AU 2. X. APA: USTUPCI SARAJEVU I BANJALUCI

AUSTRIJA APA 2. X. 2002. Bosna i Hercegovina: sedam godina nakon Daytona još je uvijek podijeljena "Sedam godina nakon dokončanja rata (1993.-1995.) jedinstvenoj bosanskohercegovačkoj državi još uvijek nedostaje kohezija. Podjela zemlje na Bošnjačko-Hrvatsku Federaciju (51 posto) i Republiku Srpsku, utvrđena 1995. g. Daytonskim sporazumom kako bi omogućila međunarodnoj zajednici da nametne mir, i dalje je aktualna i u političkoj i u privrednoj sferi. Uskoro će građani po četvrti put od dokončanja rata biti pozvani na birališta. Predizborna pak borba također pokazuje da je Bosna i Hercegovina još uvijek podijeljena. Dok bošnjački političari jednoglasno i žestoko zahtijevaju jačanje zajedničke države, mnogi Srbi i Hrvati i dalje ustraju na snažno decentraliziranom državnom modelu. Neki srpski jastrebovi, čiji utjecaj u politici, doduše, nije velik, smatraju mogućim čak i odcjepljenje srpskog entiteta. Hrvatski ekstremisti smatraju sasvim prihvatljivim odvajanje od federacije i formiranje vlastitog entiteta. Nacionalistički Bošnjaci (Muslimani) prisvajaju pak čitavu državu uz odgovarajuću dozu domoljublja i određene 'pretjerane identifikacije'. Iako mnoge stranke fokusiraju svoju predizbornu borbu na rješavanje velikih problema u sferi privrede, pravosuđa i povratka izbjeglica, u središtu pozornosti i dalje je rasprava o unitarističkom odnosno decentraliziranom modelu države. Žestina je posebno izražena u raspravama o mogućem raspuštanju Republike Srpske. Doduše, stranke odustaju od održavanja velikih mitinga ali mnogi mediji smatraju aktualnu predizbornu borbu 'najprljavijom' u razdoblju od 1995. g. Bošnjačka stranka često naziva Republiku Srpsku 'fašističkom tvorevinom'. Već prije nekoliko mjeseci nekadašnji je premijer i aktualni predsjedatelj Stranke za BiH Haris Silajdžić u razgovoru za APA-u naglasio da Bosna ima 'genocidnu strukturu'. 'Podjela Bosne i Hercegovine rođena je u krvi i neprirodna je', istaknuo je Silajdžić. Budući da međunarodna zajednica ustraje na statusu quo, snosi i dio odgovornosti za 'nastavak genocida', smatra Silajdžić. Čitavu je raspravu dodatno užarila i izjava jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, koji je ustvrdio da je Republika Srpska 'privremeno' odvojena od Srbije. Usprkos opetovanim tvrdnjama Koštunice da time nije doveo u pitanje suverenitet Bosne već da je imao na umu samo otvorene granice po uzoru na Europsku uniju, zagovornici unitarističke države razbjesnili su se. Tek je nedavno predsjedatelj Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić 'zaprijetio' da će Republika Srpska u sljedećoj predizbornoj kampanji, koja će se voditi za četiri godine, već biti prošlost. Ministar vanjskih poslova i predsjedatelj vladajućih socijaldemokrata Zlatko Lagumdžija govorio je pred Glavnom skupštinom UN u New Yorku o 'nepravednom miru' u Bosni i Hercegovini. Uzvratio je potpredsjednik Republike Srpske Dragan Čavić: posrijedi je 'neprihvatljiva izjava' i 'antidaytonsko stajalište', na koje Lagumdžija kao ministar vanjskih poslova nema pravo. Dragan Kalinić, predsjedatelj Srpske demokratske stranke (SDS) naglasio je da će osiguranje egzistencije Republike Srpske i njezinih nadležnosti, zajamčenih Daytonskim sporazumom, biti općenito najvažnije pitanje u sljedeće četiri godine. Pozvao je ostale srpske stranke na 'nacionalnu homogenizaciju'. Savez srpskih stranaka s onima iz federacije predstavljao bi pak 'savez protiv Republike Srpske', ustvrdio je Kalinić. Na kraju se čini da se Bošnjaci moraju pomiriti sa činjenicom da je Republika Srpska stvarnost. Srbi i Hrvati morat će pak prihvatiti jačanje središnjih institucija a time i zajedničke države. Naime, i Sarajevu valja odobriti ustupke", napominje na kraju priloga Žarko Radulović.