ZAGREB, 4. listopada (Hina) ZAGREB - Međunarodni sud za ratne zločine u Den Haagu (ICTY) može hrvatsku žalbu na optužnicu protiv generala Janka Bobetka prihvatiti ili odbaciti, kazao je u petak za Hrvatski radio vladin pravni
zastupnik u slučaju Bobetko Goran Mikuličić.U petak poslije podne hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša Muljačić potvrdio je da je diplomatskom notom Žalbenom vijeću ICTY-ja predana druga Žalba u slučaju protiv generala Janka Bobetka, koja se odnosi na sadržaj i dijelove optužnice. U izjavi za Hrvatski radio on je objašnjavao postupak koji bi slijedio odluči li ICTY prihvatiti tu, drugu po redu, žalbu Republike Hrvatske. "Nakon toga u pravilu zakazuje se rasprava i tada se na raspravi pred Haškim tribunalom iznose argumenti s jedne strane vlade, s druge strane tužiteljstva", objasno je Mikuličić.Za Hrvatsku nepovoljniji ishod bila bi odluka suda da odbije hrvatsku žalbu čime bi se iscrpile pravne mogućnosti kojima Hrvatska raspolaže u odnosu na ICTY. Tada Hrvatskoj preostaje ocjena Ustavnog suda, kojemu je već upućen zahtjev da se očituje o ustavnosti haške optužnice protiv generala Bobetka. ZAGREB - Politički kriteriji najvažniji su za približavanje
ZAGREB, 4. listopada (Hina)
ZAGREB - Međunarodni sud za ratne zločine u Den Haagu (ICTY) može
hrvatsku žalbu na optužnicu protiv generala Janka Bobetka
prihvatiti ili odbaciti, kazao je u petak za Hrvatski radio vladin
pravni zastupnik u slučaju Bobetko Goran Mikuličić.
U petak poslije podne hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša
Muljačić potvrdio je da je diplomatskom notom Žalbenom vijeću ICTY-
ja predana druga Žalba u slučaju protiv generala Janka Bobetka,
koja se odnosi na sadržaj i dijelove optužnice.
U izjavi za Hrvatski radio on je objašnjavao postupak koji bi
slijedio odluči li ICTY prihvatiti tu, drugu po redu, žalbu
Republike Hrvatske.
"Nakon toga u pravilu zakazuje se rasprava i tada se na raspravi
pred Haškim tribunalom iznose argumenti s jedne strane vlade, s
druge strane tužiteljstva", objasno je Mikuličić.
Za Hrvatsku nepovoljniji ishod bila bi odluka suda da odbije
hrvatsku žalbu čime bi se iscrpile pravne mogućnosti kojima
Hrvatska raspolaže u odnosu na ICTY. Tada Hrvatskoj preostaje
ocjena Ustavnog suda, kojemu je već upućen zahtjev da se očituje o
ustavnosti haške optužnice protiv generala Bobetka.
ZAGREB - Politički kriteriji najvažniji su za približavanje
Hrvatske NATO-u te stoga Savez pridaje veliku pozornost suradnji
Zagreba s Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) u Den Haagu,
rekao je u petak u Zagrebu hrvatski dužnosnik na predstavljanju
prvog "Hrvatskog godišnjeg programa" u okviru NATO- vog Akcijskog
plana za članstvo (MAP).
To je izvješće predstavljeno u Ministarstvu vanjskih poslova nakon
što ga je tijekom jutra hrvatski stalni predstavnik pri NATO-u,
veleposlanik Anton Tus, u Bruxellesu uručio pomoćniku glavnog
tajnika NATO-a za političke poslove Guenteru Altenburgu.
WASHINGTON - Sjedinjene Države optužile su u petak Irak da pokušava
sakriti svoje programe za razvoj oružja za masovno uništenje (WMD)
prije nego li se u tu zemlju vrate inspektori za oružje Ujedinjenih
naroda. Glasnogovornica američkog State Departmenta Victoria
Clarke kratko je rječju "da" odgovorila na novinarsko pitanje je li
Bagdad nedavno počeo skrivati programe "WMD" nako što je pristao na
povratak inspektora koji su tu zemlju napustili 1998.
Ona je, međutim, o tome dbila iznijeti više pojedinosti dodavši tek
da će Pentagon o tome izvijestiti novinare idućeg tjedna.
ANKARA - Službena Ankara objavila je u petak da bi jednostranu
akciju Sjedinjenih Država protiv Iraka koja ne bi imala međunarodnu
potporu smatrala "neprihvatljivom".
U petak su se oko turskog predsjednika Ahmeda Necdeta Sezera na
neočekivanom sastanku posvećenom Iraku okupili premijer Bulent
Ecevit, ministar vanjskih poslova Sukru Sina Gurel, ministar
obrane Sabahattin Cakmakoglu, šef stožera general Hilmi Ozkok i šef
obavještajnih službi (MIT) Senkal Atasagun.
Pozvavši Irak da se pokori rezolucijama Ujedinjenih naroda o svom
razoružanju, glasnogovornik predsjednika je poslije sastanka
naglasio da Turska drži da "treba pružiti priliku za mirno
rješenje" iračkog pitanja.
RETHYMNO - Njemački ministar obrane Peter Struck u petak je još
jednom ponovio stajalište svoje zemlje i kazao da bi eventualni
američki napad na Irak mogao uroditi dalekosežnim političkim i
ekonomskim posljedicama. Struck je rekao da bi prioritet
međunarodne zajednice trebao biti povratak inspektora UN-a u Irak i
izbjegavanje rata.
WASHINGTON - Pet Amerikanca je uhićeno i optuženo za pripadnost
terorističkoj mreži al Qaeda, objavila je u petak tv mreža CNN
preciziravši da je šesti član u bijegu.
Četiri osumnjičene osobe su uhićene u Portlandu u državi Oregon,
jedna u Detroitu u Michiganu i jedna u inozemstvu, precizira se.
Pozivajući se na anonimne izvore CNN je naveo da je šest osoba
opuženo za pružanje podrške i sredstava mreži al Qaida Osame bin
Ladena.
BOSTON - Richard Reid, poznatiji kao "bombaš s tenisicom", priznao
je u petak pred američkim saveznim sucem krivnju za kaznena djela za
koja ga se tereti, odnosno za pokušaj rušenja američkog putničkog
zrakoplova eksplozivom koji je sakrio u svojim tenisicama.
Reid (29) je izašao pred sud i tijekom ispitivanja suca Williama
Younga opisao se kao "neprijatelj" Sjedinjenih Država odan
terorističkom vođi Osami bin Ladenu.
ATENA - Dansko predsjedništvo EU-e u petak je objavilo da bi drugo
irsko odbijanje Sporazuma iz Nice moglo stvoriti krizu bez
presedana za koju ne postoji alternativni plan. Drugi irski
referendum o Sporazumu iz Nice predviđen je za 19. listopada.
Na prvom referendumu prošle godine Irci su odbacili sporazum koji
predstavlja zakonski temelj za širenje Europske unije na 12 novih
članica.
BRUXELLES - Članovi Konvencije o budućnosti Europe, koja razmatra
budući oblik Europske unije, predložili su jačanje uloge
nacionalnih parlamenata u kreiranju europskih zakona, rekao je u
petak predsjednik foruma, bivši francuski predsjednik Valery
Giscard d'Estaing.
Time se želi premostiti jaz između građana Europske unije i
njezinih institucija, rekao je d'Estaing nakon završetka dvodnevne
plenarne sjednice Konvencije. Nacionalni parlamenti mogli bi, kako
je kazao, upozoriti da, po njihovu mišljenju, određeni prijedlog
Europske komisije ne poštuje načelo subsidijarnosti.
Ako nekoliko parlamenata izrazi rezerviranost, Europska komisija
morala bi objasniti ili opravdati svoj prijedlog, a ako se
prijedlogu pak usprotivi "značajan broj parlamenata", Komisija bi
prijedlog morala doraditi ili ga čak povući, rekao je.
(Hina) sd