VOA 29. IX. AMERIČKI STRUČNJACI O POTREBI AKCIJE PROTIV IRAKA

GLAS AMERIKE - VOA 29. IX. 2002. Američki stručnjaci o potrebi akcije protiv Iraka. Prilog Davida Borgide. Treba li doista krenuti u vojnu akciju protiv Iraka? To smo pitanje postavili dvojici američkih stručnjaka za vanjsku politiku i sigurnost. Vanjskopolitički analitičar iz zaklade Heritage Bret Schaeffer ističe da Sadam Husein do sada nije ispunio svoje obveze glede razoružanja, te da i dalje predstavlja prijetnju regiji i svijetu. S druge strane, direktor odjela za politiku u washingtonskom institutu Cato Ivan Eland vjeruje da se opasnost koju predstavlja Sadam preuveličava. = Mislim da čak i u najgorem slučaju, ukoliko Sadam nabavi nuklearno oružje, možemo spriječiti njegovu uporabu. U ratu u Perzijskom zaljevu poručili smo mu da se nećemo susprezati od korištenja nuklearnog oružja. Mi imamo tisuće bojevih glava, a on bi ih možda mogao nabaviti dvije-tri. Tada smo ga upozorili da ćemo upotrijebiti nuklearno, ukoliko on upotrijebi kemijsko ili biološko oružje, pa je odustao od takve ideje. Nadalje, držim da bi rat protiv Iraka odvratio pozornost i resurse od rata protiv terorizma i našeg pravog neprijatelja, a to je Al Kaida. Gospodin Eland podsjeća da je do sada eliminirana tek trećina Al Kaidinog vodstva i da bi napad na Irak, jednu islamsku zemlju, doveo do novih terorističkih napada. Znači li to da trebamo čekati da Sadam sam nešto poduzme, prije nego što odlučimo riješiti ga se, odvraća gospodin Schaeffer iz zaklade Heritage. = To je najgori mogući scenarij. Ne želimo da on doista nabavi i razvije svoje nuklearne kapacitete. Neki kažu ? on još nema nuklearno oružje, dakle, čemu žurba? To ne znači da bismo trebali čekati da ga nabavi. Tada će postati još opasniji neprijatelj i svaki pokušaj njegovog uklanjanja bit će daleko krvaviji. Zašto ga ne bismo zaustavili sada? Nismo ga uklonili ni ranije, dok je bio radikal i pokušavao nabaviti nuklearno oružje tijekom šezdesetih ? odgovara gospodin Eland, bivši analitičar za obrambena pitanja pri kongresnom Uredu za proračun. = Nismo spriječili ni Sovjetski savez u njegovim nastojanjima da nabavi nuklearno oružje. Četrdeset smo godina odvraćali od akcije nuklearnu supersilu. Mislim da danas možemo odvratiti od akcije malu siromašnu zemlju poput Iraka. Iskreno govoreći, čak i da Sadam Husein nabavi nuklearno oružje, još 12 zemalja svijeta, koje smatramo opasnima ima svoje nuklearne programe. Trinaest zemalja raspolaže biološkim, a njih šesnaest ? kemijskim oružjem. 28 zemalja svijeta ima balističke rakete. Hoćemo li napasti sve te zemlje? Hoćemo li napasti Irak ili pak Sjevernu Koreju? Ta zemlja ima prilično nepredvidivog čelnika, a ima i nuklearno oružje? Što činimo po tom pitanju? Ništa. Brett Schaeffer iz zaklade Heritage podsjeća da Irak nije isto što i Rusija, te da se s njim ne može postupati jednako kao s Rusijom. Nadalje, prema njegovim riječima, rat protiv Iraka neće značiti i slabljenje rata protiv terorizma, jer će se u Iraku koristiti konvencionalne snage dok se u borbi protiv Al Kaide koriste obavještajne službe, posebne snage i precizni zračni udari. (VOA)