US-HR-YU-haag-svjedok-Obrana-Diplomacija-Organizacije/savezi-Ratovi NYT 2. X. mesić protiv miloševića SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES2. X. 2002.Mesić: "Milošević je prouzročio potoke krvi koji su tekli bivšom Jugoslavijom""Dva
muškarca koja su neposredno sudjelovala u raspadu Jugoslavije danas su se sučelila po prvi puta, što je označilo i prekretnicu u međunarodnom pravu. Ovo je bio i prvi susret dvaju balkanskih čelnika na sudu koji ispituje ratne zločine počinjene na Balkanu. Hrvatski predsjednik, Stjepan Mesić, koji ima 69 godina, nalazio se u ulozi svjedoka. Slobodan Milošević, koji ima 61 godinu, srbijanski čelnik optužen za ratne zločine uključujući i genocid, imao je ulogu optuženika. Protivnici su se sreli u sudnici međunarodnog tribunala za ratne zločine - oboje ostarjeli političari, oboje važni igrači u razdoblju kada je Jugoslavijom zavladao nacionalizam i kada se ta zemlja raspala. Nisu se vidjeli gotovo deset godina. Čak i prije nego je Mesić ušao u sudnicu, Milošević ga je nazvao ratnim zločincem. Uslijedio je izuzetan dio Miloševićevog suđenja. Hrvatski predsjednik Miloševića je optužio za organiziranje
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
2. X. 2002.
Mesić: "Milošević je prouzročio potoke krvi koji su tekli bivšom
Jugoslavijom"
"Dva muškarca koja su neposredno sudjelovala u raspadu Jugoslavije
danas su se sučelila po prvi puta, što je označilo i prekretnicu u
međunarodnom pravu. Ovo je bio i prvi susret dvaju balkanskih
čelnika na sudu koji ispituje ratne zločine počinjene na Balkanu.
Hrvatski predsjednik, Stjepan Mesić, koji ima 69 godina, nalazio se
u ulozi svjedoka.
Slobodan Milošević, koji ima 61 godinu, srbijanski čelnik optužen
za ratne zločine uključujući i genocid, imao je ulogu optuženika.
Protivnici su se sreli u sudnici međunarodnog tribunala za ratne
zločine - oboje ostarjeli političari, oboje važni igrači u
razdoblju kada je Jugoslavijom zavladao nacionalizam i kada se ta
zemlja raspala. Nisu se vidjeli gotovo deset godina.
Čak i prije nego je Mesić ušao u sudnicu, Milošević ga je nazvao
ratnim zločincem.
Uslijedio je izuzetan dio Miloševićevog suđenja.
Hrvatski predsjednik Miloševića je optužio za organiziranje
osvajanja teritorija, u sklopu planova za širenje Srbije, i
poticanje nacionalizma koje je rezultiralo nastankom 'potoka
krvi'. Milošević je dugo bio srbijanski čelnik a zatim i
jugoslavenski predsjednik.
'Sve je podredio svojim ratnim ciljevima', kazao je Mesić, okrenut
prema tri suca, ne okrenuvši se niti jednom prema optuženom. Mesić
je sucima kazao kako je 1990. i 1991. Milošević poveo spori ali
dobro pripremljeni 'puč' kojim je uspostavio kontrolu nad
jugoslavenskom vojskom i Nacionalnom bankom, ignorirajući Ustav i
kolektivno predsjedništvo Jugoslavije. Milošević je, tvrdi Mesić,
poticao pobunu među Srbima van Srbije i 'uništio Jugoslaviju'.
'Je li optuženi ikada izrazio žaljenje zbog patnji pojedinaca',
upitao je tužitelj.
'Ne', kazao je Mesić, koji je bio predsjednik Jugoslavije nekoliko
mjeseci 1991. godine i koji je kazao kako se sa Miloševićem sastao
mnogo puta. 'Kod njega nikada nisam zamijetio nikakav znak
suosjećanja. Sve što je imao bili su ciljevi koje je ostvarivao.'
Mesić je bio prvi državni čelnik koji se u sudnici tribunala pojavio
u ulozi svjedoka, što je prekretnica u međunarodnom pravu, smatra
nekoliko pravnika koji prate suđenje.
'Svijet se promijenio', kazao je Richard Dicker, odvjetnik koji
nadgleda rad organizacije 'Human Rights Watch'. 'Predsjednik koji
svjedoči protiv bivšeg predsjednika, u međunarodnom sudu za ratne
zločine - to nagovješćuje budućnost u kojoj će biti više suđenja
nalik na ovo.'
Za vrijeme gotovo četiri sata koliko je svjedočio, hrvatski je
predsjednik smireno nazočne u sudnici vratio više od deset godina
unazad, sve do trenutka kada je planiran raspad komunističke
Jugoslavije. Tu je zemlju stvorio Tito, koji je nakon Drugog
svjetskog rata od šest poluautonomnih republika oblikovao
Jugoslaviju.
Tužitelji Mesića smatraju ključnim svjedokom jer je bio posljednji
Hrvat-predsjednik SFRJ prije njenog raspada. Na taj je položaj
došao u srpnju 1991. godine.
Mesić je potvrdio da se ključni sastanak održao krajem ožujka
1991., između Miloševića i hrvatskog čelnika, Franje Tuđmana, koji
je umro 1999. godine. Njih su dvojica na sastanku razgovarali o
podjeli Bosne i Hercegovine među sobom, rekao je. Sastanak se
održao u Karađorđevu, na granici Hrvatske i Srbije, tri mjeseca
prije početka masovnih borbi i prije nego su srbijanski pobunjenici
okupirali trećinu hrvatskog teritorija.
Sastanak, za koji je javnost saznala tek godinu dana kasnije, bio je
od ključne važnosti jer je signalizirao da će raspad države postati
stvarnost, kazao je Mesić. Milošević nikada nije priznao da je taj
sastanak održan.
Mesić je kazao da nije prisustvovao sastanku, ali kako je Tuđman
njega i još nekoliko drugih čelnih političara o sastanku izvijestio
par dana kasnije. 'Tuđman se uvijek zalagao za to da Bosna i
Hercegovina ostanu jedna cjelina', kazao je Mesić. 'No, nakon ovog
sastanka, Tuđman je promijenio svoje mišljenje.'
'Milošević mu je kazao: 'Franjo, ti uzmi tursku Hrvatsku, meni to ne
treba'', citirao je Mesić Tuđmanove riječi. Turska Hrvatska
predstavljala je sjeverozapadni dio Bosne, u kojem je živjelo
brojno muslimansko stanovništvo. 'Javnost nije znala o čemu se
raspravljalo u Karađorđevu. Ipak, sporazum se počeo primjenjivati
na terenu. Odvojeni dijelovi Bosne počeli su objavljivati svoju
neovisnost.'
Za svo vrijeme svoga svjedočenja, Mesić se predstavljao kao
mirotvorac koji je, tijekom ljeta 1991.- dok se nalazio na čelu
rotirajućeg predsjedništva - u više navrata izdavao upozorenja.
Kada je počinjao rat, Mesić je pozvao glavnog tajnika Ujedinjenih
naroda da intervenira. Nije uspio. 'Da su međunarodne snage
postavljene na granice Srbije i Hrvatske i Srbije i Bosne, vjerujem
da rata ne bi bilo', kazao je u sudnici", prenosi Marlise Simons.