SKV: SVIJET U 4,30 SATI

ZAGREB, 10. listopada (Hina) ZAGREB - Hrvatska u ovom trenutku ne mora biti zabrinuta za svoj međunarodni položaj, ali u slučaju lošeg razvoja odnosa s Haškim sudom on bi se mogao pogoršati, rekao je u srijedu ministar vanjskih poslova Tonino Picula na sjednici Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora tijekom opsežnog izvješća o aktualnoj hrvatskoj vanjskopolitičkoj situaciji. Nitko u međunarodnoj zajednici Hrvatskoj ne odriče pravo na mišljenje koje se ne poklapa s onim Haškog suda i da to mišljenje pokušava obraniti tako dugo dok su njezini potezi legalni i u skladu s procedurom koju predviđaju statut i pravila suda. Hrvatska upravo to i čini i zbog toga "u ovom trenutku ne moramo biti jako zabrinuti za međunarodni položaj Hrvatske, što ne znači da se u slučaju lošeg razvoja odnosa to neće i dogoditi", rekao je Picula. LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u srijedu da će pismeno predložiti sazivanje trećeg kruga razgovora nasljednica bivše Jugoslavije o problemu stare devizne štednje. Rupel je u razgovoru za komercijalnu televizijsku postaju POP-TV izjavio da je pitanje štednje glavnih podružnica Ljubljanske banke Zagreb u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji bilateralno pitanje. "To se rješava u okviru pregovora uz pomoć Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, a upravo pišem pismo kojim ću predložiti da se održi još jedan krug razgovora o tom pitanju", izjavio je Rupel. Dodao je da ne vidi vezi između tog pitanja i uključenja Slovenije u EU. Što se tiče malograničnog sporazuma s Hrvatskom, on će vrijediti i nakon što se Slovenija uključi u EU, onako kao što je na snazi malogranični sporazum između Slovenije i Italije koji su Italija i bivše Jugoslavija potpisale u Udinama, a primjenjuje se bez obzira na to što je Italija u EU, pojasnio je šef slovenske diplomacije. U vezi bilateralnog sporazuma o nuklearci Krško koji se spominje i u izvješću Europske komisije o slovenskom napretku u integracijskim procesima, Rupel je rekao da o tome ne postoji nesporazum nego je stvar blokirana u slovenskom ustavnom sudu. Nadam se da će to uskoro biti riješeno, dodao je Rupel. LJUBLJANA - Slovenski liberalni demokrati (LDS) izabrali su u srijedu popodne, na sastanku vijeća stranke, za svog predstavnika na predsjedničkim izborima, kako se i očekivalo, predsjednika stranke i dugogodišnjeg premijera Janeza Drnovšeka. "Kocka je pala. Odlučio sam se kandidirati jer to omogućuju sadašnje okolnosti. Za destabilizaciju države nema nikakvog razloga. Vanjskopolitičko stanje je stabilno, a isto tako i LDS kao vodeća stranka. Odnosi u koalicijskoj vladi su jasni i bez ikakvih napetosti ili teškoća", izjavio je Drnovšek. MOSTAR - Guverner Središnje banke BiH Pieter Nicoll izjavio je u srijedu u Mostaru kako rezultati nedavnih izbora u BiH, na kojima su nadmoćno pobijedile tri nacionalne stranke, neće ugroziti stabilnost bosanskohercegovačke valute, konvertibilne marke. Komentirajući najave brojnih dužnosnika i financijskih stručnjaka o velikoj financijskoj krizi u BiH koja se očekuje već idućeg proljeća, Nicoll je kazao kako se ta kriza može izbjeći brzim ekonomskim promjenama. "Za izbjegavanje velikih financijskih kriza u BiH nužno je stvoriti ozračje za strana ulaganja", dodao je on. BEOGRAD/PODGORICA - Jugoslavensko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u srijedu kako se Jugoslavija zalaže za produženje misije Ujedinjenih naroda (UN) na poluotoku Prevlaka, dodajući da bi "prisustvo misije UN doprinijelo stabilizaciji prilika na tom području i olakšalo bilateralne pregovore". U priopćenju, koje u srijedu navečer prenose mediji u Podgorici, također se navodi da SRJ i Hrvatska već duže pregovaraju o Protokolu koji bi privremeno regulirao pogranični režim na Prevlaci. "Tim dokumentom se ne bi prejudiciralo konačno rješenje, ali bi se regulirala demilitarizacija, slobodni protok ljudi i robe, privredna i pomorska suradnja", stoji u priopćenju i dodaje da bi "Protokol poboljšao dobrosusjedske odnose dvije zemlje, stabilnost i prosperitet regije". "SRJ je u tim pregovorima nastupala s prioritetima svoje vanjske politike, odnosno s opredijeljenošću da sva otvorena pitanja sa susjedima rješava uz međusobno uvažavanje", ističe se na kraju priopćenja saveznog Ministarstva vanjskih poslova SRJ. ANKARA - Turska se nada da će na europskom summitu u Kopenhagenu u prosincu biti određen datum kada bi mogla početi pregovore o pristupanju Europskoj uniji, rekao je u srijedu zamjenik turskog premijera Mesut Yilmaz. Europska komisija službeno je u srijedu predložila da u Europsku uniju 2004. uđe deset zemalja kandidata, uključujući podijeljeni Cipar. Turskoj, međutim, ponovno nije ponuđen ni datum za početak pregovora o pristupu Europskoj uniji jer ne zadovoljava političke uvjete. PARIZ - Izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres izjavio je u srijedu da iračka kriza neće promijeniti izraelsku politiku prema Palestincima. "Želimo nastaviti pregovarati s Palestincima bez obzira kakav bio razvoj događaja u Iraku. Također, bez obzira na razvoj događaja ne mislimo mijenjati našu dosadašnju politiku prema Iraku", izjavio je Peres, koji boravi u posjetu Francuskoj. Peres je dodao da postoji potreba da se spriječi daljnja proliferacija oružja na Bliskom istoku. Izjavio je to ne spominjući Irak ili bilo kakvu vojnu akciju. "Za tri ili četiri godine, Bliski istok bi mogao postati područje s nuklearnim kapacitetom. A on je u kombinaciji s diktaturom vrlo, vrlo opasan", naglasio je Peres. WASHINGTON - Američki je predsjednik George W. Bush u srijedu telefonski razgovarao s francuskim kolegom Jacquesom Chiracom i iznio mu stajalište o potrebi usvajanja nove i čvršće rezolucije o Iraku, objavljeno je iz Bijele kuće. "Bush je izrazio nadu da se Washington i Pariz mogu dogovoriti o novoj rezoluciji prije nego što se ona pojavi pred Vijećem sigurnosti", rekao je neimenovani viši dužnosnik američke administracije. "Predsjednik Bush je naglasio da usvajanjem oštrije rezolucije i navođenjem težih posljedica ako Sadam Husein ponovo izigra UN, raste vjerojatnost da će iračka kriza biti riješena mirnim putem", rekao je isti dužnosnik. LONDON - Britanski premijer Tony Blair otputovat će u četvrtak u Moskvu kako bi ruskog predsjednika Vladimira Putina pokušao nagovoriti da podrži novu rezoluciju UN-a o Iraku. Blair će s Putinom razgovarati u četvrtak i petak. Rusija je u utorak objavila da je spremna prihvatiti novu rezoluciju UN-a o Iraku ako većina članica Vijeća sigurnosti to odluči, ali pod uvjetom da ona ne obuhvaća automatsku uporabu sile. NEW YORK - SAD je u srijedu u blagajnu UN-a uplatio 46 milijuna dolara kao dio pokrića duga koji je dostigao oko pola milijarde dolara. Novac je namijenjen proračunu za redovite aktivnosti svjetske organizacije. Svoj udio u financiranju mirovnih operacija UN-a Washington je dosad redovito plaćao. Glasnogovornik UN-a Fred Eckhard kazao je da je glavni tajnik Kofi Annan pismom zahvalio američkom državnom tajniku Colinu Powellu, ali i podsjetio da Opća skupština očekuje isplatu cjelokupnog američkog duga. Zbog protivljenja nekih članova američkog Kongresa, vlada SAD već dvadesetak godina ne plaća na vrijeme i u propisanom iznosu svoj doprinos za rad UN-a. WASHINGTON - Federalno izborno povjerenstvo objavilo je u Washingtonu podatke o kandidatima koji će se 5. studenoga naći na glasačkim listićima za izbore članova američkog Senata. U 34 savezne države bira se isto toliki broj, od ukupno 100 senatora. Na kušnji je 20 mjesta koja su kontrolirali republikanci i 14 demokratskih. Trojica republikanskih senatora Phil Gramm (Teksas), Jesse Helms (Sjeverna Karolina) i Strom Thurmond (Južna Karolina) odlaze u mirovinu i neće tražiti reizbor. U sadašnjem, 107. sazivu Senata demokrati drže 50 mjesta, republikanci 49 a jedan senator je neovisan ali podržava demokrate. Američki politički analitičari očekuju sedam neizvjesnih izbornih ogleda. Predizborna kampanja se zahuktava, ali još nitko nije siguran koje će teme dominirati. Republikanci uz svesrdnu Bushovu pomoć održavaju napetost mogućeg vojnog pohoda na Irak i opasnosti od terorizma, nastojeći što dalje od pozornosti birača odgurati neugodne gospodarske i socijalne teme. Demokrati, pak ne uspijevaju nametnuti razgovor o plaćama, zapošljavanju, mirovinama, školstvu i zdravstvu. WASHINGTON - Američko državno tužiteljstvo u srijedu je dobilo potvrdu velike porote za optužnicu protiv Enaana Arnaouta za više kaznenih dijela novčanog pomaganja terorističke mreže Al Qaida. Na konferenciji za novinare u Washingtonu, državni tužitelj John Ashcroft kazao je da je Arnaout uz ostalo optužen za iznude i pranje novca. Bude li proglašen krivim, očekuje ga zatvorska kazna od 90 godina. Arnaout je američki državljanin sirijskoga podrijetla a živio je u blizini Chicaga. Bio je direktor američke ispostave saudijske humanitarne udruge "Benevolence International", koja je i ranije bila pod sumnjom da je služila kao pokriće za prikupljanje novca za Al Qaidu. BUKUREŠT - Rumunjski borbeni zrakoplov MiG 21 nehotice je ispustio bombu u blizini grada Bucua na zapadu zemlje, ali ova nije eksplodirala, objavilo je u srijedu ministarstvo obrane. Bomba teška 300 kilograma ispala je iz zrakoplova tijekom trenažnog leta, neposredno nakon uzlijetanja i pala na nenaseljeno područje 30 kilometara od grada. Stručnjaci pokušavaju demontirati bombu, a istraga o izgredu je već započela. PRIŠTINA - Ministrica za međunarodni razvoj pri vladi Velike Britanije Clare Short izjavila je u srijedu u Prištini da je Kosovu i dalje potrebna veća dugoročna pomoć nego drugim balkanskim zemljama i da će se Velika Britanija angažirati na Kosovu u području socijalne politike i stvaranja zdravstvenog sustava. NEW YORK - Novinarki CNN Christiani Amanpour zabranjeno je praćenje posjeta britanskog ministra vanjskih poslova Jacka Strawa Iranu. Amanpour je bila prisiljena u srijedu odustati od pratnje britanskog ministra, koji je stigao u posjetu regiji, te se iskrcati iz zrakoplova u Kuvajtu. Iranski ministar vanjskih poslova Kemal Harazi izjavio je da Amanpour ne može u Iran jer neki iranski novinari ne smiju u Sjedinjene Države. Ovoj poznatoj američkoj novinarki, rođenoj upravo u Iranu, odavno je već zabranjen ulazak u Irak, a svojedobno je u zemlju nije pustila ni Južna Koreja, inače odana američka saveznica. (Hina) mp mp