HRVATSKA: OKO 30.000 ŠKOLSKE DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

piše: Nataša Kota ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Oko 30 tisuća školske djece u Hrvatskoj ima teškoće u razvoju, od čega njih dvije trećine ide u redovne škole po prilagođenim programima, dok trećina, zbog većih teškoća koje imaju, mora savladavati posebne nastavne planove i programe.#L# Nekoliko je kategorija djece s teškoćama u razvoju. To su djeca s oštećenjem vida ili sluha, tjelesno-invalidna djeca s motoričkim oštećenjima, ona s poremećajem govornog glasovanja i komunikacije, mentalno retardirana, autistična i djeca s organskim poremećajima u ponašanju (hiperaktivnost) te ona s kombiniranim teškoćama. Svako dijete s teškoćama u razvoju školuje se sukladno svojim sposobnostima na tri različita načina. Djeca s manjim teškoćama školuju se u redovitoj osnovnoj školi. Riječ je o onoj djeci koja imaju govorni poremećaj ili o tjelesnim invalidima koji imaju očuvanu inteligenciju i mogu savladati redovne programe. Djeca na razini lake mentalne retardacije, bez nekih dodatnih teškoća, školuju se u tzv. modelu djelomične integracije, što znači da savladavaju obrazovne programe - matematiku, hrvatski jezik te prirodu i društvo, u posebnom razrednom odjelu, a odgojne programe - likovni, glazbeni i tehnički u redovnom razrednom odjelu. Oko 10.000 djece s većim teškoćama školuje se u četrdesetak posebnih odgojno-obrazovnih ustanova. U svim se takvim školama provodi odgoj i obrazovanje, a razlikuju se jedino u nadležnosti financiranja. Neke škole su, naime, pod Ministarstvom prosvjete i športa, druge Ministarstvom zdravstva, a o trećima skrbi Ministarstvo rada i socijalne skrbi. "Od 600 tisuća djece koja idu u osnovne i srednje škole onih s teškoćama u razvoju je oko 30 tisuća", rekla je u razgovoru za Hinu Edita Ružić, viša upravna savjetnica Ministarstva prosvjete i športa za školovanje učenika s posebnim potrebama. "Od toga broja, 20 tisuća djece ide u redovne škole po prilagođenim programima, a ostala djeca koja imaju veće teškoće moraju savladavati posebne nastavne planove i programe", rekla je. Za oko četrdesetero djece s većim teškoćama u razvoju organizirana je nastava po njihovim kućama. To su djeca koja imaju kronične bolesti i ne mogu redovno polaziti nastavu jer su vezana za krevet. Za djecu koja pak leže na dužem liječenju u bolnicama najbliže redovne osnovne škole organiziraju instruktivnu nastavu. Bolnice u kojima se održava takva nastava u Zagrebu su Rebro, Srebrnjak i Šalata, a po jedna je bolnica u Splitu i Rijeci. Savjetnica Ružić ističe da Ministarstvo namjerava omogućiti i mentalno-retardiranoj djeci da idu u škole što bliže svojim domovima, kako ih se više ne bi smještalo u udomiteljske obitelji radi školovanja. "Otvaranjem posebnih odjela za mentalno-retardiranu djecu u srednjim školama omogućeno je da djeca ostaju u svojim obiteljima i da se ne moraju prilagođavati na novu sredinu." Unazad pet godina, u Hrvatskoj su u tridesetak srednjih škola otvoreni odjeli posebnih srednjoškolskih programa za mentalno- retardiranu djecu, koja su do tada mogla pohađati samo jednu takvu školu - u Zagrebu. (Hina) nk vl