USPJEŠNI RAZGOVORI O STAND-BY ARANŽMANU S MMF-OM

USPJEŠNI RAZGOVORI O STAND-BY ARANŽMANU S MMF-OM Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) boravit će u Hrvatskoj od 24. listopada do 6. studenoga, potvrđeno je u utorak u Washingtonu. Tada će biti nastavljeni stručni razgovori o novom stand-by aranžmanu koji Hrvatska želi potpisati s MMF-om na razdoblje od 12 mjeseci s ciljem učvršćenja svog kreditnog rejtinga i kao potvrdu odlučnosti provedbe vladine gospodarske politike. S obzirom na to da Hrvatska ne namjerava koristiti novac Fonda, novi stand-by bi trebao biti odobren na simbolični iznos od 50 milijuna dolara. "Željeli bi da sporazum bude potpisan do kraja godine", kazao je u Washingtonu potpredsjednik hrvatske vlade Slavko Linić. Hrvatska očekuje da u aranžmanu s MMF-om bude manje "pojedinačnih kontrolnih točaka" a da on bude okrenut postavljenim rezultatima ekonomske politike. Tijekom sastanaka s dužnosnicima MMF-a nije bilo naznaka o mogućem nepovoljnom utjecaju odnosa Hrvatske s Haaškim sudom na dogovore o stand-by aražmanu. Potpredsjednik vlade Linić ipak drži da se "ne bi trebalo zavaravati" da do problema može doći, što će se pokazati u slijedeća dva tri tjedna. U dosadašnjim razgovorima Linić i članovi hrvatskog izaslanstva izvjestili su dužnosnike Fonda o ovogodišnjim ekonomskim rezultatima i planovima za slijedeću godinu. Predstavnici MMF-a zadovoljni su rastom BDP-a koji bi trebao biti iznad 4 posto ali su, kao i Vlada, nezadovoljni i zabrinuti deficitom koji nadmašuje 3 posto BDP-a. Predstavnici hrvatske Vlade napomenuli su da bi on bio unutar tzv. maastriških kriterija da u deficit nije uključena cijena cestogradnje u nas. Viceguverner Hrvatske narodne banke Tomislav Presečan napomenuo je da je monetarna politika sa stabilnim tečajem kune i očekivanom inflacijom od 3 do 4 posto dobila povoljne ocjene MMF-a i Svjetske banke. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak prenio je povoljne ocjene predstavnika komercijalnih banaka o stanju hrvatskog gospodarstva. Bankari ističu da hrvatske državne obveznice vrijede samo 0,4 posto manje od obveznica koje izdaju primjerice Češka ili Slovačka. "Kad Hrvatska preda molbu za članstvo u EU te razlike će posve nestati", rekao je Kuštrak. Po procjenama ministarstva financija Hrvatska bi se u 2003. godini za pokriće deficita i otplatu dospjelih dugova kod inozemnih banaka morala zadužiti za oko pola milijarde eura i oko 25 milijardi jena. Budući da je naš kreditni rejting uglavnom nepromjenjen već šest godina, Kuštrak je s predstavnicima kreditnih agencija razgovarao kako ga poboljšati sa sadašnjih 3B. Odgovor je bio da bolji rejting donosi približavanje EU-u i novi aranžman s MMF-om. Potpredsjednik Vlade Linić u utorak se uz ostalo sastaje s direktorom europskog odjela MMF-a Michaelom Deplerom kako bi se dopunski razjasnila sva pitanja "prije dolaska misije MMF-a u Hrvatsku".