AU 30.IX.-APA-BENEŠEVI DEKRETI I EU

AUSTRIJA APA 30. IX. 2002. Beneševi dekreti čine temelj češkog pravnog poretka "Poslije Drugog svjetskog rata u Čehoslovačkoj prihvaćeni Beneševi dekreti kao i zakon o amnestiji pripadaju među najprijepornije europske pravne spise. Dekreti koje je proglasio tadašnji predsjednik države Edvard Beneš (1884. - 1948.) trebali su poslije svršetka njemačke okupacije ponovno uspostaviti češki pravni poredak, neki od njih bili su temelj za oduzimanje imovine i progon tri milijuna Sudetskih Nijemaca. Zakon o amnestiji učinio je nekažnjivima strahote počinjene s tim u vezi. Pravnom stručnom provjerom Europski je parlament želio ispitati nesklad tih pravnih akata s EU-ovima. Austrijski i njemački političari zahtijevaju ukidanje dekreta prije pristupa Češke u EU, planiranog za 2004., jer proturječe europskom pravu. Prag odbija ukidanje predsjedničkih ukaza jer tvore temelj imovinskim odnosima poslije 1945. Krajem travnja češki je Donji dom dekrete proglasio 'nedodirljivima', ali je ukazao da danas više ne mogu imati nikakvo pravno djelovanje. Po mišljenju austrijskog povjesničara Stefana Karnera, neki dekreti koji diskriminiraju Nijemce i Mađare, još uvijek su dio češkog pravnog poretka. Pravnom stručnom provjerom Europski je parlament, čiji je pristanak nužan za prijam Češke, želio pridonijeti objektivnijoj raspravi. Prema medijskim izvješćima stručnjaci za međunarodno pravo Jochen Frowein (Njemačka), Ulf Bernitz (Švedska) i Christopher Prout (Velik Britanija) u svojoj su provjeri uvidjeli samo nespojivost zakona o amnestiji s pravom EU-a ali ne i Beneševih dekreta. Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta želi još ovoga tjedna vijećati o provjeri. Petnaest od ukupno 143 dekreta stvorili su pretpostavke za oduzimanje imovine i izgon oko tri milijuna Nijemaca koji su živjeli u Češkoj i Moravskoj kao i Mađara iz tadašnje Slovačke. Pravnici te pravne spise drže protivnima ljudskim pravima jer su se temeljili na načelu kolektivne krivnje i kršili pretpostavke o nedužnosti - pogođeni su morali dokazati svoju nevinost. Zakon o amnestiji prihvaćen 8. svibnja 1946. proglasio je nekažnjivima sve zločine počinjene u razdoblju od 30. rujna do 28. listopada 1945. kao 'pravednom osvetom za djela okupatora ili njihovih pomagača'. Prije toga su tako zvani 'divlji' izgoni odnijeli tisuće žrtava u narodnosnoj skupini njemačkoga jezika koja je bila naseljena u pograničnim područjima. Kasnije su saveznici odobrili njihovo protjerivanje u Njemačku i Austriju kao 'sređeno preseljenje'."