RV 2. X. BOZANIĆ - HRVATI U EUROPU MOGU UNIJETI PLURALITET

RADIO VATIKAN - RV 2. X. 2002. 'Ponekad imam prilike razgovarati s odgovornim ljudima na Zapadu. Često sam ponavljao da nije dovoljno održavati konferencije na temu mira, oproštenja i pomirenja, nego da je još važnije ljudima konkretno pomoći kako bi imali uredan život', istaknuo je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u razgovoru za njemački katolički list za politiku, društvo i kulturu Tagespost od 24. rujna. U tom kontekstu odgovorio je i na pitanje o miru na Balkanu gdje je posebno govorio o Hrvatskoj, te o Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i Makedoniji. Tu se, rekao je, situacija komplicira. Mir i pomirenje ne smiju ostati samo apstraktni pojmovi već je važno vidjeti i vjersku dimenziju, a religije na tome planu mogu puno pridonijeti. 'Uvjeren sam, stvarno pomirenje i mir samo su tada mogući kada govorimo i o Bogu', rekao je Bozanić. O ulozi političara on je rekao kako bez njihova, ali i zauzimanja ostalih snaga kao i civilnoga društva to pitanje ne bi moglo biti riješeno. Oni bi, prema nadbiskupovu mišljenju, morali ljudima koji su ostali bez domova i zavičaja omogućiti normalni život. Jer ti ljudi trebaju svoj dom, ali i svoje radno mjesto. Tek tako je moguće imati normalan život i postupno se osloboditi tereta prošlosti. U tom se smislu osvrnuo i na međureligijski dijalog u Hrvatskoj, za koji je ustvrdio kako ga ima i kako je usmjeren prema međusobnom upoznavanju, a povremeno se, poput sjećanja na 11. rujna, upriličuju i zajednička spomen slavlja. No u Hrvatskoj je pretežiti broj vjernika katoličke vjeroispovijesti pa je na Katoličkoj crkvi i zadaća zauzimati se za prava ostalih vjerskih zajednica, pa i onih koje imaju manji broj vjernika, rekao je predsjednik HBK. Na upit o ulozi Katoličke crkve u hrvatskome društvu, Bozanić se osvrnuo i na rezultate popisa pučanstva protekle godine, prema kojemu se oko 88 posto građana izjasnilo kao katolici. 'S jedne strane takav rezultat nas, naravno, raduje. Ali 88 posto nam je i izazov. Posebno je važno pitanje formiranje laika. Jer oni su pozvani unositi kršćanske vrijednosti u društvo. To je odlučujuće. No Crkva mora najprije postati svjesna koje su vrijednosti važne. Što danas znači biti kršćanin? Ovo je pitanje za Crkvu danas od temeljne važnosti u dijalogu s ostalim religijama. I na europskoj razini. To uvijek znači da Europa ima kršćanske korijene. No kako oni konkretno izgledaju, zapitao se zagrebački nadbiskup. Upitan o tome kakva očekivanja Hrvatska ima od Europe, on je odgovorio kako su hrvatski građani vrlo zainteresirani za ulazak u Europsku uniju, posebice mlađi. 'Nalazimo se pred mnogim izazovima. No ako želimo da Europa bude Europa svih Europljana tada i Hrvatska mora biti njen dio', napomenuo je Bozanić, ističući kako je Hrvatska mediteranska i u isto vrijeme srednjoeuropska zemlja. Ona je u isto vrijeme blizu islama i blizu pravoslavlja koji su se tijekom povijesti međusobno ispreplitali što se u hrvatskome društvu očituje kao raznolikost. 'U društvo smo integrirali različite kulture i religije, a da nismo izgubili vlastiti identitet. Taj pluralitet Hrvati mogu unijeti u Europu: kako se truditi oko integracija, a da se ne izgubi vlastiti identitet', zaključio je predsjednik HBK. (RV)