 milijuna kuna. Pritom su se kupci
obvezali preuzeti obveze društava prema državi, u ukupnom iznosu od
153 milijuna kuna.
Prodajom na Zagrebačkoj burzi za gotovinu prodano je dionica i
udjela 411 dioničkih društava, čija je nominalna vrijednost 805
milijuna kuna, a za koje je postignuta cijena od 46 milijuna kuna.
Tomu treba pribrojiti i prodaje na Varaždinskoj burzi za prava
odnosno izmirenje duga izvođačima radova, na kojoj je za 444
društva nominalne vrijednosti 1,9 milijardi kuna, postignuta
cijena od 470 milijuna kuna.
Iz krugova u vrhu SDP-a također ističu da je dobar dio od 31 prodane
tvrtke putem javnog natječaja iz portfelja Državne agencije za
sanaciju banaka (DAB), koja na tu prodaju treba dati suglasnost.
Tomu dodaju da su krupniji privatizacijski procesi vezani upravo za
prodaju banaka o čemu odluku donosi DAB, na čijem je čelu upravo
HSS-ovac (Marijan Marinko Filipović).
Uz čelno mjesto u DAB-u, HSS ima i čelnog čovjeka na mjestu
predsjednika Komisije za vrijednosne papire (Miljenko Fičor).
No, bez obzira na to, u vrhu SDP-a nisu izričito protiv da na čelo
HFP-a dođe, kako se često spominje u medijima, Ante Markov,
saborski zastupnik HSS-a.
Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić nedavno je izjavio da HSS nikad
nije predlagao nekog svog člana za predsjednika HFP-a, ali da drži
da bi s obzirom na činjenično stanje to mjesto trebalo pripasti HSS-
u.
S druge pak strane, već je više puta iz izvora SDP-a rečeno kako se
posao u HFP-u kvalitetno obavlja, i bez prvog čovjeka, pa ne vide
razlog zašto to tako i dalje ne bi ostalo.
(Hina) bn/db ds