FRANC-LIBERATION OD 10.10.02. PROŠIRENJE EU-A

FRANCUSKA LIBERATION 10.X.2002. Budući Europljani već razmišljaju o budućnosti "Potvrdu Bruxellesa o skorom proširenju na deset novih članova zemlje kandidati uglavnom doživljavaju kao pravednu plaću za sve napore u prilagodbi europskim standardima. Tako te zemlje sada, sigurne da će ući u Europsku uniju, razmišljaju o 'razdoblju nakon Kopenhagena', gdje će se u prosincu održati susret na vrhu na kojemu trebaju dobiti službeni poziv za prijam, a napose o svom mjestu u toj Europi s dvadeset pet članova, plašeći se da bi tu mogli biti članovi drugog reda. 'U početku pregovaranja s Bruxellesom, često smo slušali kako se govori o zabrinutosti zbog prijelaza iz jednog saveza (SSSR) u drugi (EU) i kako će diktat Bruxellesa zamijeniti diktat Moskve', sjeća se Kristiina Ojuland, ministrica vanjskih poslova Estonije, male baltičke zemlje s 1,4 milijuna stanovnika koju je Staljin pripojio 1940; 'kasnije je strah bio manji; ljudi su shvatili da se ulazi u savez demokratskih zemalja, sa sustavom koji je jasan, za razliku od SSSR-a; uvidjeli su također da mogu imati koristi od ulaska, napose kada je riječ o pomoći ulaganju u poljodjelstvu'. Većina kandidata - osam zemalja iz srednje i istočne Europe - ponovno su suverene tek desetak godina, nakon pada Berlinskog zida, a Slovenija nakon sloma Jugoslavije. Svi se, jedni manje, drugi više, plaše da bi opet mogli biti pokoreni. 'Velike, kao i male zemlje, novi i stari članovi, svi moramo imati jednaka prava' unutar EU-a, ističe šef estonske diplomacije koji je u utorak svratio u Pariz. (...) Na istoku se ulazak u Uniju još uvijek doživljava kao ispravljanje povijesne nepravde, prepuštanja tih zemalja sovjetskoj vlasti. No sada je vrijeme realizma, pa i razočaranja. Pregovori o prijamu koji su 1998. počeli za prvu skupinu kandidata, a 2000. za drugu, a trebaju se završiti do prosinca, bili su teški, bez velikog oduševljenja zapada da ponese breme istoka. 'Shvatili smo da Europa nije humanitarna organizacija, zaključuje Kristiina Ojuland; također smo vidjeli da državni i sebični interesi često imaju prednost pred zajedničkim europskim interesima'. Međutim, izbjegava se razgovor o razočaranju pregovorima koji su često ograničeni na cjepidlačenje zbog veličine baltičkog sleđa i poljskih krastavaca koji ne odgovaraju europskim propisima. Još nedavno, europska načela u poljodjelstvu koje je jedno od najosjetljivijih poglavlja, uvjerila su kandidate da nisu uvijek dobrodošli i da se moraju boriti za zaštitu svojih probitaka. Bruxelles predlaže da se poljodjelcima s istoka dade tek četvrtina subvencija koje uživaju petnaesterica. Unatoč svemu, prijam je još uvijek istoznačnica za obećanje o većem blagostanju i znak povratka uljuđenom i demokratskom svijetu kojeg nisu ni trebali napustiti", piše Veronique Soule.