OD DANAS MOGUĆA PREDAJA ZAHTJEVA ZA STAMBENIM ZBRINJAVANJEM (DUŽA)

ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi stupio je na snagu danas, a nakana je države prije svega zbrinuti oko pet tisuća obitelji koje su sada u tuđem privatnom vlasništvu.#L# Podnošenje zahtjeva i njihovo bodovanje počinju se prikupljati odmah, rješavat će se u skladu s osiguranim novcem, a očekuje se da će stambeno zbrinjavanje početi potkraj 2003. "Prioritet države na područjima od posebne državne skrbi stambeno je zbrinuti oko pet tisuća obitelji koje su u tuđem privatnom vlasništvu, a nakon toga i one koji tamo žele živjeti", rekao je pomoćnik ministra javnih radove, obnove i graditeljstva Lovre Pejković. "Na taj način je jasno razgraničeno pravo na povrat privatnog vlasništva od prava bivših nositelja stanarskih prava", naglasio je Pejković. Bivšim nositeljima stanarskog prava, većinom izbjeglim građanima srpske nacionalnosti, tako neće automatski biti vraćeni bivši stanovi, jer je Vlada stajališta da to nije privatno vlasništvo. Ti će ljudi, kao naseljenici i osobe iz kolektivnog smještaja, moći podnijeti zahtjev za dodjelu državnog stana, kuće ili državnog zemljišta s materijalom za gradnju, rekao je Pejković. Pravilnik je 25. rujna donijelo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi. Stambeno zbrinjavanje ovisit će o raspoloživom fondu nekretnina u državnom vlasništvu, sredstvima državnog proračuna i drugim raspoloživim izvorima. Odnosi se na osobe koje su privremeno smještene u prognaničkim naseljima i drugim objektima organiziranog smještaja i osobe koje se žele vratiti u svoje ranije prebivalište ili se žele nastaniti na područja posebne državne skrbi. Pravilnik se odnosi i na ranije korisnike stanarskih prava na stanovima u društvenom vlasništvu kojima je temeljem Zakona o davanju stanova u najam na oslobođenom području prestalo stanarsko pravo na tim stanovima. Oni će se stambeno zbrinjavati pod uvjetom da ispunjavaju uvjete propisane navedenim Zakonom, prema redu prvenstva i načinom bodovanja utvrđenim Pravilnikom. Pravilnikom je također propisana mogućnost stambenog zbrinjavanja osoba deficitarnih struka i zanimanja za čijim su radom jedinice lokalne samouprave iskazale posebnu potrebu na područjima posebne državne skrbi. Oni će se stambeno zbrinjavati bez obzira na kriterije i red prvenstva i za njih je će Ministarstvo osigurati stambeno zbrinjavanje ovisno o raspoloživom fondu nekretnina u državnom vlasništvu, sredstvima državnog proračuna i drugim izvorima. Red prvenstva za osobe smještene u prognaničkim naseljima i drugim objektima organiziranog smještaja su: imovinski (socijalni) status obitelji (prihod po članu kućanstva), broj članova obitelji, vrijeme provedeno u organiziranom smještaju i vrijeme podnošenja i kompletiranja zahtjeva. Za osobe koje se vraćaju u svoje ranije prebivalište ili se nastanjuju na područjima posebne državne skrbi kriteriji su imovinski (socijalni) status obitelji (prihod po članu kućanstva), broj članova obitelji, stambeni status (podstanar, podstanar kod roditelja, neadekvatan stan s obzirom na pripadajuću površinu prema Zakonu) te vrijeme podnošenja i kompletiranja zahtjeva. Za korisnike stanova na kojima je prestalo stanarsko pravo temeljem Zakona mjerila su vrijeme provedeno u stanu na kojem je prestalo stanarsko pravo, vrijeme izbivanja iz tog stana, imovinski status obitelji (socijalni status i prihod po članu kućanstva), broj članova obitelji i vrijeme podnošenja i kompletiranja zahtjeva. Međunarodne organizacije, izbjegličke udruge i političke stranke hrvatskih Srba Vladi su u više navrata upućivale zahtjev za omogućivanjem otkupa stanova nad kojim su izbjegli Srbi imali stanarsko pravo, jer to nisu bili u mogućnosti obaviti. Tome se pridružio i HHO mišljenjem da bi se morala donijeti odluka o produženju roka za one koji mogu dokazati da nisu bili iz objektivnih razloga u mogućnosti na vrijeme podnijeti zahtjev. Misija OESS-a je krajem prošle godine u svom izvješću o napretku Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obveza kao jedan od problema u procesu povratka izbjeglica spomenula stanarska prava izbjeglim Srbima. OESS je tada baratao brojkom od 50 tisuća zahtjeva za povratom stanarskog prava izbjeglim Srbima, smatrajući da bi se za izgubljena vlasnička prava trebala osigurati odgovarajuća naknada. Vlada je odgovorila da stanarsko pravo nije vlasničko pravo i da za nju ne postoji nikakva obveza obeštećenja bivših nositelja stanarskog prava. Kategorija stanarskog prava ukinuta je 1996. donošenjem Zakona o najmu stanova. Umjesto stanarskog prava, stanarima je omogućena vrlo povoljna privatizacija tih stanova, a oni koji su napustili Hrvatsku izgubili su to pravo jer šest mjeseci nisu živjeli u tom stanu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je bilo 400.000 društvenih stanova čiji su prodaja ili otkup počeli u lipnju 1991. Od tada do kraja 2000. prodano je gotovo 314.000 bivših društvenih stanova, za ukupnu ugovorenu cijenu od 10 milijardi kuna. Stan prosječne površine 59 kvadrata otkupljivan je za prosječno 32.000 kuna. (Hina) bma vl