DE-BA-US-IQ-IZBORI-Izbori-Politika DW 7. X. TISAK - nacionalisti ponovno osvojili balkan DEUTSCHE WELLE - DW7. X. 2002.TisakNekoliko današnjih dnevnih listova u Njemačkoj osvrnulo se na izbore u Bosni i Hercegovini. Berliner Zeitung
piše da su nacionalisti ponovno osvojili Balkan. U prvom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji prije tjedan dana pobijedili su oni koji su huškali protiv svega što je strano - pa makar to potjecalo i iz vlastite zemlje. Slično se dogodilo i u Bosni i Hercegovini ovog vikenda. Ako se pogledaju prvi rezultati, najvažniji motiv izbora bila je ideja podjele. Srbi su birali Srbe, Hrvati Hrvate, a muslimani muslimane. Poraz umjerenih snaga koje su trebale dovesti do stvaranja osjećaja za zajedničku državu ujedno predstavlja poraz međunarodne zajednice. Od sklapanja Daytonskog mira 1995. godine međunarodna je zajednica velikim novčanim investicijama i desecima tisuća vojnika radila na stvaranju multietničke države. Glasači su na tome zahvalili i glasali - suprotno. Bosna i Hercegovina u kojoj su nadiđene etničke granice ostala je puka vizija. U stvarnosti ta se država i dalje sastoji od tri državice s međunarodnim nadzornim tijelom. Multietničke su u Bosni i Hercegovini samo dvije najvažnije gospodarske grane:
DEUTSCHE WELLE - DW
7. X. 2002.
Tisak
Nekoliko današnjih dnevnih listova u Njemačkoj osvrnulo se na
izbore u Bosni i Hercegovini.
Berliner Zeitung piše da su nacionalisti ponovno osvojili Balkan. U
prvom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji prije tjedan dana
pobijedili su oni koji su huškali protiv svega što je strano - pa
makar to potjecalo i iz vlastite zemlje. Slično se dogodilo i u
Bosni i Hercegovini ovog vikenda. Ako se pogledaju prvi rezultati,
najvažniji motiv izbora bila je ideja podjele. Srbi su birali Srbe,
Hrvati Hrvate, a muslimani muslimane. Poraz umjerenih snaga koje su
trebale dovesti do stvaranja osjećaja za zajedničku državu ujedno
predstavlja poraz međunarodne zajednice. Od sklapanja Daytonskog
mira 1995. godine međunarodna je zajednica velikim novčanim
investicijama i desecima tisuća vojnika radila na stvaranju
multietničke države. Glasači su na tome zahvalili i glasali -
suprotno. Bosna i Hercegovina u kojoj su nadiđene etničke granice
ostala je puka vizija. U stvarnosti ta se država i dalje sastoji od
tri državice s međunarodnim nadzornim tijelom. Multietničke su u
Bosni i Hercegovini samo dvije najvažnije gospodarske grane:
kriminal i korupcija. One ne poznaju nikakve granice. No za
kriminal su potrebni ljudi koji misle ograničeno i koji granice -
biraju.
Der Tagesspiegel se na izbore u BiH osvrnuo u duljem članku. Sedam
godina nakon svršetka rata izbori su trebali uvesti zemlju u novu
etapu jače samostalnosti u kojoj bi domaći političari trebali
preuzeti više odgovornosti za svoju zemlju. Od sklapanja mirovnog
ugovora u Daytonu 1995. godine međunarodna je zajednica imenovala
svog visokog predstavnika koji upravlja u ratom razorenoj zemlji i
donosi najvažnije političke odluke. Predsjednica izbornog
povjerenstva Lidija Korać razočarana je slabim odazivom birača,
prije svega u gradskim područjima. Ona navodi da je i kod bosanskih
izbjeglica koji žive u inozemstvu također došlo do zamora. Ovoga je
puta glasovala svega jedna četvrtina od ukupno 200 tisuća građana
BiH koji su dobili izborne listiće. Predsjednica izbornog
povjerenstva zadovoljna je time što su izbori ispunili demokratske
standarde. Svoje zadovoljstvo izrazio je i voditelj misije OESS-a u
Sarajevu Robert Beecroft. Po prvi su puta bosanske vlasti većim
dijelom izbore sami organizirali, a izbore je pratilo više od 7
tisuća promatrača iz BiH i inozemstva.
Od vanjskopolitičkih događaja i dalje je najvažnije tema američka
politika prema Iraku.
Berliner Zeitung napominje da bi američki predsjednik trebao znati
kakvi su valjani argumenti za invaziju na Irak, ali njegov je pogled
na stvarnost prošlih tjedana bio pomućen zbog loših savjetnika i
zbog jednog emocionalnog poticaja kojeg je nedavno javno priznao
kao svog glavnog unutarnjeg pokretača. Bush je izjavio: Sadam
Husein je htio ubiti mog oca. No to nije uvjerljiv argument kojim se
vodi jednu svjetsku silu u rat. Ni jedan tajni dossier ne može
pouzdano tvrditi kolika je stvarna opasnost od diktatora Sadama
Huseina. Protiv te nesigurnosti pomažu jedino pouzdane kontrole
naoružanja kakve bi sada ponovno trebale biti uvedene. No zbog nade
da bi oni mogli zaustaviti rat često se zaboravlja ono bitno.
Kontrolori su samo sredstvo kojim se treba ostvariti cilj kojega je
Vijeće sigurnosti odredilo još 1991. godine: potpuno uništenje
iračkog naoružanja za masovno uništavanje i zaustavljanje svih
programa za proizvodnju atomskog, biološkog i kemijskog oružja.
(DW)