ZAGREB, 3. listopada (Hina) DEN HAAG - Svjedok zaštićena identiteta C-037 u četvrtak je, na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, kazao kako mu nije poznato da su Milošević ili Srbija imali ikakvu
vezu sa zločinima počinjenima tijekom rata u Hrvatskoj. "Ja ne znam da ste vi osobno i Srbija imali veze sa zločinima", kazao je svjedok C-037 tijekom protuispitivanja koje je vodio Milošević. Svjedok C-037, inače jedan od bivših lidera SDS-a zapadne Slavonije, počeo je svjedočiti prošli tjedan kao prvi svjedok tužiteljstva na hrvatskom i bosanskom dijelu suđenja Miloševiću. On je kazao kako je čuo za zločine počinjene na području Hrvatske, koji su navedeni u Miloševićevoj optužnici, ali nijedan nije vidio. DEN HAAG - Riječima hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da se uvijek zalagao za pozitivnu diksriminaciju manjina te da se njegova politika nikad nije oslanjala na zastrašivanje temeljeno na nečijoj etničkoj pripadnosti završeno je u četvrtak prijepodne njegovo trodnevno svjedočenje na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. Posljednjih pola sata, koje je Milošević još imao u četvrtak prijepodne za protuispitivanje, prošlo je u njegovim ponovnim pokušajima
ZAGREB, 3. listopada (Hina)
DEN HAAG - Svjedok zaštićena identiteta C-037 u četvrtak je, na
haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu
Miloševiću, kazao kako mu nije poznato da su Milošević ili Srbija
imali ikakvu vezu sa zločinima počinjenima tijekom rata u
Hrvatskoj. "Ja ne znam da ste vi osobno i Srbija imali veze sa
zločinima", kazao je svjedok C-037 tijekom protuispitivanja koje
je vodio Milošević. Svjedok C-037, inače jedan od bivših lidera
SDS-a zapadne Slavonije, počeo je svjedočiti prošli tjedan kao prvi
svjedok tužiteljstva na hrvatskom i bosanskom dijelu suđenja
Miloševiću. On je kazao kako je čuo za zločine počinjene na području
Hrvatske, koji su navedeni u Miloševićevoj optužnici, ali nijedan
nije vidio.
DEN HAAG - Riječima hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da se
uvijek zalagao za pozitivnu diksriminaciju manjina te da se njegova
politika nikad nije oslanjala na zastrašivanje temeljeno na
nečijoj etničkoj pripadnosti završeno je u četvrtak prijepodne
njegovo trodnevno svjedočenje na haškom suđenju bivšem
jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. Posljednjih
pola sata, koje je Milošević još imao u četvrtak prijepodne za
protuispitivanje, prošlo je u njegovim ponovnim pokušajima
diskreditacije hrvatskog predsjednika te pokušajima dokazivanja
uloge hrvatskih vlasti u progonu Srba u Hrvatskoj i rušenju
Jugoslavije, pri čemu se pozivao i na stradanja Srba u Jasenovcu.
Uz završnih 30 minuta Miloševićeva ispitivanja, hrvatskog
predsjednika ispitivao je i "prijatelj suda" Branislav Tapušković,
koji je tražio povijesni kontekst s upitima iz dva svjetska rata i
Austrougarske monarhije. Tužitelj Geoffrey Nice, koji je završio
Mesićevo svjedočenje, upitao ga je i o slučaju Bobetko. "Da li ste
se vi od prvog trenutka... zalagali za predaju hrvatskih
branitelja...", pitao je Nice. "Smatram da Hrvatska ima Ustavni
zakon o suradnji s Haškim tribunalom i da mora surađivati u svako
vrijeme", kazao je Mesić, poručivši pri tom da hrvatska vlada, pri
tom, ima pravo koristiti sva pravna sredstva za koja smatra
potrebnim.
BRUXELLES/ZAGREB - Glavni tajnik NATO-a George Robertson pozvao je
u četvrtak hrvatsku vladu da ispuni svoje obveze suradnje s Haškim
sudom i u cijelosti ispuni zahtjev tribunala vezan uz generala
Janka Bobetka. Suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu
Jugoslaviju (ICTY) obvezna je za sve zemlje nastale na prostoru
bivše Jugoslavije, bez obzira na njihovo domaće zakonodavstvo,
ustvrdio je glavni tajnik NATO-a George Robertson u svojoj izjavi
objavljenoj u četvrtak na web siteu Sjevernoatlanskog saveza.
"Pozivam stoga hrvatsku vladu da ispuni svoju obvezu glede suradnje
s ICTY-em i u potpunosti ispuni zahtjev tribunala vezan uz generala
Janka Bobetka, kojega je 23. kolovoza 2002. tribunal optužio za
ratne zločine počinjene protiv hrvatskih Srba 1993. u području
poznatom kao Medački džep", kaže u svojoj izjavi lord Robertson.
Prema riječima glavnog tajnika NATO-a, nesuradnja sa Sudom mogla bi
imati kontraproduktivan učinak na približavanje NATO-u i daljnje
uključivanje u euro-atlantsku zajednicu. U izjavi se dodaje da
izostanak suradnje sa Sudom nije "ni prihvatljiv, a niti je od
pomoći u naporima na uspostavi održivog mira i stabilnosti u
regiji".
BRUXELLES/ZAGREB - Glavna tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda
za bivšu Jugoslaviju Carla del Ponte i visoki predstavnik EU za
vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana pozvali su u četvrtak u
Bruxellesu hrvatsku Vladu da Sudu izruči generala Janka Bobetka.
"Hrvatska će valjda ispuniti svoje međunarodne obaveze. Ako
optuženi Bobetko nije zdrav, dakle njegovo zdravstveno stanje ne
omogućuje uhićenje i prijevoz do pritvora, spremni smo razmotriti
njegovo zdravstveno stanje i prihvatiti privremeno oslobađanje",
rekla je del Ponte nakon sastanka sa Solanom. Ali, dodala je
tužiteljica, "prvo i prije svega general Bobetko je optužen, on
mora doći u Haag a o daljnjem će postupku odlučiti nadležni suci".
Solana je istaknuo kako je obaveza hrvatske Vlade da "učini sve da
osoba optužena za ratne zločine bude tamo gdje bi trebala biti, na
međunarodnom sudu, gdje joj se jamči pošteno suđenje".
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić primio je u
četvrtak u nastupni posjet veleposlanika Republike Slovenije u
Republici Hrvatskoj Petera Andreja Bekeša, priopćeno je iz Ureda
predsjednika Sabora. Veleposlanik Bekeš je istaknuo da je dogovor,
postignut za nedavna posjeta Janeza Drnovšeka, predsjednika
slovenske vlade Hrvatskoj, dobar temelj za rješavanje spornih
pitanja između dviju zemalja. Novi slovenski veleposlanik stoga
optimistično gleda na buduće odnose Slovenije i Hrvatske, dodaje se
u priopćenju.
SARAJEVO - Ministar obrane Federacije Bosne i Hercegovine i
kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Mijo Anić poslao je
u četvrtak pismo potpore hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću u
povodu njegova svjedočenja protiv Slobodana Miloševića pred
Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). U svojem
pismu hrvatskom predsjedniku ministar Anić izražava divljenje
Mesićevom hrabrošću i odlučnošću u borbi za istinu i pravdu.
"Hrvatski narod može biti ponosan jer ima takvog predsjednika",
stoji u Anićevu pismu Mesiću.
BRUXELLES - Ministri obrane zemalja članica EU u petak i subotu u
Grčkoj će pokušati dati novi poticaj konceptu zajedničke europske
obrane, iako trenutak - s obzirom na smanjivanje proračuna, sve
veći jaz između Europe i SAD, pa i međusobne razlike glede Iraka -
baš i nije najpogodniji. Unatoč učestalim pozivima na njegovu
tranutačnu operacionalizaciju, prevladava dojam da koncept
zajedničke europske obrane i sigurnosti uporno ne zaživljava.
Osim prijetnji rata u Iraku, koje su podijelile Europljane,
ministri obrane će u Rethymonu morati raspraviti načine jačanja
svojih vojnih kapaciteta i suradnje u području naoružanja.
WASHINGTON - Oba doma američkog Kongresa u četvrtak raspravljaju o
zahtjevu Bijele kuće da se unaprijed odobri moguća vojna akcija
protiv Iraka. Predsjednik George W. Bush uspio se dogovoriti sa
zastupnicima u Predstavničkom domu, gdje njegovi republikanci
ionako imaju većinu, pa se očekuje da će tu dobiti traženo zeleno
svjetlo. Neizvjesno je kakvu će odluku donijeti Senat. Odlučivanju
će prethoditi oštra i dugotrajna rasprava. Dužnosnici Bijele kuće i
nekolicina čelnika Kongresa kažu da je Bush pristao na neke
ustupke. Obvezao se najkasnije u roku od 48 sati od početka vojne
operacije podrobno izvjestiti Kongres zašto je ona postala
neizbježna. O tijeku akcije mora izvještavati Kongres svakih 60
dana, a posebnu suglasnost morat će tražiti za eventualno
raspoređivanje mirovnih snaga nakon završetka borbi.
WASHINGTON - CIA je odbila izvjestiti senatski Odbor za
obavještajne službe o ulozi koju bi imala u mogućem američkom
napadu na Irak. Štoviše, pozivu na zatvorenu sjednicu Odbora nije
se odazvao direktor CIA-e George Tenet, nego dvojica njegovih
pomoćnika. Oni su senatorima odbili govoriti o planovima
djelovanja CIA-e u slučaju vojne akcije protiv Iraka. Rekli su da je
cjelovita informacija predana Bijeloj kući i Vijeću nacionalne
sigurnosti koji jedini mogu odlučiti hoće li sa strogo povjerljivim
podacima upoznati Kongres.
ŽENEVA - Jordan je u četvrtak od Iraka zatražio da prihvati sve
rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o inspekcijama njegova
naoružanja kako bi se spriječio rat. "Zatražili smo od Iraka da se
pridržava svih rezolucija Ujedinjenih naroda i to ćemo tražiti i
dalje", rekao je jordanski ministar vanjskih poslvoa Marwan al-
Muasher ističući da nije bitan tekst rezolucije, već izbjegavanje
rata. Ministar je naglasio također da Jordan, ključni američki
saveznik u regiji, neće dopustiti korištenje svoga teritorija za
eventualni vojni napad na susjedni Irak.
KOPENHAGEN - Danski ministar vanjskih poslova Per Stig Moeller,
čija zemlja trenutačno predsjeda Europskom unijom, pozvao je u
četvrtak građane BiH da 5. listopada izađu na birališta i glasuju za
reforme koje su nužne za budućnost zemlje. Izbori u BiH "odlučujući
su za nastavak provedbe reformi koje su nužne kako bi se zemlja
mogla nadati približavanju Europskoj uniji", navodi se u
Moellerovu priopćenju. "Za BiH, izbor je jasan: ili će izabrati
političku stabilnost i integraciju u euroatlantske strukture ili
političku i gospodarsku stagnaciju", stoji u priopćenju.
BERLIN - Njemačka u četvrtak nizom svečanosti obilježava 12.
obljetnicu ponovnog ujedinjenja, a središnji dio proslave Dana
njemačkog ujedinjenja, koji je ujedno i praznik, počeo je već u
srijedu pred Brandenburškim vratima koncertom zahvalnosti osobama
koje su pomagale tijekom katastrofalnih poplava u Njemačkoj krajem
kolovoza. Slavlje je nastavljeno danas svečanom misom u Berlinskoj
katedrali kojoj su prisustvovali predsjednik Njemačke Johannes
Rau, njemački kancelar Gerhard Schroeder te gradonačelnik Berlina
Klaus Wowereit koji je u svome govoru istaknuo da proces
ujedinjenja niti nakon 12 godina nije potpuno obavljen te je ukazao
na još uvijek prisutne razlike između istoka i zapada zemlje.
DAMASK - Trideset i dvije osobe su poginule a 22 su ozlijeđene u
urušavanju niza kuća u srijedu u Alepu, drugom po veličini
sirijskom gradu, saznaje se u četvrtak iz najnovijih službenih
podataka. Dnevni list As-Saoura podsjeća da je razlog urušavanja
kuća uleknuće zemljišta. Kuće su bile izgrađene na brežuljku ispod
kojeg je razveden cijeli sustav špilja. Operacija spašavanja i
dalje traje, i zahvaljujući spasiocima iz kuća je u srijedu navečer
izvučeno 22 preživjelih.
(Hina) rt