ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Otvorenje obnovljenoga Doma Hrvatskih likovnih umjetnika planira se do kraja godine i tom prilikom bit će postavljena prigodna izložba i objavljena spomen-knjiga s detaljnim prikazom neobične i burne
sudbine toga zdanja tijekom sedam desetljeća - od prve ideje 1933., projekta 1934., izgradnje 1938., pretvorbe u džamiju 1941., prerade u Muzej revolucije 1949., akcije za vraćenje Doma hrvatskim umjetnicima devedesetih te do ponovne uspostave izvornoga stanja 2002., izvijestio je danas predsjednik Komisije za obnovu doma Radovan Ivančević, ugledni povjesničar umjetnosti.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Otvorenje obnovljenoga Doma
Hrvatskih likovnih umjetnika planira se do kraja godine i tom
prilikom bit će postavljena prigodna izložba i objavljena spomen-
knjiga s detaljnim prikazom neobične i burne sudbine toga zdanja
tijekom sedam desetljeća - od prve ideje 1933., projekta 1934.,
izgradnje 1938., pretvorbe u džamiju 1941., prerade u Muzej
revolucije 1949., akcije za vraćenje Doma hrvatskim umjetnicima
devedesetih te do ponovne uspostave izvornoga stanja 2002.,
izvijestio je danas predsjednik Komisije za obnovu doma Radovan
Ivančević, ugledni povjesničar umjetnosti. #L#
Dom je jučer posjetio ministar kulture Antun Vujić koji je
razgledao prostor u povodu završetka prvog dijela radova na
raščišćavanju i vraćanju u izvorno stanje gornjeg dijela središnje
dvorane - kupole i kružnog balkona prvoga kata.
Taj kružni, valjkasti izložbeni prostor, kako napominje Ivančević,
antologijsko je djelo hrvatske moderne arhitekture tridesetih
godina prošloga stoljeća, koje su, po ideji Ivana Meštrovića,
projektirali arhitekti "zagrebačke škole".
Bio je to u to doba jedinstveni izložbeni prostor u Europi i svijetu
- s velikom središnjom dvoranom, prstenastom dvoranom na katu i
dvije segemente u prizemlju, priopćio je Ivančević, napominjući
kako je svega tri godine trajao u svom izvornom stanju i služio kao
izložbeni prostor!
Uslijedile su dvije prenamjene s intervencijama u prostor, kojima
je taj spomenik kulture, kako ističe, bio potpuno degradiran - prvi
put 1941., kada je pretvoren u džamiju i drugi put 1949. kad je
udomio Muzej revolucije.
Po Ivančevićevim riječima, za dovršenje projekta vraćanja
Meštrovićeva doma u izvorno stanje potrebno je još skinuti nakaznu
"presvlaku" kojom je prekrivena cijela kupola izvana i očistiti
bitumen kojim su bila zalivena stakla, tako da ona ponovno zablista
iznutra u izvornom sjaju. Zatim je potrebno cijelu kupolu očistiti
i preliti tankim slojem prozirne mase, koja će garantirati
izolaciju od oborinskih voda.
Osim toga, kako napominje, potrebno je očistiti zidove u prizemlju
kružne dvorane koji su pri preuređenju u džamiju također bili
prekriveni dekorativnim nišama.
Ponovnim otvaranjem Doma HDLU će vratiti zagrebačkoj i hrvatskoj
kulturnoj sredini jedan od najoriginalnijih i najljepših
izložbenih prostora u Europi, s mogućnošću održavanja triju
različitih istodobnih izložaba ili najvećih domaćih i međunarodnih
izložaba najrazličitijih profila, napominje Ivančević.
Kad danas pogledamo prostor Doma, kako dodaje, iznenadi nas
spoznaja da je zbog svoje klasične jednostavnosti postao
primjerkom genijalne vidovitosti projektanata.
"On je neusporedivo prikladniji suvremenim umjetničkim pojavama i
kretanjima trećeg milenija, nego što je bio za likovne umjetnosti
sredinom prošlog stoljeća kada je građen", tvrdi Ivančević.
Može ga se tretirati jedinstveno ili dijeliti na katove, podizati
tornjeve ili spiralne rampe do kupole, a ovdje nije teško zamisliti
ni rekonstrukcije projekata velikog vizionara 17. stoljeća
Piranesija. Središnji prostor Doma bit će za sada, od 2003. pa tko
zna do kada, nesumnjivo idealna supstitucija našeg nepostojećeg,
utopijskog - muzeja suvremene umjetnosti, ističe Ivančević.
(Hina) pp mc