ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Glavni je cilj hrvatske gospodarske politike uključivanje Hrvatske u Europsku uniju, što je osnova za makroekonomski razvoj, složili su se danas svi klubovi zastupnika u saborskoj raspravi o Strategiji
makroekonomskog razvitka Hrvatske.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Glavni je cilj hrvatske gospodarske
politike uključivanje Hrvatske u Europsku uniju, što je osnova za
makroekonomski razvoj, složili su se danas svi klubovi zastupnika u
saborskoj raspravi o Strategiji makroekonomskog razvitka
Hrvatske. #L#
Klubovi su dali potporu vladinoj strategiji, te su ocijenili da će
gospodarski rast ovisiti o tome kada će Hrvatska biti uključena u EU
i međunarodne gospodarske integracije, što bi zajamčilo dugoročan
i održiv razvoj.
Sve što priječi ulazak u EU, priječi i gospodarski rast, složni su
svi klubovi.
Nužnim je ocijenjeno povećanje bruto društvenog proizvoda (BDP),
smanjenje nezaposlenosti, plansko poticanje izvoza hrvatskih
proizvoda, smanjenje vanjskog duga, angažiranje znanja i
obrazovanje hrvatskih građana, jača fiskalna i monetarna politika,
te pravna sigurnost.
Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić izvijestio je da se Strategija
makroekonomskog razvitka od 2001. do 2015. temelji na otvorenom
izvoznom gospodarstvu uz istodobnu izgradnju tržišnog i
institucionalnog područja kako bi se poboljšao standard građana.
Prema Strategiji, drži ministar, očekivani godišnji rast BDP-a do
2015. bio bi prosječno pet posto, uz jačanje gospodarske i
socijalne stabilnosti, izvoza, konkurentnosti, unaprjeđenja
tehničke opremljenosti, te ulaganja u obrazovanje i znanost.
Strategija dijeli hrvatski makroekonomski razvoj na tri razdoblja
- od 2001. do 2004., od 2005. do 2010. i od 2011. do 2015. U prvom bi
se razdoblju trebale uspostaviti zdrave ekonomske osnove za dugo
održiv ekonomski rast te intenzivirati reforme (posebno mirovinska
i zdravstvena), uz rast BDP-a od četiri posto godišnje, rekao je
Jurčić.
Drugo bi razdoblje, dodao je, kapitaliziralo pozitivne pomake iz
prvog razdoblja kako bi strani investitori prepoznali Hrvatsku kao
pozitivno područje ulaganja. To bi razdoblje pratio znatniji rast
investicija, izvoza i BDP-a od šest posto, te, najvažnije, ulazak
Hrvatske u EU.
U trećem bi razdoblju, procjenjuje Jurčić, hrvatska ekonomska
politika bila usklađena s onom u EU-u, a poklapala bi se i međusobna
gospodarska kretanja, uz rast BDP-a od 4,8 posto.
Jadranko Mijalić (Klub SDP-a) nužnim smatra da Strategija posebno
obuhvati mjere za prestanak vanjskog zaduživanja Hrvatske uz brzi
rast izvoza, te ukidanje neučinkovite i neorganizirane državne
uprave koju bi zamijenila mala i stručna uprava.
Uz sve pohvale Strategiji, Zorko Vidiček (Klub SDP-a) predložio je
Vladi da donese program poticanja izvoza što bi, kako smatra,
osiguralo provođenje svih mjera navedenih u tom dokumentu.
Goranko Fižulić (Klub Libra) drži da je potrebno u Strategiji
posebno razraditi programski rast domaće potrošnje uz rast plaća
kako bi hrvatski potrošači prestali kupovati u susjednim državama.
Kao osnovni cilj naveo je ulazak Hrvatske u EU do 2007.
Ante Markov (Klub HSS-a) ocijenio je da je nedostatak programa to
što nije razrađen način kako angažirati znanje koje postoji u
hrvatskom društvu, a kako bi se svakom pojedincu pružila prilika da
bude koristan društvu. Također, drži, nužno je donijeti oštrije
zakonske propise kojima bi se ugovorne strane mogle natjerati na
poštivanje ugovornih obveza.
Tonči Tadić (Klub HSP/HKDU) smatra da je makroekonomska strategija
trebala biti donesena prije svih ostalih jer daje okvir i grubu
viziju gospodarskog rasta, te predlaže da se Hrvatska proglasi
zemljom slobodnom od genetski modificiranih organizama i s
očuvanim okolišem što bi itekako pomoglo njezinu gospodarskom
razvoju.
Hrvatski sabor nastavlja rad raspravom o Izvješću o izvršenju
držanog proračuna RH za prvo polugodište ove godine.
(Hina) tr sp