NAŠICE, 11. listopada (Hina) - U Našicama je danas završio dvodnevni znanstveni skup "Slavonska glazbena baština", koji se u sklopu Memorijala "Dore Pejačević" održava svake druge godine, a svrha mu je potaknuti proučavanje slavonske
glazbene baštine.
NAŠICE, 11. listopada (Hina) - U Našicama je danas završio
dvodnevni znanstveni skup "Slavonska glazbena baština", koji se u
sklopu Memorijala "Dore Pejačević" održava svake druge godine, a
svrha mu je potaknuti proučavanje slavonske glazbene baštine. #L#
Skup je obuhvatio razgovor o glazbenim temama iz 18., 19., 20. i 21.
stoljeća, a kako je zaključeno, tema Ivana Živanovića "Projekat
Dora Pejačević" trebala bi potaknuti na daljnje napore u promicanju
Memorijala "Dore Pejačević".
Ivan Živanović, voditelj hrvatskoga Muzičkog informativnog centra
u Zagrebu, govorio je o projektu "Dora Pejačević" (započet 1990.)
kao primjeru uspješna predstavljanja hrvatskih skladatelja u
svijetu. Svrha projekta bila je Doru Pejačević (1885.-1923.)
učiniti poznatom i njezina djela rado izvođenim u svijetu. Osim
izdavanja nota i nosača zvuka uspostavljeni su kontakti sa
svjetskim glazbenicima te su potaknute izvedbe skladba Dore
Pejačević.
U njezinu je glazbenom opusu 57 registriranih djela koja su gotovo
sva sačuvana u rukopisima i malobrojnim izdanjima te pospremljena u
cjelovitoj zbirci u HAZU-u.
Dora Pejačević okušava se najprije u solo pjesmi i glasovirskoj
minijaturi, a nakon 1908. u klasičnim komornim i orkestralnim
oblicima. Na temelju romantičke tradicije razvija samosvojni
glazbeni izraz: suvereno vladanje formom, nove nijanse u harmoniji
i koloritu i težnju za integracijom tematske i motivske građe,
navodi Hrvatski opći leksikon.
Vrhunce vokalne lirike tvore Drei Gesaenge op. 53 na riječi F.
Nietzschea u koje unosi elemente impresionističke harmonije i
deklaracije. U hrvatsku glazbu je uvela pjesmu za glas i orkestar,
tu tipičnu formu s prijeloma 19. na 20. stoljeće. U klavirskoj
glazbi je slobodnija u minijaturama. U komornim radovima Dore
Pejačević središnja uloga pripada glasoviru. Njezina simfonija, uz
simfoniju F. Lucića, prva je u novijoj hrvatskoj glazbi i slijedi
romantičku simfonijsku tradiciju. Skladala je prvi glasovirski
koncert u hrvatskoj glazbi.
U svjetskom kontekstu glazba Dore Pejačević dio je stilskog
pluralizma s početka 20. stoljeća. U hrvatskoj glazbi njezino djelo
je izvanredno važno te, uz opus Blagoja Berse i Josipa Hatzea,
konstituira modernu i u hrvatskoj glazbi, postavljajući i nova
profesionalna mjerila za skladateljstvo.
Znanstveni skup "Slavonska glazbena baština" organizirao je
našički Zavičajni muzej u suradnji s Odsjekom za povijest HAZU-u.
(Hina) nheć sp