ZAGREB, 4. listopada (Hina)- Hrvatska u ovom trenutku nema svoju vanjsku politiku, nego je ona određena interesima međunarodne zajednice na ovim prostorima i aktualna vlast ne vodi računa o hrvatskim nacionalnim interesima, stajalište
je većine sudionika Okruglog stola o hrvatskoj vanjskoj politici koji je danas organizirala Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta UHIP.
ZAGREB, 4. listopada (Hina)- Hrvatska u ovom trenutku nema svoju
vanjsku politiku, nego je ona određena interesima međunarodne
zajednice na ovim prostorima i aktualna vlast ne vodi računa o
hrvatskim nacionalnim interesima, stajalište je većine sudionika
Okruglog stola o hrvatskoj vanjskoj politici koji je danas
organizirala Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i
prosperiteta UHIP.#L#
Predsjednik UHIP-a Miroslav Tuđman smatra da Europa gura Hrvatsku u
zapadnobalkansku asocijaciju kako bi svoje pogreške "pomela pod
tepih", a tome se, istaknuo je, treba odlučno suprotstaviti.
Hrvatska treba biti subjekt međunarodne politike te jasno
artikulirati i štititi svoje nacionalne interese. No, kada u
Hrvatskoj netko te interese spomene odmah ga se naziva "rigidnim
desničarem", rekao je.
Osvrnuvši se na sudske procese u Haagu, ustvrdio je kako je
očigledna tendencija izjednačavanja krivnje. Hrvatska je,
nastavio je, potpisanim međunarodnim ugovorima prihvatila obveze,
ali ima i neka prava.
Politika aktualne vlasti je konfuzna i anacionalna i odgovorna je
za slučaj generala Bobetka zbog bezuvjetne suradnje s Haaškim
sudom, kojemu je, protuzakonito, ne vodeći računa o nacionalnim
interesima dostavljala dokumente na temelju kojih je 'kreirana'
optužnica i kriminaliziran Domovinski rat, rekao je Nenad
Ivanković.
Haaškom sudu cilj nije postizanje pravde, nego mira pravnim
sredstvima i stoga je neizbježno politiziran. Ne postoje metode za
njegovo pravno osporavanje, pa može suditi kako hoće, rekao je,
ocijenivši da u takvim okolnostima hrvatska Vlada igra dvostruku
ulogu, govoreći jedno domaćoj, a drugo međunarodnoj javnosti.
Hrvatska vanjska politika trebala bi znati odgovor na pitanje gdje
Hrvatska želi biti 2020., a sudeći prema aktualnim zbivanjima to će
gotovo sigurno biti zapadni Balkan, smatra Davor Domazet-Lošo.
Tvrdi da će se na Hrvatsku i dalje vršiti pritisak podizanjem
optužnica protiv njezinih građana dok ne pristane biti dijelom tog
zapadnog Balkana. Šanse za sprječavanje takvog razvoja događaja
postoje jedino bude li Hrvatska jasno definirala i artikulirala
nacionalne interese i pridobila podršku inozemnih partnera.
Hrvatska vanjska politika je nedefinirana i nema koncepta što želi
postići, a ono što čini ne pridonosi zaštiti nacionalnih interesa,
pa postoji opasnost njihove destrukcije, mišljenja je Goran Dodig.
Marijan Šunjić problem vidi u nepostojanju dugoročnog hrvatskog
državnotvornog programa što, rekao je, vodi u "rastakanje"
hrvatske države.
(Hina) dm sšh