ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Hipotekarne obveznice zauzimaju više od 15 posto europskog dužničkog tržišta i nakon državnih obveznica najprivlačnija su vrijednosnica na tom tržištu kapitala, no čini se da hrvatsko tržište još uvijek
ne ispunjava sve uvjete za plasiranje tog vrijednosnog papira.
ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Hipotekarne obveznice zauzimaju
više od 15 posto europskog dužničkog tržišta i nakon državnih
obveznica najprivlačnija su vrijednosnica na tom tržištu kapitala,
no čini se da hrvatsko tržište još uvijek ne ispunjava sve uvjete za
plasiranje tog vrijednosnog papira.#L#
Rečeno je to na današnjem seminaru Hrvatske udruge banaka (HUB) i
Njemačkog udruženja hipotekarnih banaka (VDH) pod nazivom "Razvoj
hipotekarnih banaka i hipotekarnih obveznica u Europi".
U nekim regijama Hrvatske hipotekarne obveznice pojavile su se
krajem 19. stoljeća pod imenom "založnice", no od sredine prošlog
stoljeća nema niti njih, rekao je direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Trenutna razvijenost tržišta hipotekarnih kredita ipak stvara
uvjete da se progovori o izdavanju tog dugoročnog vrijednosnog
papira s niskim kamatama, namijenjenog refinanciranju
hipotekarnih kredita.
Ulagači s najvećim investicijskim potencijalom trenutno u
Hrvatskoj su mirovinski fondovi, kojima je međutim struktura
ulaganja strogo određena zakonom. Tako, primjerice, fondovi ne
mogu imati više od 5 posto vrijednosnog papira jednog izdavača, što
bi bio značajan problem pri kupovanju hipotekarnih obveznica.
Drugi su problem banke, koje još uvijek ne misle da je "prodaja
hipoteka" financijski privlačan posao.
Europska iskustva, koja su iznijeli predstavnici VDH-a, ipak
govore o velikom interesu za te papire budući, primjerice, u više od
sto godina izdavanja hipo-obveznica u Njemačkoj još uvijek nije
zabilježen gubitak. Također, europsko zakonodavstvo naplati
potraživanja na osnovu hipotekarnih obveznica daje prvenstvo u
redu naplate prilikom stečaja, što dodatno smanjuje njihovu
rizičnost. No, to je pravilo još uvijek samo teoretsko, budući od
1900. godine (u Njemačkoj) u stečaj nije otišla niti jedna
hipotekarna banka.
Naime, same hipotekarne banke u toj su zemlji specijalizirane banke
koje se mogu baviti sa samo dvije djelatnosti. Kao prvo, mogu
odobravati hipotekarne kredite i izdavati obveznice za njihovo
refinanciranje. Druga je djelatnost, pak, odobravanje kredita za
državne, primjerice infrastrukturne projekte, koji se mogu
refinancirati tzv. komunalnim obveznicama.
"Nezrelost" hrvatskog tržišta, međutim, nije jedini razlog zašto
ovakav oblik financiranja nije zaživio. Dio problema leži i u
veličini, odnosno ograničenosti svih tržišta u srednjoj i istočnoj
Europi. Taj bi se problem, čulo se na današnjem seminaru, mogao
riješiti osnivanjem određenog regionalnog investicijskog
holdinga, kojim bi se obuhvatila tržišta cijele regije.
(Hina) rub ds