VRHOVNI SUD SAD TREBAO BI ODLUČITI O PRAVIMA UHIĆENIH TERORISTA

Piše dopisnik Hine iz Washingtona Fjodor Polojac WASHINGTON, 2. listopada (Hina) - Vrhovni sud SAD u ponedjeljak počinje uobičajeno "jesensko" vijećanje koje će uz male predahe trajati do kraja lipnja a s najvećim zanimanjem se očekuje hoće li se upustiti u odlučivanje o ustavnosti postupka protiv osumnjičenih terorista, odnosno pripadnika talibanskih postrojbi.#L# Pravni stručnjaci ne sumnjaju da će do Vrhovnog suda doći prigovori na postupke vlasti prema američkim državljanima Yaseru Hamdiju i Joseu Padilli, osumnjičenima za terorizam. Vlasti su ih proglasile pripadnicima neprijateljskih postrojba i uskratile im odvjetnike i suđenje pred civilnim sudom. Zasad još nije sigurno hoće li Vrhovni sud raspravljati o tom predmetu. Naime, Sud svake godine prima tisuće predmeta ali nakon što sudski činovnici raščiste goleme hrpe papira devetorica sudaca sami odlučuju čime se u određenom trenutku žele baviti. Da su vrlo izbirljivi pokazuje statistika po kojoj za odlučivanje odabiru manje od jedan posto primljenih predmeta. Predsjednik suda William Rehnquist i suci Clarence Thomas i Antonin Scalia, koje se smatra konzervativcima, obično se nađu na jednoj strani a suci John Paul Stevens, Ruther Bader Ginsburg, David Souter i Stephen Breyer na drugoj. Prevagu donose glasovi sudaca Sandre Day O?Connor i Anthonyja Kennedyja. Kad Sud prihvati neki predmet, po propisanom postupku slijede dva tjedna vijećanja, pa dva tjedna pisanja pravnih mišljenja i prikupljanja argumenata. Ovakav se ritam ponavlja sve dok nadpolovična većina sudaca ne dođe do zajedničkog gledišta. Vrhovni sud SAD ponekad je jedinstven ali češće su odluke podjelom glasova. Devetorica sudaca pristala su odlučivati u sporu o ustavnom pravu slobode govora povodom presude Vrhovnog suda savezne države Virginije protiv bivšeg vođe Ku Klux Klana Barryja Blacka. Black je 1999. proglašen krivim jer je ocijenjeno da je paljenjem križa, tradicionalnom klanovskom prijetnjom crncima, iskazivao rasnu mržnju. Žalio se tvrdeći da je presudom prekršeno njegovo ustavno pravo izražavanja mišljenja samo zbog sadržaja mišljenja koje zastupa. Pred Vrhovnim sudom će se naći i narod Navajo indijanaca koji tvrde da je vlada SAD iznevjerila povjerenje i prekršila zakonsku obvezu. Ministarstvo unutarnjih poslova, koje bi trebalo skrbiti o indijancima, nagovaralo je poglavice Navaja da prihvate nižu naknadu od rudnika koji na plemenskoj zemlji kopaju ugljen. Na smrt osuđeni ubojica Thomas Miller-El od Vrhovnog suda SAD traži zaštitu tvrdeći da ga je osudila porota opterećena rasnim predrasudama. To dokazuje time što je iz porote u toku postupka isključen jedini porotnik iste, crne boje kože kao i on. Vrhovni sud će odlučivati i o sudbini ubojice Abu-Alija Abdurahmana nakon što sudu koji ga je osudio na smrt nisu bili predočeni podaci o njegovoj mentalnoj bolesti. Ova dva postupka otvaraju brojna pitanja sudske prakse pri izricanju smrtnih kazni u SAD. Leandro Andrade iz Kalifornije žalio se Vrhovnom sudu jer je doživotno utrpan u zatvor zbog pokušaja krađe jedne kazete u videoteci. Kažnjen je primjenom kalifornijskog zakona koji propisuje da se tri prekršaja zbrajaju i tada smatraju kaznenim djelom. Budući da je Andrade i ranije bio osuđivan, izrečena mu je najteža zatvorska kazna. U žalbi se poziva na ustavnu zabranu "neobičnog i okrutnog kažnjavanja". Pozornost javnosti privlači tužba Oliveira Martineza protiv policajca Bena Chaveza. Martinez je priveden u policiju pod sumnjom da je pljačkaš. Dokaza nije bilo pa je Chavez pokušao iznuditi njegovo priznanje. Posljedica - Martinez je ostao slijep i paraliziran. Pred Vrhovnim sudom je i tužba izdavača Erica Eldreda protiv ministra pravosuđa Johna Ashcrofta zbog promjena u zakonu o autorskim pravima i copyrightu, te Freemana Ayersa protiv bivših poslodavaca u jednoj željezničkoj kompaniji od kojih traži naknadu jer je godinama strahovao da će biti izložen azbestu. (Hina) fp sl