SKV: SVIJET U 12.30

ZAGREB, 2. listopada DEN HAAG - Predsjednik Republike Stipe Mesić započeo je u srijedu ujutro nešto poslije 9 sati u Den Haagu drugi dan svjedočenja u hrvatskom i bosanskom dijelu suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Nakon što je u utorak kao svjedok odgovarao na pitanja tužitelja u glavnom dijelu svjedočenja, predsjednika Mesića u srijedu je počeo protuispitivati Slobodan Milošević. DEN HAAG - Naoružan gomilama papira Milošević je unakrsno ispitivanje Stjepana Mesića započeo optužbama da je, kad je došao na vlast, naredio likvidacije većeg broja osoba, uključivši one s kojima je bio na robiji u Staroj Gradiškoj. Nakon toga Milošević je protuispitivanje nastavio tvrdnjama da je Mesića vrbovala najprije hrvatska služba državne sigurnosti, a nakon toga i vojna kontraobavještajna služba, koje je Mesić odbacio kao "proizvod nečije fantazije", kao i Miloševićeve tvrdnje da je bio umiješan u prodaju bijelog roblja. Na Miloševićeve optužbe da je Mesić osobno naredio uništavanje srpskih sela svjedok je kazao kako te tvrdnje nemaju nikakve veze s činjenicama. Milošević je nastavio napadati Mesića pitanjima da li je bio radikalniji od Tuđmana, te je nizao pitanja o zločinima koji su u Hrvatskoj počinjeni nad Srbima, nacionalističkoj retorici u Hrvatskom saboru, otpuštanjima Srba iz policije, zdravstva i medija. Mesić je kazao kako je bilo i nedopuštenih izjava koje su svakako štetile Hrvatskoj kao, i nepotrebnih otpuštanja, ali, poručio je, to se trebalo rješavati u okvirima pravne države, a ne na njih odgovarati razaranjem Dubrovnika, Vukovara ili drugih gradova. Na pitanja o zločinima od ubojstva obitelji Zec do ubojstava gospićkih Srba Mesić je odgovorio kako je zločina bilo te da se "ljudima o kojima se ovdje radi upravo sudi u Hrvatskoj".On je kazao kako se uvijek zalagao za funkcioniranje pravne države i individualizaciju krivnje. Milošević je Mesića optužio da svjedoči na njegovu suđenju kako bi izbjegao odgovornost zločine, jer je bio druga osoba po značaju u Hrvatskoj u vrijeme rata, a Mesić mu je u jednom trenutku uzvratio kako smatra da je kriv za ono za što je optužen. Na Miloševićevu konstataciju da je "jedino pitanje tko je zločinac", Mesić je kazao kako se oko toga može lako složiti dodajući: "Meni se ovdje ne sudi". BEOGRAD - Beogradski mediji u srijedu, uglavnom bez komentara, prenose svjedočenje hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u postupku protiv Slobodana Miloševića pred Međunarodnim sudom u Den Haagu. Dnevni list "Blic", osim prenošenja Mesićevog iskaza, prenosi i optužbe Hrvatske udruge za zaštitu digniteta Domovinskog rata protiv Mesića, da je svojim svjedočenjem prekršio Ustav RH, kao i Deklaraciju o domovinskom ratu Hrvatskog sabora. Dnevnik "Nacional", osim izvještaja iz Den Haaga, objavljuje i izvod iz Mesićeve knjige "Kako smo srušili Jugoslaviju" u kojoj je Mesić opisao Miloševića kako "tvrdoglavnog i lukavog čovjeka", ali i Miloševićevu izjavu prije Mesićeva svjedočenja da je Mesić "u svakom pogledu problematičan svjedok, s obzirom na svoju osobnu zločinačku ulogu u razbijanju Jugoslavije". SARAJEVO - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić najozbiljniji je svjedok optužbe protiv Slobodana Miloševića koji se do sada pojavio na suđenju pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), jednodušni je zaključak većine medija u Bosni i Hercegovini. Svjedočenje hrvatskog predsjednika u Den Haagu izazvalo je iznimnu pozornost u BiH. Radio i televizija Federacije BiH baš kao i radio i televizija Republike Srpske izravno su prenosile svjedočenje predsjednika Mesića a ovaj događaj našao se i na naslovnim stranicama gotovo svih dnevnih listova u toj zemlji. Iznimku u pozitivnom izvještavanju o svjedočenju hrvatskog predsjednika predstavljao je jedino banjalučki "Glas srpski" koji je pod utjecajem Srpske demokratske stranke (SDS) i koji svo vrijeme prikriveno podupire Miloševića dajući tako znatnu pozornost njegovoj opaski o hrvatskom predsjedniku kao "problematičnom svjedoku". RIM - Talijanski tisak u utorak opširno izvješćuje o svjedočenju hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića pred Haškim sudom u procesu bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, ističući da je to za Haško tužilaštvo prvo važno svjedočenje u tom procesu. Mesić je o "Slobi i njegovoj politici znao mnogo. I to je ispričao. Kada je na koncu završio svjedočenje, tijekom kojeg nikada nije pogledao u Miloševićevu pravcu, tužitelji Haaškoga suda su se konačno mogli osmjehnuti. Dobili su prvo važno političko svjedočenje na ovom procesu", piše "Corriere della Sera". DEN HAAG - Bivša predsjednica bosanskih Srba Biljana Plavšić, koju je Haaški sud (ICTY) optužio za genocid, priznat će krivnju, objavio je u srijedu ICTY. Saslušanje u slučaju Plavšić predviđeno je u srijedu u 15 sati, rekao je glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale. Saslušanje se saziva jer će "optužena promijeniti iskaz o tome osjeća li se krivom" za zločine za koje je tereti Haaški sud, rekao je. Plavšić se Haaškom sudu dobrovoljno predala u siječnju 2001. Tada je izjavila da se ne osjeća krivom ni po jednoj točki optužnice. Haaški sud Biljanu Plavšić (72) optužio je zajedno s Momčilom Krajišnikom za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija počinjene tijekom rata u BiH. ANKARA - Zamjenik iračkog premijera Tarik Aziz u srijedu je, u interviewu za tursku televiziju NTV, izjavio da će se Irak "boriti vrlo učinkovito" ako ga napadnu Sjedinjene Države. Aziz je u izjavi za tursku televiziju NTV rekao da je Irak odlučan i iskusan u vojnima akcijama nakon Zaljevskog rata 1991. godine. Dodao je kako vjeruje da bi u tim vojnim akcijama bilo velikih gubitaka. U slučaju američkog napada na Irak, rekao je Aziz, Bagdad neće napasti druge države u regiji. Osvrćući se na rad UN-ovih inspektora za razoružavanje u Iraku Aziz je kazao kako nema potrebe za donošenjem nove rezolucije koja bi pokrila njihov rad u Iraku. MOSKVA - Sporazum između UN-a i Iraka otvara "stvarne izglede" za obnovu rada inspektora za razoružavanje u Iraku, ocijenila je u srijedu Moskva dok se Washington protivi njihovom povratku na irački teritorij. Sporazum postignut u Beču "otvara stvarne izglede za obnovu rada inspektora", izjavio je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Jakovenko na televiziji ORT. Povratak inspektora će "omogućiti odgovore na pitanja vezana uz unapređenja zabranjenih programa iračkog naoružavanja, a posebice njegovog financiranja". NEW YORK/UN - Američka diplomacija u Ujedinjenim narodima lobira za oštru rezoluciju koja bi od Iraka tražila da učini dostupnim svaki pedalj svog teritorija ili se, u suprotnom, suočava s vojnom akcijom.Za sada je, od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, jedino Britanija potpisala nacrt rezolucije koju su naki diplomati ocijenili nacrtom za pokretanje rata. Francuska, Rusija i Kina vrlo su rezervirane prema američkom prijedlogu rezolucije, no nije sigurno da će upotrijebiti pravo veta na predložene mjere ukoliko SAD ne pristane na kompromis. JERUZALEM - Bivši izraelski premijer Ehud Barak u srijedu je izjavio da Irak raspolaže s kemijskim i biološkim oružjem ali sa samo "dvanaest do petnaest lansera" koji bi omogućili napad na Izrael. "Irak više raspolaže s nekonvencionalnim kemijskim i biološkim oružjem nego u vrijeme Zaljevskog rata, ali sa samo 12 do 15 lansera i bespilotnih letjelica za omogućavanje napada na Izrael", rekao je Barak na izraelskom radiju. RIM - Talijanska policija u srijedu je u velikoj operaciji protiv organiziranog krijumčarenja ljudi, poduzetoj uz pomoć Europola, diljem svoje zemlje uhitila 80 osoba. U organizaciji ubacivanja ilegalnih imigranata sudjelovala je talijanska, ruska i albanska mafija. Krijumčari ljudima su koristili lažne dokumente i falsificirane turističke vize za ubacivanje ilelgalnih imigranata. U Italiji je racija izvršena u više od 150 privatnih stanova i kuća, a na temelju naloga sudaca iz Peruggie otvorena je istraga protiv 120 osoba. Operacija nazvana "Suncokret II" uslijedila je nakon slične koja je provedena u travnju ove godine kada je bilo uhićeno 150 osoba. U operaciji je sudjelovalo više od tisuću policajaca i pripadnika snaga sigurnosti u europskim zemljema. (Hina) sd .