HR-BAKE-POVJERENJE-Bankarstvo POVJERENJE GRAĐANA U BANKE SMANJENO NAKON "AFERE" RIJEČKA BANKA POVJERENJE GRAĐANA U BANKE SMANJENO NAKON "AFERE" RIJEČKA BANKA Nakon "afere" Riječka banka povjerenje građana u banke u Hrvatskoj nešto je
smanjeno, pokazalo je istraživanje o bankama i bankovnim uslugama koje je proveo GfK-Centar za istraživanja tržišta iz Zagreba. Istraživanje o bankama i bankovnim uslugama provodi se četiri puta godišnje na uzorku od tisuću ispitanika. U prvom "valu" ispitivanja provedenom u ožujku ove godine pouzdanost svih banaka ocijenjena je sa 3,43, a u drugom valu, sredinom lipnja, prosječna ocjena pouzdanosti hrvatskih banaka smanjena je na 3,36. Istraživanje GfK-a je pokazalo i kako bi 82 posto ispitanika preporučilo svoju glavnu banku prijateljima, dok bi prosječno njih samo 15 posto (sigurno ili vjerojatno) promijenilo svoju glavnu banku. Drugi val ispitivanja donio je i porast broja ispitanika koji percipiraju veliki rizik za sigurnost štednje, i to za 4,7 posto među klijentima svih banaka. Najveći porast pritom je zabilježen kod ispitanika koji rizik za štednju pripisuju povezanosti banke s centrima političke moći - sa 17 na 28 posto. Nasuprot tome, pripisivanje rizika trenutnim gospodarskim uvjetima u zemlji je u padu - sa 61 na 50 posto.
POVJERENJE GRAĐANA U BANKE SMANJENO NAKON "AFERE" RIJEČKA BANKA
Nakon "afere" Riječka banka povjerenje građana u banke u Hrvatskoj
nešto je smanjeno, pokazalo
je istraživanje o bankama i bankovnim uslugama koje je proveo GfK-
Centar za istraživanja tržišta iz Zagreba.
Istraživanje o bankama i bankovnim uslugama provodi se četiri puta
godišnje na uzorku od tisuću ispitanika. U prvom "valu" ispitivanja
provedenom u ožujku ove godine pouzdanost svih banaka ocijenjena je
sa 3,43, a u drugom valu, sredinom lipnja, prosječna ocjena
pouzdanosti hrvatskih banaka smanjena je na 3,36.
Istraživanje GfK-a je pokazalo i kako bi 82 posto ispitanika
preporučilo svoju glavnu banku prijateljima, dok bi prosječno njih
samo 15 posto (sigurno ili vjerojatno) promijenilo svoju glavnu
banku.
Drugi val ispitivanja donio je i porast broja ispitanika koji
percipiraju veliki rizik za sigurnost štednje, i to za 4,7 posto
među klijentima svih banaka.
Najveći porast pritom je zabilježen kod ispitanika koji rizik za
štednju pripisuju povezanosti banke s centrima političke moći - sa
17 na 28 posto. Nasuprot tome, pripisivanje rizika trenutnim
gospodarskim uvjetima u zemlji je u padu - sa 61 na 50 posto.