WASHINGTON, 1. listopada (Hina/Reuters) - Američka Administracija za hranu i lijekove (FDA), zabrinuta zbog kemijskog spoja nedavno otkrivenog u hrani, počet će istraživati postoji li opasnost da ljudi obole od raka jer jedu prženu i
pečenu hranu.
WASHINGTON, 1. listopada (Hina/Reuters) - Američka Administracija
za hranu i lijekove (FDA), zabrinuta zbog kemijskog spoja nedavno
otkrivenog u hrani, počet će istraživati postoji li opasnost da
ljudi obole od raka jer jedu prženu i pečenu hranu.#L#
Kemijski spoj akrilamid godinama se smatra kancerogenim sastojkom.
Međutim, nitko nije mislio da ga se može naći u hrani - sve do prošle
godine kada su švedski znanstvenici objavili da ga ima u prženoj
hrani, nekim vrstama kruha i drugoj hrani pečenoj na visokim
temperaturama.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zatražila je nastavak
istraživanja. Međutim, nitko ne zna uzrokuje li akrilamid rak i ako
ga uzrokuje, koje su količine opasne, u kojoj se hrani nalazi i može
li biti uklonjen.
FDA testira hranu za djecu, zamjensko mlijeko za dojenčad, grah u
konzervi, žitarice, čokoladu, kolače, krekere, pržene krumpire,
orahe, maslac, čips, meso i druge vrste hrane.
Prženi krumpiri i čips sadrže različite količine akrilamida, neki
čak i vrlo visoku razinu. Neki krekeri i orasi također, ali većina
hrane - među kojima je zamjensko mlijeko za dojenčad - sadrži vrlo
nisku razinu tog spoja ili ga uopće ne sadrže.
FDA je objavila kako je ispitivanje akrilamida pokazalo da taj spoj
oštećuje DNK i stanične proteine. Takva oštećenja često su prvi
korak prema razvoju raka jer mogu dovesti do mutacija koje uzrokuju
da stanice prerastu u tumore.
"Akrilamidi u hrani ne postoje od jučer", kaže dr. Bernard Schwetz,
viši znanstveni savjetnik u FDA, dodajući da FDA nastoji otkriti
kako nastaju akrilamidi, može li promjena ulja smanjiti njihovu
prisutnost te da li ih ljudi apsorbiraju kad ih pojedu - ili tvari
jednostavno prođu kroz tijelo.
Jedan od mogućih pokazatelja je aspargin, česta aminokiselina.
Dvije skupine znanstvenika otkrile su da aminokiseline,
uključujući i aspargin, reagiraju sa šećerima na visokoj
temperaturi.
Richard Stadler iz Nestleova istraživačkog centra u Lausannei i
Donald Mottram s britanskog sveučilišta u Readingu kažu da kemijski
proces poznat kao Maillardova reakcija može objasniti kako nastaju
akrilamidi u hrani.
Oni su u časopisu "Nature" napisali da bi se u Maillardovoj reakciji
asparagin mogao pretvoriti u akrilamid. Asparaginom su posebno
bogati krumpir i neke žitarice.
No, pitanje je koliko te kemikalije ljudi doista pojedu.
Thomas Sinks iz američkoga Centra za kontrolu i prevenciju bolesti
kaže kako će njegova agencija godišnjem ispitivanju kemikalija
kojima su izloženi Amerikanci dodati i test na akrilamid.
U međuvremenu, FDA se drži standardne preporuke: prehrana mora biti
uravnotežena, bogata voćem i povrćem, a pržena hrana može se
uključiti tek povremeno.
(Hina) bis dgk