DEN HAAG, 1. listopada (Hina)- Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kazao je na kraju svog iskaza u utorak na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, kako tijekom susreta koje je imao s optuženim nikad nije
vidio znake žaljenja zbog stradanja ljudi.
DEN HAAG, 1. listopada (Hina)- Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić
kazao je na kraju svog iskaza u utorak na suđenju bivšem
jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, kako tijekom
susreta koje je imao s optuženim nikad nije vidio znake žaljenja
zbog stradanja ljudi.#L#
"Ne, nisam kod njega vidio nikakvih osjećaja. On je imao samo
ciljeve koje je provodio", kazao je Mesić odgovarajući na pitanje
tužitelja Geoffreya Nicea da li je ikad vidio da je Milošević
izražavao žaljenje zbog stradanja pojedinaca.
Milošević će protuispitivanje Mesića započeti u srijedu ujutro.
Tužitelj je do kraja glavnog ispitivanja u utorak uveo dokumente
koji pokazuju da je krnje predsjedništvo SFRJ, odnosno tadašnji
potpredsjednik Branko Kostić uzurpirao Mesićevu ulogu, donoseći
niz vojnih odluka kojima je, kako je ocijenio Mesić, izvršen vojni
udar.
"Sve je rađeno radi realizacije ratnih ciljeva Slobodana
Miloševića", rekao je Mesić objašnjavajući da je JNA pretvorena u
srpsku armiju koja je "disciplinirano provodila što joj je vojni
vrh naredio, a vojni vrh slušao je Miloševića".
Mesić je objasnio i kako se sve odvijalo "po jednom scenariju", po
kojem je KOS prvo izazvao provokacije a potom JNA osigurala
teritorij, a što je bilo najočitije u incidentima u Pakracu i
Plitvicama na samom početku sukoba.
On je posvjedočio i kako je oružje za pobunjene Srbe dolazilo "iz
garnizona JNA", kao i sredstva za plaće zapovjednika u Republici
Srpskoj i tzv. RSK, dok su naoružane paravojne jedinice pristizale
iz Srbije, pa se "ne može reći da Srbija nije znala".
Mesić je opisao i kako se JNA i iz financijskih razloga priklonila
Miloševiću, koji je osigurao njezino financiranje iz saveznih
sredstava i kredita koji je podigla Narodna banka.
Upitan što mu je Milošević kazao o Srbima izvan Srbije Mesić je
odgovorio da je po Miloševiću bilo isključeno da u slučaju raspada
Jugoslavije izvan Srbije ostane više od 2.5 milijuna Srba.
Ustav je davao pravo na osamostaljenje republikama, kazao je Mesić,
a "Milošević to ili nije želio shvatiti, ili nije razumio".
Posljednji dio glavnog ispitivanja Mesića više je izgledao kao
suđenje vojnom vrhu Beograda na čelu s bivšim saveznim ministrom
obrane Veljkom Kadijevićem, a ne Miloševiću.
Tužitelj Geoffrey Nice uvodio je dokumente, jedan za drugim, po
kojima je vojni vrh predvođen Kadijevićem ignorirao naredbe
predsjednika predsjedništva SFRJ Mesića, kao i upozorenja s raznih
strana, uključivši Mesićeva, da su savezne vojne snage umiješane u
napade, naoružavanje pobunjenih snaga, te da su počinile povrede
međunarodnih konvencija.
Na primjeru konvoja za Dubrovnik "Libertas" tužitelj je pokazao
kako je vojni vrh pokušao onemogućiti prolazak humanitarne pomoći,
ignorirajući pri tom zapovijedi Mesića - osobe koja je
presonificirala vrhovnog vojnog zapovjednika ugoslavenskih
oružanih snaga.
Tužitelj je uveo i ultimatum kojim je Hrvatskoj 1. listopada 1991.
vojni vrh zaprijetio odmazdom.
Armija je, objasnio je Mesić, odbijala izvršiti njegove zapovijedi
s objašnjenjem da "provodi direktno ustav".
Tužitelj se u glavnom ispitivanju posvetio i pitanju etiketiranja
Hrvatske kao ustaške, odnosno fašističke tvorevine. Milošević je u
svojoj uvodnoj riječi, koristeći fašističku ikonografiju, pokazao
da će to koristiti u svojoj obrani.
"Time se htjelo kompromitirati vlasti u Hrvatskoj", rekao je Mesić,
nakon što mu je pokazana jedna takva Kadijevićeva izjava,
napominjući da je u Hrvatskoj bilo neprihvatljivih pojava, ali koje
nisu mogle biti opravdanje za teške napade i razaranja.
(Hina) ps dh