SABOR: O PRORAČUNU, REVIZIJI, MENAĐERSKIM KREDITIMA...

SABOR: O PRORAČUNU, REVIZIJI, MENAĐERSKIM KREDITIMA... Hrvatski Sabor danas je prihvatio Izvješće o izvršenju državnog proračuna za prvih šest mjeseci ove godine, te više drugih akata raspravljenih proteklih dana. Po Izvješću, u prvoj polovici godine državna je blagajna uprihodovala 32,8 milijardi kuna, ili 46,9 posto od planiranih 70 milijardi kuna u cijeloj godini. Rashodi su u šest mjeseci ostvareni u iznosu 34,1 milijarda kuna, što je 48 posto od 71,1 milijardu koliko je plan za ovu godinu. Na prihodnoj strani podbacili su prihodi od trošarina na alkohol i duhanske prerađevine, a na rashodovnoj strani 'proboji' su zabilježeni na plaćama u vojsci, policiji, prosvjeti (ukupno oko 380 milijuna kuna). Sabor je prihvatio strategiju makroekonomskog razvitka Hrvatske, sastavnicu opće strategije "Hrvatska u 21. stoljeću". Glavnim ciljevima u tom dokumentu označeni su povećanje BDP-a, smanjenje nezaposlenosti, poticanje izvoza, smanjenje vanjskog duga, pravna sigurnost. Prihvaćeno je Godišnje izvješće o provedbi programa državne izmjere i katastra nekretnina za prošlu godinu. Nastavljajući 25. sjednicu, Sabor je prihvatio Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom do 2006. Taj dokument sadrži 60-ak mjera za poboljšanje života invalidnih osoba, obvezuje tijela državne i lokalne uprave da koordiniraju svoje aktivnosti u provođenju politike prema invalidnim osobama kako bi se izbjegla neujednačenost u pravima i nedovoljna informiranost o ostvarivanju tih prava. U prvom su čitanju podržani prijedlozi zakona o pravobranitelju za djecu, o Zavodu za školstvo, o zaštiti osoba i imovine. Dovoljno zastupničkih glasova nisu dobili prijedlozi Jadranke Kosor (HDZ) da se izmjeni Zakon o posredovanju pri zapošljavanju, te Zlatka Canjuje (NZ) da se dopuni Zakon o PDV-u. Odbijen je i prijedlog da Sabor osnuje istražno povjerenstvo koje bi ispitalo odgovornost Ministarstva branitelja za objavu u medijima popisa ratnih invalida i njihovog postotka invalidnosti s područja Zadarske i Osječko-baranjske županije. Saborski zastupnici pohvalili su danas dodatno izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije, ali i opetovali da se moraju sankcionirati nezakonitosti utvrđene u privatiziranim trgovačkim društvima. Dodatno Izvješće Ured je sačinio na zahtjev Sabora koji je ljetos, nakon rasprave o polugodišnjem izvješću DUR-a zatražio i izvješća o odgovornim osobama u trgovačkim društvima u kojima su utvrđene nepravilnosti, podatke o podnesenim kaznenim prijavama. Izvješće donosi imena osoba odgovornih u provođenju pretvorbe, imena pravnih ili fizičkih osoba koje su radile na procjeni poduzeća, podatke o vlasničkoj strukturi i vremenu pretvorbe. Od 100 revidiranih tvrtki u njih 73 utvrđene su ukupno 232 nepravilnosti koje nisu sankcionirane, izvijestila je glavna državna revizorica Šima Krasić, upozorivši da za najveći broj nepravilnosti sankcije nisu propisane. Zbog počinjenih nezakonitosti nadležnom je državnom odvjetništvu podnesena 31 kazena prijava protiv 38 osoba. Za privredni prijestup podnesene su prijave protiv pet pravnih i 13 fizičkih osoba, a kod 24 društva utvrđene su prekršajne radnje i podneseno je 25 prekršajnih prijava, kazala je Krasić. Kao i kod ljetošnje saborske rasprave o reviziji pretvorbe i privatizacije, klubovi, posebice oporbeni, ocijenili su da se u reviziju ušlo prekasno, da proces nije transparentan, da javnost i dalje sa sumnjom gleda na taj posao, da dopunjeno izvješće ne odgovara na pitanje tko je sudjelovao u nezakonitim poslovima. Klubovi su se suglasili da Državni ured za reviziju dobro radi svoj posao i da se na njegovu adresu ne mogu upućivati kritike zbog sporosti u reviziji pretvorbe i privatizacije, te da treba ispuniti zahtjeve Ureda za dodatnim stručnim popunjavanjem. Od '92. do '94. godine, 22 banke, tada najvećim dijelom u državnom vlasništvu, odobrile su oko 27 tisuća menadžerskih kredita u ukupnom iznosu od 423 milijuna njemačkih maraka, izvjestio je danas guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski zastupnike Hrvatskog sabora. Od 423 milijuna maraka kredita, koncem lipnja 2002. neotplaćeno je ostalo 57 milijuna DEM-a, pa uzmu li se u obzir rokovi dospjeća kredita, stupanj naplativosti je oko 90 posto, rekao je guverner. Krediti su, izvjestio je, u prosjeku, odobravani na rok od četiri do 12 godina, s odgodom otplate između 12 i 24 mjeseca. Kamatne su se stope kretale između pet i 12 posto, što je bilo vrlo atraktivno uzme li se u obzir činjenica da su kamatne stope na kunske kredite u 1992. iznosile 21 posto, a u 1993. čak 26 posto. Namjenski krediti za kupnju dionica, popularno zvani menadžerski krediti nisu devijantna pojava, nego su sastavni dio modela pretvorbe i privatizacije koji je imao svoj zakonski okvir, naglasio je Rohatinski. Guverner Središnje banke ističe da su najveći dio tih kredita odobrile banke u državom vlasništvu, pa je država imala ili je mogla imati potpuni nadzor nad tim procesom. Rohatinski napominje da izvješće HNB-a ne sadrži popis korisnika menadžerskih kredita i to samo stoga što bi njegovo davanje na uvid bilo u suprotnosti s odredbama zakona o bankama i HNB-u. HNB je te popise dobila, a da bi bili dostupni javnosti potrebna je prethodna suglasnost banaka, odnosno korisnika, a toga nema. Dužnost je HNB-a, napominje guverner, da takve podatke isključivo stavi na raspolaganje nadležnim organima u procesu službene istrage. Ona se (istraga) po našim saznanjima ne vodi, niti je Banka ikada dobila bilo kakav zahtjev u tom smislu, rekao je. Rohatinski je zastupnike uputio da sve podatke o tome ima HFP. Izostanak popisa korisnika menadžerskih kredita, glavna je zamjerka koju su saborski zastupnici iznijeli u raspravi o HNB-ovu izvješću o tim kreditima, kojih je od '92. do '94. odobreno oko 27 tisuća u ukupnoj vrijednosti od 423 milijuna njemačkih maraka. Većinu zastupnika nije zadovoljilo tumačenje guvernera Željka Rohatinskog da HNB ima te popise, ali da ih ne može dati zbog 'bankarske tajne', pa ih je uputio da sve podatke o tim kreditima zatraže od Hrvatskog fonda za privatizaciju. Nakon iznijetih prigovora, guverner Rohatinski opetovao je razloge zbog kojih se ne mogu objaviti podaci o korisnicima kredita. Zar želite da iznesem podatke za koje me svaki komitent i svaka banka mogu tužiti s jasnih ishodom te tužbe, upitao je zastupnike. Završavajući ovotjedni rad, Sabor je raspravio i HNB-ovo izvješće o razvoju i radu funkcije nadzora banaka u posljednjem desetljeću. Izradu izvješća potaknuo je slučaj Riječke banke, no sve detalje te krize HNB će, najavljeno je, predstaviti javnosti do kraja godine. Izvješću je zamjereno da se bavi manje bitnim stvarima, a da ništa ne govori o nedostacima kvalitetnog nadzora HNB-a u proteklih deset godina kada su propale 33 banke i štedionice. Jadranko Mijalić pritom tvrdi da građani još nisu zaboravili da je za sanaciju bankarskih kriza potrošeno 6,5 milijardi dolara. Klub HSS-a ističe da se kontrola banaka provodi povremeno, umjesto učestalo, pa je tako i kod Riječke banke izostala kontrola na 'prvi mig". Niti jedna kriza do sada nije na vrijeme uočena, primjetio je Luka Rojić, očekujući bolju ulogu HNB-ova nadzora nego do sada. Guverner Rohatinski odgovara da je HNB-ova funkcija nadzora i kontrole banaka bila određena općim pravim uvjetima. Sve do 1997. nadzor se svodio na kontrolu formalnog pridržavanja mjera iz monetarne i devizne politike, a tek od tada sustav se razvija u smjeru bonitetnog pristupa ocjeni poslovanja banaka, rekao je guverener HNB-a.