NJ 2.X:-FAZ-IZBORI U BIH

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 2. X. 2002. Kvote koje koče "U Bosni i Hercegovini gotovo ništa nije jednostavno a četvrti opći izbori u zemlji poslije potpisivanja Daytonskoga mirovnoga sporazuma u prosincu 1995. koji trebaju biti održani u nedjelju, nisu iznimka od tog pravila. Prvi izbori koje će zemlja organizirati u vlastitoj odgovornosti i sama nadzirati, ispit su i za izborni zakon kojega je proteklog kolovoza nakon važnih predradnja izdala Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) kao i za ustavne promjene koje je dekretom prošloga proljeća nametnuo tadašnji Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch. Petritsch je iskoristio široke ovlasti svojega ureda da bi ukazom odredio ono što je po odluci ustavnoga suda cijele države bilo potrebno - da (muslimanski) Bošnjaci, Srbi i Hrvati u oba dijela zemlje, dakle u bošnjačko-hrvatskoj federaciji i u uglavnom Srbima nastanjenoj Republici srpskoj (RS) slove kao konstitutivni narodi i da u skladu s tim moraju biti zastupljeni u ustanovama djelomičnih država. Tako će se u buduće na 16 ministarskih mjesta (i jednog šefa vlade) ograničena vlada RS sastojati samo od polovice dužnosnika koji pripadaju srpskoj većini stanovništva. Osam srpskih ministara morat će surađivati s pet bošnjačkih i tri hrvatska ministra. Idući predsjednik vlade federacije bit će na čelu kabineta kojemu će osim osam Bošnjaka pripadati i pet Hrvata i tri Srbina. Osim toga dvojica zamjenika predsjednika vlade moraju biti pripadnici drugih narodnosnih skupina nego predsjednik vlade. Taj etnički razmjer ne temelji se na činjeničnoj raspodjeli stanovništva u dijelovima zemlje koji su u godinama poslije rata 'etnički očišćeni', nego na rezultatima zadnjeg predratnog popisa stanovništva iz 1991. Etnički ključ popunjavanja položaja u oba dijela Bosne i Hercegovine nazvanim jedinicama, treba ostati na snazi dok se ne ispune svi okvirni uvjeti za Daytonskim sporazumom dogovoreni povratak izbjeglica i povrat stambenih prostora. S tim izmijenjenim predznakom birači u Bosni i Hercegovini pozvani su da u nedjelju među ostalim odluče o sastavu tako zvanog predsjedništva. Taj gremij koji imenuje predsjednika ministarskoga vijeća (predsjednika vlade) cjelovite države, sastojat će se kao i do sada od jednoga Srbina kojega izabere stanovništvo RS-a te po jednog Hrvata i Bošnjaka koje će odrediti biračko tijelo federacije, a smjenjivat će se svakih osam mjeseci. No dužnosnici će od sada biti na dužnosti ne samo dvije godine kao do sada, nego po novom izbornom zakonu, četiri godine. Osim toga birači mogu u nedjelju u cijeloj zemlji birati 42 zastupnika za Zastupnički dom. Činit će ga kao i do sada dvije trećine političara federacije i jedna trećina iz RS-a. Tamo će se osim toga iznova birati predsjednik i dva zamjenika (koji prema novom izbornom zakonu moraju predstavljati druge dvije konstitutivne etnije), kao i 83 zastupnika Narodne skupštine spomenutog parlamenta, u federaciji također Zastupnički dom smanjen na 98 članova i parlamenti deset kantona od kojih se federacija sastoji. Nacionalna skupština RS-a u koju mora ući najmanje osam predstavnika koji pripadaju konstitutivnim manjinama, poslije ovih će izbora prvi put imati zadaću da pošalje delegate u Narodno vijeće RS-a koje treba ustrojiti na temelju ustavnih promjena, a koje će se sastojati od po osam Srba, Hrvata i Bošnjaka kao i pripadnika drugih manjina. U federaciji gdje takva skupština već postoji kao Dom naroda, županijske skupštine i dalje imaju takvu zadaću, ali po ključu usklađenom s novim odredbama. Ranije je tamo bilo zastupljeno 30 Bošnjaka, 30 Hrvata i 20 'ostalih' (ponajprije Srba) a u buduće i u Domu naroda federacije trebaju u istom broju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda. U Bosni i Hercegovini nije bilo malo kritika na te odredbe, jer se paralizirajuće kvote političkog života opet proširuju i strankama ne olakšavaju da svoje etnocentrične programe pretvore u sadržajno usmjerene. Razmjerno zastupanje etnija proteže se i na sve upravne ustanove, tako da će u nekim slučajevima trebati otpuštati kvalificirane snage kako bi se njihova mjesta popunila prema kvotama, što neće samo u RS-u gdje ima tek malo Hrvata, stvoriti brojne teškoće. Ipak nove odredbe sadrže i odredbe usmjerene na pojednostavljenje političkog života, no ponajprije uvođenje praga od tri posto, što će ponešto razrijediti konglomerat od 57 odobrenih stranaka", piše Michael Martens.