FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAGREB: POČEO ZNANSTVENI SKUP "GLAGOLJICA I HRVATSKI GLAGOLIZAM"

ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Glagoljica i glagolizam kapitalna je hrvatska baština stara više od tisuću godina i još je od XIX. stoljeća predmet velikog interesa, rečeno je danas u Zagrebu na međunarodnom znanstvenom skupu "Glagoljica i hrvatski glagolizam".
ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Glagoljica i glagolizam kapitalna je hrvatska baština stara više od tisuću godina i još je od XIX. stoljeća predmet velikog interesa, rečeno je danas u Zagrebu na međunarodnom znanstvenom skupu "Glagoljica i hrvatski glagolizam". #L# Skup se održava u povodu 100. obljetnice Staroslavenske akademije u Krku i 50. obljetnice Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Pokrovitelj skupa je Hrvatski sabor, a organizatori su Krčka biskupija, Staroslavenski institut i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. U višednevnom radu skupa prijavljeno je više od 70 izlagatelja iz Hrvatske, Europe i Kanade. Staroslavensku akademiju, kako je istaknuto na svečanosti otvorenja, u Krku je 1902. osnovao krčki biskup Antun Mahnić radi njegovanja staroslavenskog jezika liturgije i pjevanja, proučavanja glagoljskih tekstova i njihova objavljivanja. Skup je otvorila ravnateljica Staroslavenskog instituta akademik Anica Nazor, a u ime organizatora skup su pozdravili generalni vikar Krčke biskupije msgr. dr. Franjo Velčić, dekan KBS-a u Zagrebu prof.dr. Josip Baloban, predsjednik HAZU-a akademik Ivo Padovan, pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića i drugi. O značenju tih važnih obljetnica, u ime pokrovitelja Hrvatskog sabora, govorio je potpredsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić. On je, uz ostalo, naglasio važnost glagoljice i crkvenoslavenskog jezika u našoj kulturi. Glagoljica je očuvala i naš identitet što je osobito važno u današnjem neminovnom procesu globalizacije. Upravo zbog toga o glagoljici i hrvatskom glagolizmu kao našoj nacionalnoj posebnosti treba posvetiti posebnu pažnju, istaknuo je Pavletić. U prvom dijelu skupa izlagali su vodeći hrvatski i inozemni slavisti Radoslav Katičić, William Veder iz Amsterdama, Heinz Miklas iz Beča, te hrvatski stručnjaci Dragica Malić, Ivanka Petrović i Eduard Hercigonja. Skup se nastavlja sutra u Krku, a završava u nedjelju, 6. listopada. (Hina) ta az

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙