ZAGREB, 11. listopada (Hina)ZAGREB - Europska unija u petak je hrvatskoj vladi predala demarš u kojem je iskazala snažnu potporu radu Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije (ICTY) te odlučnost međunarodne zajednice
da se svi optuženi za ratni zločin privedu pravdi, priopćeno je iz vladina ureda za odnose s javnošću. Demarš predsjedniku Vlade RH Ivici Račanu predali su šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj, veleposlanik Jacques Wunenburger, grčki veleposlanik Dimitris Viduris i zamjenik veleposlanika Italije Giovanni Davoli. Sastanku je nazočio i ministar vanjskih poslova Tonino Picula, kaže se u priopćenju.DEN HAAG - Haško tužiteljstvo drži da Žalbeno vijeće Haškog suda ne može razmatrati žalbu na odluku suca o izdavanju uhidbenog naloga, kao i da Hrvatska nema osnova za podnošenje takve žalbe, navodi se u odgovoru tužiteljstva objavljenom u petak poslijepodne u sjedištu Haškog suda. "Tužiteljstvo drži da Statut i Pravila Tribunala ne prenose na Žalbeno vijeće nadležnost za saslušavanje žalbe na odluku predraspravnog suca ovog Suda o izdavanju naloga za uhićenje i naloga za predaju. U dodatku, RH u svakom slučaju nema osnova za podnošenje takve žalbe pred Žalbenim vijećem", navodi se u odgovoru glavne haške tužiteljice Carle del Ponte dostavljenom Žalbenom
ZAGREB, 11. listopada (Hina)
ZAGREB - Europska unija u petak je hrvatskoj vladi predala demarš u
kojem je iskazala snažnu potporu radu Međunarodnog kaznenog suda za
područje bivše Jugoslavije (ICTY) te odlučnost međunarodne
zajednice da se svi optuženi za ratni zločin privedu pravdi,
priopćeno je iz vladina ureda za odnose s javnošću. Demarš
predsjedniku Vlade RH Ivici Račanu predali su šef izaslanstva
Europske komisije u Hrvatskoj, veleposlanik Jacques Wunenburger,
grčki veleposlanik Dimitris Viduris i zamjenik veleposlanika
Italije Giovanni Davoli. Sastanku je nazočio i ministar vanjskih
poslova Tonino Picula, kaže se u priopćenju.
DEN HAAG - Haško tužiteljstvo drži da Žalbeno vijeće Haškog suda ne
može razmatrati žalbu na odluku suca o izdavanju uhidbenog naloga,
kao i da Hrvatska nema osnova za podnošenje takve žalbe, navodi se u
odgovoru tužiteljstva objavljenom u petak poslijepodne u sjedištu
Haškog suda. "Tužiteljstvo drži da Statut i Pravila Tribunala ne
prenose na Žalbeno vijeće nadležnost za saslušavanje žalbe na
odluku predraspravnog suca ovog Suda o izdavanju naloga za uhićenje
i naloga za predaju. U dodatku, RH u svakom slučaju nema osnova za
podnošenje takve žalbe pred Žalbenim vijećem", navodi se u odgovoru
glavne haške tužiteljice Carle del Ponte dostavljenom Žalbenom
vijeću 10. listopada, a objavljenom u petak.
ZAGREB - Hrvatska će dosljedno raditi na stvaranju demokratskog
društva i moderne vojske kompatibilne sa standardima NATO-a unatoč
specifičnoj situaciji u kojoj policiju i vojsku, nastale u ratu,
mora prevesti u mirnodopsko stanje, rekao je u petak u Zagrebu
potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac. On je to rekao u uvodnom
govoru kojim je počeo dvodnevni seminar "Učinkoviti nadzor sektora
sigurnosti" u organizaciji Instituita za međunarodne odnose (IMO)
iz Zagreba i Centra za europske sigurnosne studije (CESS) iz
Nizozemske. "Najteži zadatak je pronaći način kako ih prevesti iz
ratnog u mirnodopsko stanje, pri čemu smo više uspjeha imali s
policijom, dok nas reforma vojske tek očekuje", rekao je Tomac.
ZAVIDOVO - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da je
moguć dogovor o novoj rezoluciji UN-a kako bi se ojačao položaj
inspektora za razoružanje u Iraku, ističući ipak da ne postoje
dokazi za postojanje oružja za masovno uništenje u toj zemlji.
Iako se Kremlj i dalje protivi novoj rezoluciji UN-a o Iraku koja bi
obuhvaćala automatsku uporabu sile, Putin je nakon razgovora s
britanskim premijerom Tonyjem Blairom rekao da "treba uzeti u obzir
negativne aspekte koji okružuju rad inspektora u Iraku",
objašnjavajući time moguću potporu Rusije novoj rezoluciji.
WASHINGTON - Oba doma američkog Kongresa, u razmaku od nekoliko
sati u četvrtak su odlučila predsjedniku Georgeu W. Bushu
prepustiti potpunu slobodu odluke i djelovanja, narediti
jednostranu vojnu akciju protiv Iraka. U Predstavničkom domu ratne
ovlasti odobrilo mu je 296 kongresnika a u Senatu 77. Ovim drugima
trebalo je do iza ponoći da održe pripremljene govore i odbiju
nekoliko amandmana. Protiv je u oba doma glasovalo 162 kongresnika
od čega osam republikanaca.
BEJRUT - Zamjenik iračkoga premijera Tarik Aziz u petak je rekao da
je njegova zemlja spremna za mogući napad jer je američki
predsjednik George W. Bush dobio od kongresa mandat za eventualni
udar na Irak. "Nisam iznenađen tom odlukom", rekao je Aziz
novinarima nakon susreta s libanonoskim predsjednikom Emileom
Lahoudom. "Mi ne određujemo tajming, ali dogodi li se to i za jedan
sat, mi smo spremni", rekao je.
NEW YORK - Bijela kuća priprema plan postavljanja vojnih vlasti pod
američkim vodstvom uspije li Amerika svrgnuti Sadama Huseina s
vlasti u Iraku, objavio je u petak The New York Times riječi nekih
visokih vladinih dužnosnika. Taj plan predviđa i suđenje iračkim
čelnicima za ratne zločine te postupan prijelaz prema civilnim
vlastima, što bi moglo trajati mjesecima, a i godinama, piše The
Times. U početnoj fazi Irak bi vodio američki vojni zapovjednik,
vjerojatno general Tommy Franks, zapovjednik američkih snaga u
Perzijskom zaljevu, ili neki od njemu podređenih.
BERLIN - Njemačka vlada "prima na znanje" odluku američkog Kongresa
kojom je američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu odobreno
korištenje sile protiv Iraka, što ipak ne mijenja stajalište
Njemačke koja se i dalje protivi novom ratnom sukobu, rekao je u
petak glasnogovornik njemačke vlade. "Primamo na znanje odluku
Kongresa, koju njemačka vlada, naravno, poštuje", rekao je
glasnogovornik Bela Anda dodajući da "stajalište njemačke vlade o
tom je pitanju poznato i nije se ni u čemu promijenilo". Ministar
obrane Peter Struck rekao je ranije da povratak inspektora u Irak
mora "ostati u prvom planu" rezolucije Vijeća sigurnosti UN.
DEN HAAG - Žalbeno vijeće Haškog suda odobrilo je tužiteljstvu još
tri mjeseca za analizu novih milijun i pol stranica materijala koje
je tužiteljstvo, u međuvremenu, dobilo iz arhiva Hrvatske i BiH,
objavljeno je u petak na statusnoj konferenciji održanoj u predmetu
"Kordić-Čerkez". Tim se rokom žalbeni predmet protegnuo u iduću
godinu, kada se najranije može održati rasprava, prvo o eventualnom
uvođenju novih dokaza, a zatim i o samoj žalbi na presudu.
OSLO - Bivši američki predsjednik Jimmy Carter dobio je u petak
Nobelovu nagradu za mir za 2002. za "desetljeća neumorna traženja
miroljubivih rješenja međunarodnih konflikata", objavljeno je u
Oslu. Norveški Nobelov odbor pohvalio je 78-godišnjega Cartera
zbog truda uložena "u borbu za demokraciju i ljudska prava, kao i u
unapređivanje gospodarskog i socijalnog razvoja". Carteru će
Nobelovo odličje i 1,08 milijuna dolara gotovine 10. prosinca u
Oslu, biti uručeno na svečanosti o obljetnici smrti švedskoga
izumitelja Alfreda Nobela.
WASHINGTON - Vrhovni sud SAD u petak će odlučiti prihvaća li tužbu
Mirze Kahvedžića protiv Republike Hrvatske zbog ratnih zločina,
genocida, etničkog čišćenja i terorizma, javlja Glas Amerike.
Kahvedžić, izbjeglica iz BiH, tužio je Hrvatsku na okružnom sudu na
Floridi tražeći naknadu od 24 milijuna dolara za osobno pretrpljenu
štetu. Tvrdio je da su hrvatska vojska i paravojne postrojbe
uništile svu njegovu imovinu u Odžaku. Tužba je na okružnom i
prizivnom sudu odbačena na temelju imuniteta Hrvatske kao suverene
države, pa se Kahvedžić obratio Vrhovnom sudu SAD. Američki
odvjetnik Tomislav Kuzmanovich, koji u ovom sporu zastupa
Hrvatsku, rekao je za Glas Amerike da se Hrvatska "odrekla početnog
pojavljivanja pred Vrhovnim sudom".
KUVAJT- Kuvajtske vlasti uhitile su 16 svojih državljana,
pripadnika ćelije terorističke mreže Al'Qaide, nakon napada u
utorak na američke vojnike, izvješćuje u petak dnevni list Al-
Watan. Snage sigurnosti uhitile su tih 16 Kuvajćana nakon napada
dvojice terorista na marince na otoku Failaka gdje se održavaju
manevri. U napadu je jedan američki vojnik ubijen a jedan je ranjen.
Poginula su i dva napadača.
KATMANDU - Nepalski kralj Gyanendra imenovao je u petak bivšeg
rojalističkog premijera Lokendru Bahadura Chanda predsjednikom
prijelazne vlade koja bi u zemlji trebala provesti izbore.
Ministrom vanjskih poslova kralj je imenovao svojeg bliskog
suradnika Narendru Bikrama Shaha, bivšeg veleposlanika Nepala pri
UN-u. Nepalski kralj smijenio je 4. listopada premijera Sheru
Bahadura Deuba proglasivši ga "nesposobnim" i preuzeo sve izvršne
ovlasti do imenovanja nove vlade.
(Hina) br br