IHT 1. X. EUROPSKI KONVENT-BUDUĆNOST EU-A?

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 1. X. 2002. Europski konvent-budućnost EU-a? "Kriza oko Iraka koja je svakim danom sve dublja nije pomogla ojačati europsko jedinstvo. Ipak, ispod površine na koju su izbile razmirice u pogledu toga hoće li pojedine zemlje podržati SAD, razvija se dublji i pozitivniji politički proces. Europa bi mogla uskoro sastaviti povelju o pravima, ustav i mnogo koherentniji sistem zajedničkog donošenja odluka. To bi moglo nadopuniti i uvođenje novih položaja kao što je ministar vanjskih poslova Europske Unije, koji bi imao mnogo viši status od svojih kolega iz pojedinih zemalja članica. Moglo bi doći do uvođenja i položaja jedne vrste europskog predsjednika koji bi imao međunarodni ugled. Pregovorima kojima bi se mogla realizirati ovakva nova Europa nije zajamčen uspjeh. Pregovori se održavaju unutar tijela koje se zove Konvent o budućnosti Europe, skupštine 105 političara iz 28 zemalja članica EU-a i zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u, čiji je zadatak dogovoriti se o nizu reformi. Konvent se sastaje u Bruxellesu od početka ljeta. Očekuje se da bi do kraja listopada trebao sastaviti prijedlog zakona za Europsku povelju koja bi odredila osnovna prava građana EU-a, i kostur budućeg europskog ustava. Do siječnja, na temelju zamisli iza kojih stoji 10 specijaliziranih radnih skupina konventa, ovaj nacrt tema o kojima treba raspraviti bit će utjelovljen u prvom nacrtu ustava od 50 članaka. Ustav neće redefinirati političke ovlasti, procedure i odnošaje institucija EU-a. To je ostavljeno za treći element u paketu reformi- sjedinjenje mnoštva sporazuma EU-a. Ovaj novi sporazum ne samo da će biti mnogo jednostavniji nego će, ako sve bude teklo prema planu, predstavljati i shemu za pojednostavljeni sistem stvaranja politike EU-a. Konvent predstavlja odlučne napore da se razriješe ti problemi. Predstojeće širenje EU-a sa 15 na možda i 25 zemalja stvorilo je hitnu potrebu za time da konvent dovrši svoje prijedloge do slijedećeg ljeta. Šanse za uspjeh mogu se predviđati na dva načina. Onaj pozitivniji jest da se jednostavno ne može dozvoliti da konvent propadne. (...) Naime, sve je raširenija svijest o tome da je EU gospodarski div koji ima krhke političke temelje. Prema drugoj analizi, rasprava ponovno otvara stare rane jer sukobljava takozvane federaliste i one koji ustraju kako je jedini održivi i demokratski način da se krene naprijed taj da se međuvladin način donošenja odluka učini učinkovitijim. Promatrači razvoja konventa sve više, čini se, sumnjaju u to da se ove dvije strane mogu pomiriti. Konvent progone dvije utvare: prva je ta da je osuđen na slijepu ulicu a druga je da, ako se nekim čudom i uspije usaglasiti u pogledu plana za reformu, slijepa ulica će uslijediti na međuvladinoj konferenciji na kojoj bi zemlje članice trebale raspraviti o onome što su utvrdile. Takve slutnje ne bi trebale sakriti činjenicu da je konvent već uveo neke promjene na političkoj sceni EU-a. Iako je još zapravo nepoznat biračima diljem Europe, u Bruxelles, u kojem se vlade još sastaju iza zatvorenih vrata, unio je dašak svježine. Pod sve okretnijim predsjedništvom bivšeg francuskog predsjednika, Valerya Giscard d'Estainga, sastanci konventa otvoreni su za javnost. Ovo stoji u suprotnosti ne samo sa netransparentnim stilom EU-a nego i sa onim prethodnika Europskog konventa, na kojem su naoružani stražari branili ulazak philadelphijskih građana na sjednice", piše Giles Merritt, direktor Foruma Europe u Bruxellesu.